DANI SUNCA

Sve je više solarnih krovova, no Hrvatska je daleko od iskorištavanja punog potencijala

Solarna energija danas je najpovoljnija na tržištu, a s razvojem tehnologije isplativost investicija samo će nastaviti rasti
Maja Pokrovac, direktorica udruzenja OIEH.
 
 Ranko Suvar/Cropix

Udruženje “Obnovljivi izvori energije Hrvatske” i Pokret otoka organiziraju krajem rujna i početkom listopada prvu konferenciju posvećenu korištenju Sunčeve energije ‘Dani Sunca‘. Tim povodom pitali smo Maju Pokrovac, direktoricu Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) što je ključno kako bi se korištenje energije sunca pojačalo u Hrvatskoj s obzirom na potencijale koje imamo.

“Primjetan je porast solarnih krovova u posljednjih nekoliko godina i sve više građana te kompanija prepoznaje benefite solarne energije, no još uvijek je to malo u odnosu na potencijale koje imamo. Rast interesa može se pripisati novim energetskim politikama i tehnološkom napretku koji je omogućio da proizvodnja električne energije iz Sunca postane ekonomski isplativa. Solarna energija danas je najpovoljnija na tržištu, a s razvojem tehnologije isplativost investicija samo će nastaviti rasti. No, da bismo u potpunosti kapitalizirali solarni potencijal potreban je stabilan regulatorni okvir. To je početak svega”, odgovara Pokrovac na naš upit.

Dodaje kako je zakonodavni okvir ključan i neizostavan faktor u stvaranju okruženja i definiranju jasnih i jednoznačnih uvjeta po kojima se može ulagati u sve projekte OIE.

“Samo na takav način će se developerima, investitorima, a svakako i građanima, ponuditi razumljiv i pouzdan administrativni, operativni i financijski tijek projekata. Osim toga, naravno, moraju biti zadovoljeni i svi drugi uvjeti potrebni za razvoj investicijskih projekta, kako u Hrvatskoj, tako i u bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu: efikasno, nepristrano i brzo sudstvo, povoljni financijski uvjeti, stabilno okruženje niskog političkog i fiskalnog rizika”, ističe direktorica OIEH-a.

Nadalje, kazuje kako optimizam za nadolazeće razdoblje dolazi s novim Zakonom o tržištu električne energije i Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji stupaju na snagu do kraja godine i donose značajne promjene.

“Uvode se noviteti kao što su aktivni kupac i energetska zajednica građana - koncept koji će omogućiti svim krajnjim kupcima da izravno sudjeluju u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije. Također se uvode i nove energetske djelatnosti kao što su agregiranje, skladištenje energije, operator zatvorenog distribucijskog sustava te elektromobilnost kao važan element energetske tranzicije. Vjerujem da će oba zakona pojačati korištenje solarne energije u Hrvatskoj, a i građani će imati prilike aktivno sudjelovati s obzirom na to da se stvaraju uvjeti za rast solarne proizvodnje na obiteljskim kućama, ali i na višestambenim zgradama”, pojašnjava Maja Pokrovac.

Naglašava i kako solarna energija u sinergiji s brojnih sektorima i može odgovoriti na mnoge energetske zahtjeve. Sve se više, kaže, prepoznaju njezine prednosti u automobilskoj industriji, poljoprivredi, građevinskom sektoru, rudarstvu, proizvodnji vodika, itd.

“Prema podacima HEP-ODS-a s kojima raspolažemo, u 2020. je instalirano 27 MW solarnog kapaciteta, dok kumulativno do sada imamo instalirano 108 MW. Cilj za 2021. je 134 MW (NECP) i iz godine u godinu taj se cilj povećava. Ako ćemo ojačati primjenu solara u svim sferama društva te olakšati pristup komercijalizaciji potencijala, sigurna sam da možemo i premašiti postavljene ciljeve”, smatra Maja Pokrovac.

Zanimalo nas je i kakve aktivnosti u tom pogledu poduzima udruženje OIEH, a što očekuju od nadležnih institucija.

“OIEH, kao i druga udruženja te predstavnici energetskog sektora, ima priliku dati svoja e-mišljenja (e-savjetovanje) tijekom izrade zakonskih akata i na taj način sudjelovati u kreiranju podloga, što i redovito čini. Sve što očekujemo od nadležnih institucija jest prepoznavanje postojećih prepreka i zakonodavnu podlogu za njihovo rješavanje. Ključno je da sektoru pristupamo sustavno, pravično, provedivo, transparentno i najvažnije – zajednički”, naglašava Pokrovac.

