NOVA TEHNOLOGIJA

Škotska gradi najveće europsko postrojenje za hvatanje CO2 iz zraka: ‘Kao da smo posadili 40 milijuna stabala‘

Postrojenje bi moglo ukloniti do milijun tona CO2 iz zraka svake godine, što je ista količina koju može ukloniti 40 milijuna stabala
DAC postrojenje; ilustracija
 Carbon Engineering/Ferrari/Profimedia

U sjeveroistočnoj Škotskoj planira se izgradnja velikog postrojenja za uklanjanje velike količine CO2 iz zraka, piše BBC.

Predloženo postrojenje moglo bi ukloniti do milijun tona ugljičnog dioksida svake godine - što je ista količina koju može ukloniti 40 milijuna stabala.

Uklonjeni CO2 mogao bi se trajno čuvati duboko ispod morskog dna u blizini škotske obale. No, kritičari kažu da ova tehnologija nije čarobni lijek za klimatske promjene.

Kakav je plan?

Postrojenje za izravno hvatanje zraka (Direct Air Capture - DAC) zajednički je projekt britanske tvrtke Storegga i kanadske tvrtke Carbon Engineering.

U vrlo je ranoj fazi razvoja, pa je ova najava tek početak inženjeringa i dizajna postrojenja.

Studija izvedivosti već je provedena i ako sve bude u redu, objekt bi trebao biti u funkciji do 2026. godine.

Storegga kaže da će u fazi izgradnje biti otvoreno do 300 novih radnih mjesta.

Međutim, postoje brojne prepreke, uključujući planiranje i financiranje, a točno mjesto izgradnje pogona bit će izabrano tek sljedeće godine.

Ako sve bude išlo po planu, to će biti najveći DAC pogon u Europi, a ovisno o konačnoj konfiguraciji, mogao bi biti i najveći na svijetu.

Zašto je ovaj objekt potreban?

Prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC), da bi svijet ostao siguran za život, porast globalnih temperatura do kraja ovog stoljeća mora ostati ispod 1,5°C.

Nije ostalo puno vremena za premišljanje: u 2020. godini temperature su već bile 1,2°C iznad povijesne razine.

Da bi se živa u termometrima zadržala na adekvatnoj razini, moramo suzbiti emisiju stakleničkih plinova koji povećavaju temperaturu.

IPCC kaže da će tijekom sljedećeg desetljeća biti potrebno brzo smanjenje emisija CO2 iz automobila, grijanja domova i gotovo svakog aspekta našeg života.

Čak i tada, kažu znanstvenici, svijet će i dalje morati pronaći način kako usisati značajnu količinu stakleničkih plinova iz atmosfere kako bi temperatura ostala ispod praga od 1,5°C.

Iako je sadnja drveća jedan od važnih načina da se riješi ovaj problem, za hvatanje CO2 izravno iz zraka koristi se i ova napredna tehnologija.

'Čak i ako uspiju sve ostale mjere koje poduzimamo kako bismo izbjegli emisije - korištenje električnih automobila, obnovljivih izvora energije i slično - i dalje trebamo uklanjanje CO2 iz zraka', rekao je Steve Oldham, izvršni direktor Carbon Engineeringa.

'Izravno hvatanje zraka će po mome mišljenju biti značajan dio plana Velike Britanije kako postići nula emisija. Tipično postrojenje može iz zraka ukloniti oko milijun tona CO2 godišnje. To je ekvivalentno 40 milijuna stabala.'

Kako bi predloženo postrojenje funkcioniralo?

Kanadska tvrtka Carbon Engineering jedan je od lidera u ovoj tehnologiji.

U svom pilot postrojenju u Squamishu, u Britanskoj Kolumbiji, uklanjaju CO2 iz atmosfere još od 2015. godine, izvlačeči oko jedne tone CO2 svaki dan.

Njihov sustav uključuje ventilator za usisavanje zraka, koji se zatim izlaže tekućoj smjesi koja veže ugljični dioksid.

Daljnjim pročišćavanjem, tekućina se pretvara u kuglice kalcijevog karbonata.

Kada se te kuglice obrade na temperaturi od oko 900°C, raspadaju se na tekući CO2 i kalcijev oksid.

