SABORSKI ODBOR

Sjeme koje smo naslijedili od djedova i baka ne treba prolaziti postupak certificiranja i dorade

Novim zakonom jasnije se definiraju i odgovornosti dobavljača za stavljanje sjemena na tržište
Marija Vučković
 Ante Cizmic/Cropix

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora raspravljao je o Prijedlogu zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja koji je Saboru uputila Vlada RH a koji je izazvao veliki interes javnosti, stoga je predsjednica Odbora Marijana Petir omogućila da se zastupnicima osim ministrice poljoprivrede, uvodno obrate i predstavnici poljoprivrednih udruženja, civilnog sektora i znanstvene zajednice, navodi se u priopćenju Odbora.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kao glavni cilj donošenja ovog zakona istaknula je uređenje proizvodnje, stavljanja na tržište i uvoz poljoprivredno reprodukcijskog materijala i vrsta bilja i prenošenje tzv. „marketinških direktiva“ u nacionalno zakonodavstvo.

„Zakon će omogućiti i donošenje nacionalnih sortnih lista za poljoprivredni reprodukcijski materijal koji će se moći tržiti samo na području Republike Hrvatske, a što će po pojednostavljenoj proceduri omogućiti vraćanje u proizvodnju i stavljanje na tržište autohtonih sorti pohranjenih u banku biljnih gena“, rekla je Vučković.

Jasnije se definiraju i odgovornosti dobavljača za stavljanje sjemena na tržište, te se predlože uvođenje pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“.

„Dorada sjemena koja se predlaže odredbama ovog Prijedloga zakona uvećat će cijenu sjemena za 3-5 puta“, istaknuo je Antun Vrakić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, podsjetivši kako sjeme nije jedini razlog pojave bolesti na usjevima te je tražio da se to pitanje zakonom bolje uredi kroz direktive ili preporuke Europske komisije.

Obaveza dorade

Mato Brlošić kao predstavnik HPK, a ujedno i član Povjerenstva za izradu zakona, istaknuo je kako se pred poljoprivredne proizvođače koji dorađuju sjeme za vlastitu uporabu, stavljaju isti uvjeti kao i za proizvođače sjemenske pšenice namijenjene trženju.

„Obveza dorade kod ovlaštenog dorađivača rezultirat će povećanjem troškova za cca 40%, a dodatni problem mogli bi biti i nedostatni doradbeni kapaciteti. Poljoprivrednicima je potrebno, uz propisano udovoljavanje uvjetima dorade, omogućiti doradu na poljoprivrednom gospodarstvu“, rekao je Brlošić.

„Država treba prepoznati prava seljaka i predvidjeti izuzeća za mala poljoprivredna gospodarstva“, istaknula je Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza ekoloških proizvođača, podsjetivši na prava koja proizlaze iz Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu kojega je Republika Hrvatska potpisnica, ali i Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u poljoprivredi.

„Predložena odredba članaka 16. i 17. nije u skladu s europskim direktivama i rezultirat će visokim troškovima za poljoprivredne proizvođače, te je bilo potrebno napraviti analizu gospodarskih učinaka ovakvog prijedloga zakona“, istaknuo je Robert Hadžić u ime Inicijative „Sjeme je naše ljudsko pravo“.

Silvija Fodor, predsjednica Udruge Biovrt, istaknula je kako Svjetska organizacija za poljoprivredu i hranu, uz očuvanje autohtonih sorti u bankama gena prepoznaje i važnost neformalnog očuvanja sorti od strane poljoprivrednika. Upravo je zbog toga važno pojednostaviti upise na nacionalne sortne liste i autohtone sorte učiniti tržišno zanimljivima uklanjajući ograničenja koja bi na poljoprivrednike imala odvraćajući učinak u korištenju autohtonih sorti.

Troškovi dorade

Na problem visokih troškova dorade, ali i nejasne načine dorade, koje ne postoje u europskim iskustvima korištenja sadnog krumpira, koji se predlažu ovim aktom, upozorio je predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, Damir Mesarić.

„Ovim se prijedlogom uvodi red u sjemensku proizvodnju u Republici Hrvatskoj“, mišljenja je Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva, no kako ističe, postoji i prostor za poboljšanje i pojednostavljenje sustava certificiranja, te je podsjetio kako korištenje nedeklariranog sjemena za 20 – 30% smanjuje prirod.

Romeo Jukić, predsjednik Društva Agronoma Osijek, istaknuo je kako ovaj prijedlog ima široku potporu stručne javnosti, a uvođenje Nacionalne sortne liste utjecat će na očuvanje autohtonih sorti sjemena u Hrvatskoj.

Nikša Vukas mišljenja je kako zbog postojanja inspekcija koje nadziru i prate poljoprivrednu proizvodnju nije bilo potrebno propisivati pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“, te kako je uz navedeno važno razlikovati male od velikih poljoprivrednih proizvođača i ostaviti mogućnost dorade sjemena samom proizvođaču uz planiranje nadzora istog.

