U organizaciji Javne ustanove RERA S.D. i Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije (FGAG) Sveučilišta u Splitu, a u okviru Interreg projekta Change we care u četvrtak je u hotelu Salona Palace u Solinu održana treća radionica na kojoj je predstavljen Plan prilagodbe na klimatske promjene za područje rijeke Jadro i Kaštelanskog zaljeva.
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije zadužen je za izradu tog plana dok je naručitelj JU RERA S.D. , jedan od partnera na projektu Change we care, financiranom iz programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020.. Projekt se bavi klimatskim promjenama u obalnom području, a obuhvaća 5 pilot područja. U Italiji to su Banco di Mula di Muggia i delta rijeke Po, a u Hrvatskoj delta Neretve, rijeka Jadro s Kaštelanskim zaljevom i Park prirode Vransko jezero.
Voditelj projekta, Mili Novak iz JU RERA S.D. rekao je kako je glavni rezultat projekta za Splitsko-dalmatinsku županiju izrađen Plan prilagodbe na klimatske promjene za područje rijeke Jadro i Kaštelanskog zaljeva.
- Cilj projekta Change we care je sagledati klimatske promjene u obalnim područjima Jadrana i ta saznanja pretočiti u operativni dokument koji će pomoći svima onima koji upravlju slivom rijeke Jadro. Na projektu je sudjelovalo 11 partnera iz Italije i Hrvatske, a ovakvi planovi su izrađeni za pet područja na Jadranu između kojih je i ovaj plan za područje rijeke Jadro – kazao je Novak.
Istaknuo je i kako je uz stručnjake u izradu plana za rijeku Jadro uključena i lokalna zajednica kroz sudjelovanje na radionicama koje su održane u lipnju i listopadu ove godine.
- Time se postiglo cijelovitije sagledavanje problema i potreba na ovom prostoru u kojemu je potrebno očuvati stanje voda i prirodnog okoliša, ojačati otpornost izgrađenog područja na klimatske promjene te odgovorno upravljati slivom rijeke Jadro – kazao je Mili Novak.
Projektni tim Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu analizirao je postojeće stanje s fokusom na stanje voda, ključnog prirodnog resursa ovog prostora, te na urbanizaciju.
Kako je pokazala analiza, sadašnje stanje voda rijeke Jadro je loše zbog urbanizacije, a klimatske promjene će povećati rizike od poplava, suša, požara i erozije i u konačnici od onečišćenja voda u slivu. Tok rijeke Jadro i njenih bujica je velikim dijelom izgubio svoje prirodne funkcije te služi za odvodnju urbanih oborinskih voda. Najranjivije je područje ušća na kojem se zbrajaju sva onečišćenja koja dolaze iz sliva i najveći su rizici od obalnog plavljenja.
Nadalje utvrđeno je kako je na području Solina i Klisa čak 35 posto površine sliva pod građevinskim površinama što ukazuje na potrebu izgradnje sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda s pročišćavanjem. Također svako odlaganje otpada u širem području sliva potrebno je kontrolirati jer, kako ističu stručnjaci, može dovesti do zagađenja podzemnih voda koje mogu onečistiti vodu na izvoru Jadra, glavnom izvoru pitke vode za šire urbano područje od cca 200.000 stalnih stanovnika.
Dok na količine voda u slivu najveći utjecaj ima klima, na kakvoću vode najveći utjecaj ima čovjek i njegove aktivnosti u širem slivu, naglašeno je.
U Planu su predložene mjere i aktivnosti usmjerene ka očuvanju i unaprjeđenju stanja voda i prirodnog okoliša te jačanju otpornosti izgrađenih područja na klimatske promjene. Zato je potrebno primijeniti nove načine upravljanja koji će sagledati sve aspekte prostora zajedno, kroz integralni pristup i tako osigurati održivost kvalitete života.
Svi sudionici u izradi plana složili su se da je potrebno jačanje upravljačkih kapaciteta svih dionika te jačanje komunikacije između njih.
Važan dio plana je i uvođenje zelenih rješenja koja su dugoročno održiva i energetski efikasna. Vode treba zadržati u slivu i dati vodi prostora kako bi se onečišćenje prirodnim procesima izdvojilo iz vode. Za tok rijeke Jadro i njenih pritoka i bujica treba preispitati mogućnost renaturalizacije, odmaka gradnje od rijeke, širenje toka s meandriranjem, sadnju stabala i drugo, a što bi vratilo prirodnu funkciju rijeke i time osiguralo održivost življenja.
Nadalje, istaknuto je kako na samom ušću, zbog buduće ugroze od plavljenja treba implementirati zeleno rješenje koje će omogućiti razvoj grada ali i osigurati površine koje će moći plaviti. Urbana područja u slivu treba oblikovati po principima “osjetljivosti na vodu” što znači primjenu različitih mjera i rješenja na razini domaćinstva (korištenje kišnice, izgradnja kišnog vrta, porozno popločavanje okućnice i sl.), te na razini uređenja naselja (izgradnja spremnika za kišnicu, sakupljača onečišćenja, biljnih ringola i tampon zona uz prometnice i sl).
Da bi se krenulo ka integralnom upravljanju, a što je preduvjet za dugoročno održiv razvoj ovog prostora, Planom se predlaže formiranje koordinacijskog tijela te podizanje kapaciteta dionika u implementaciji zeleno-plavih rješenja.
Dodajmo, kako su klimatske promjene jedno od ključnih pitanje današnjice. Europski parlament je 28. studenoga 2019. proglasio klimatsku krizu, a u lipnju ove godine zastupnici EP-a donošenjem europskog propisa o klimi potvrdili su dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050.
Njime se politička predanost europskog zelenog plana pretvara u obvezu. Novim europskim propisom o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. s 40 posto na najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990.