Taj tekući CO2 procesuira se kako bi se uklonile nečistoće vode.

U tom se trenutku smjesa može upumpati pod zemlju i trajno zakopati, prodati u komercijalne svrhe ili čak pretvoriti u tekuće gorivo.

Trenutni plan Carbon Engineeringa je da licencu za svoju tehnologiju dâ britanskoj firmi Storegga, koja će biti zadužena za odabir lokacije i izgradnju objekta.

Zašto Škotska?

Kako kažu obje uključene tvrtke, sjeveroistočna Škotska ima značajne prednosti za ovu vrstu tehnologije.

Naime, ondje ima dosta obnovljivih izvora energije, postoji kvalificirana radna snaga iz naftne industrije Sjevernog mora koja ima vještine potrebne za izgradnju i upravljanje DAC postrojenjem.

No, ključna prednost su cjevovodi koji vode u podmorje i pomoću kojih bi se omogućilo trajno skladištenje zarobljenog ugljika.

'Želimo pozicionirati pogon što bliže transportnoj i skladišnoj infrastrukturi, tako da zapravo nema dodatnih troškova premještanja zarobljenog ugljika u more, a zatim u podzemlje', rekao je Alan James iz Storegge.

Jesu li tvrtke za fosilna goriva uključene u ovaj proces?

Carbon Engineering je u prošlosti primio značajne investicije od kompanija za fosilna goriva i usko surađuje s jednom tvrtkom na razvoju DAC-a u Teksasu.

Naftne tvrtke su zainteresirane za kvalitetan CO2 jer ga mogu koristiti za ispiranje viška nafte iz osiromašenih bušotina.

No, to nije plan za pogon u Škotskoj, rekao je Alan James iz programera Storegga.

'Napustio sam naftnu industriju 2007., uglavnom zato što sam se zabrinuo kakav ona ima utjecaj na okoliš', rekao je za BBC News.

'Ništa od onoga što ovdje uhvatimo, neće biti korišteno za vađenje dodatnog ugljikovodika. To nije poanta našeg posla. Nemamo nikakve veze s proizvodnjom ugljikovodika. Točka.'

Postoji li zabrinutost u vezi ove vrste tehnologije?

Znanstvenici kažu da će DAC, ako bude naširoko primijenjen, imati veliki utjecaj na energiju, vodu i korištenje zemljišta.

Prema izvještaju od prošle godine, do 2050. godine cijene usjeva hrane mogle bi u nekim dijelovima svijeta porasti i više od pet puta.

Neki su ljudi zabrinuti da će vlade, ako izravno hvatanje zraka postane ekonomski isplativo, prestati s ubrzanim smanjivanjem ​​emisija stakleničkih plinova.

Međutim, zagovornici DAC-a kažu da to nije slučaj, već tvrde da je DAC dobra opcija za sektore poput brodarstva, zrakoplovstva i naftne i plinske industrije kojima je teško smanjiti utjecaj na klimu.

I Europski parlament je više puta pozvao da se prioritet dâ smanjenju emisija u odnosu na hvatanje ugljika i naglasio važnost očuvanja biološke raznolikosti. Stajalište parlamenta o predloženom Europskom zakonu o klimi uključuje uklanjanje stakleničkih plinova koji premašuju umjetne emisije u EU i svakoj državi članici od 2051.

Istraživači koji su proučavali ove nove tehnologije kažu da bi bilo glupo potpuno se osloniti na njih i zanemariti osnovne korake dekarbonizacije energetike, prometa i industrije.

'Puno je razumnija strategija smatrati ove tehnologije lijepim dodatkom, trebali bismo na njima naporno raditi i osigurati da tijekom 2020-ih postanu konkurentni i isplativi', rekao je dr. Ajay Gambhir, viši znanstveni suradnik Instituta za klimatske promjene i okoliš Grantham.

'No u isto vrijeme moramo osigurati smanjenje emisija što je brže i više moguće. Dakle, ako se pojavi DAC, onda je to sjajno. To je stvarno lijep dodatak alatu kojeg već imamo, ali definitivno se ne treba oslanjati samo na to.'

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. kolovoz 2021 06:54