Željko Lenart je upozorio na važnost točnog deklariranja sjemena i na odgovornosti koje iz odredbi Zakona proizlaze za osobe koje sjeme stavljaju na tržište Republike Hrvatske, a koje je proizvedeno u drugim državama.

Na potrebu propisivanja izuzeća za male poljoprivrednike zakonskim, a ne podzakonskim aktom upozorio je Marin Lerotić dok je Martina Grman Kizivat pitala hoće li kumice moći i dalje sijati svoje sjeme i prodavati proizvode na tržnici.

Nedorečenost članka 16. predloženog akta i procjena doradbenih kapaciteta elementi su koje je potrebno razmotriti u izradi Konačnog prijedloga zakona, istaknuli su zastupnici Goran Ivanović, Stipan Šašlin i Siniša Jenkač te su rekli da se to može popraviti do drugog čitanja s čime se složila i Anja Šimpraga.

Inicijativa za sjeme

Vilim Matula podržao je zahtjeve Inicijative „Sjeme je naše ljudsko pravo“ dok su vanjski članovi Odbora Petar Baranović i Mijo Latin također stava da je Zakon potrebno doraditi i pojasniti.

Predsjednica odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir istaknula je kako iz rasprave proizlazi da i dalje imamo dva otvorena pitanja od kojih se prvo odnosi na čl.16. u kojem se navodi da sjeme koje se koristi za tržište ali i ono koje se koristi za potrebe na vlastitom gospodarstvu mora biti certificirano i dorađeno. Od te odredbe izuzima se ekološke proizvođače kao i ono sjeme koje je upisano na nacionalnu ili druge sortne liste dok će druge izuzetke za poljoprivredna gospodarstva upisana u ARKOD propisati ministrica Pravilnikom. Petir je predložila da se to ne rješava Pravilnikom već da se u Zakonu jasno definira izuzeće za mala gospodarstva koja proizvode sjeme za vlastite potrebe kao što je predviđen izuzetak za mala gospodarstva koja proizvode sadni materijal.

„U Zakonu je važno pojasniti da se ne tretiraju na isti način mali proizvođači koji koriste sjeme za vlastite potrebe i oni koji ga stavljaju na tržište. Sjeme koje smo naslijedili od svojih djedova i baka ili dobili kroz razmjene s drugim proizvođačima ne bi trebalo prolaziti postupak certificiranja i dorade ako se koristi za vlastite potrebe i to bi trebalo jasno pisati u Zakonu“, rekla je Petir.

Drugo otvoreno pitanje jest pitanje dorade. Petir je podsjetila da pšenicu sijemo na oko 150 000 ha u Hrvatskoj i da je većina sjemena certificirana, no ima i tavanuše. Kako bi se spriječilo širenje bolesti, Zakon propisuje obveznu doradu sjemena koju moraju raditi ovlašteni dorađivači a oni moraju imati zaposlenog agronoma na neodređeno vrijeme. Petir ističe da se javlja bojazan da će ovakav način provođenja dorade kako je propisan, poskupiti bitno kilogram sjemena pa onda u konačnici i cijenu proizvodnje hrane. Petir je predložila da Ministarstvo razmotri mogućnost da se omogući poljoprivrednom gospodarstvu da samo radi doradu i vodi evidenciju te je šalje nadležnim tijelima.

„Takvu mogućnost daje nam i europska Uredba o oplemenjivačkim pravima na biljnu sortu Zajednice. Poljoprivrednici bi, kao što prolaze obuku za korištenje pesticida i herbicida, mogli proći i obuku za korištenje fungicida. Uz navedeno, ono što se odnosi na pšenicu, nije potrebno primjenjivati na povrtlarsko sjeme i zato zakon treba jasnije definirati razlike a važno je voditi računa i o izuzeću za proizvođače krumpira“, rekla je Petir. Kako je u Republici Hrvatskoj zabranjeno korištenje genetski modificiranog sjemena i sadnog materijala, Petir je postavila upit o razlozima definiranja istog ovim zakonskim aktom istaknuvši kako je Zakonom trebalo jasno propisati da je upotreba GMO sjemena u Republici Hrvatskoj zabranjena.

Ministrica Marija Vučković je odgovarajući na pitanja istaknula kako razumije zahtjeve za preciznije propisivanje izuzeća od obveza propisanih ovim aktom, te je obećala da će jasnije u Konačnom prijedlogu zakona istaknuti izuzeće malih poljoprivrednih gospodarstva od obveze dorade i certificiranja sjemena.

„Ministarstvo poljoprivrede nastojat će smanjiti dodatne troškove za poljoprivredne proizvođače, a u Republici Hrvatskoj registrirano je 60-ak ovlaštenih dorađivača sjemena, pa isto ne može predstavljati monopol“, rekla je Vučković i izrazila spremnost da se dodatno fleksibilizira dorada sjemena u slučajevima kada je to moguće.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. travanj 2021 17:00