Dodaje kako je ujedno to bio i cilj OIEH-a kod okupljanja stručnjaka iz različitih područja za dvije studije, čija je izrada u tijeku, a koje Europska banka za obnovu i razvoj financira s 1,13 milijuna kuna. Jedna studija se, kako pojašnjava, bavi analizom ključnih prepreka i prijedlogom za poboljšanje integracije varijabilnih obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, a donijet će i pregled trenutnog stanja prijenosnog i distribucijskog sustava u RH te predložiti mjere koje bi mogle olakšati integraciju varijabilnih obnovljivih izvora energije.

Kazuje nadalje kako je druga studija svojevrstan vodič za razvoj i implementaciju projekata OIE u Hrvatskoj i obuhvatit će korake koje je potrebno proći u područjima zakonodavstva, zaštite okoliša, dobivanja dozvola, financiranja, premijskog sustava poticanja.

“Studija će također predložiti mjere kojima bi se ubrzao i olakšao razvoj OIE projekata u Hrvatskoj. Primjerice, jača institucionalna potpora za fondove rizičnog kapitala uz pomoć sjemenskog ulaganja, financiranje istraživanja geotermalnih resursa uz pomoć sredstava EU-a, poticanje potpisivanja korporativnih kupoprodajnih ugovora (cPPA) i sl.”, navodi Maja Pokrovac.

Napominje kako osim toga, ovo udruženje radi i na educiranju javnosti kroz organiziranje raznih događaja.

“Na razini cijelog svijeta odvijaju se brojne kampanje, organiziraju skupovi na kojima se promiču zeleni i inovativni projekti, rade studije i analize koje sve redom podacima potkrjepljuju svjetlu budućnost obnovljivih izvora energije. I na domaćem terenu primjećujemo velike pomake. Hvalevrijedni projekti dolaze od raznih udruga poput, primjerice, Pokreta otoka koji je naš strateški partner”, ističe direktorica OIEH-a.

Dodaje kako otoci imaju značajnu ulogu u energetskoj tranziciji i postizanju klimatske neutralnosti, a u udruženju žele znanjem koje imaju unutar OIEH-a pridonijeti u pripremi i razvijanju projekata te informiranju i educiranju lokalne zajednice o dobrobitima korištenja obnovljivih izvora.

“Prirodni potencijal insolacije u Hrvatskoj je velik i iskoristiv u svim njezinim dijelovima, što je i jedan od motiva prve konferencije posvećenu korištenju Sunčeve energije - 'Dani Sunca' – koju OIEH organizira s Pokretom otoka, 30. rujna i 1. listopada 2021., u gradu Hvaru. Cilj nam je na jednom mjestu okupiti ključne dionike energetske tranzicije te kroz zajedničku raspravu pronaći mogućnost učinkovitijeg korištenja Sunčeve energije i snažnijeg razvoja projekata”, kaže Pokrovac.

Dodaje kako stoga i ključne teme na konferenciji idu u tom smjeru, a riječe je novom zakonskom okviru za zelenu tranziciju, inovativnim solarnim tehnologijama, primjeni solara u gospodarstvu, industriji i poduzetništvu, ekonomsko-financijskoj održivosti projekta te ulozi građana i jedinica lokalne samouprave u energetskoj tranziciji.

“Želimo potaknuti nadležne institucije, ali i širu javnost, u smjeru rješavanja prepoznatih problema i boljeg razumijevanja OIE sektora. Vjerujemo da će rasprave i zaključci konferencije poslužiti kao dobra podloga za put prema tom cilju i da će to biti tek prva u nizu konferencija koja će postati poligon za upoznavanje ključnih aktera iz područja niskougljičnog gospodarstva. Jedino edukacijom možemo bolje razumjeti sve promjene i izazove koji su pred nama, ali i napraviti značajnije pomake u neminovnoj energetskoj tranziciji kroz koju trenutačno prolazimo. Pritom se svi – državna vlast, industrija, građani – moraju uključiti jer ne može samo jedna tvrtka ili tehnologija dovesti do ispunjenja zadanih ciljeva”, naglašava Maja Pokrovac.

Korištenje obnovljivih izvora energije i uključivanje građana u energetsku tranziciju u fokusu je Europske unije. Europska unija zacrtala je ambiciozni cilj da će Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent, a da će do 2030 smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto. Za ostvarenje tih ciljeva potreban je veći udio energije iz obnovljivih izvora i veća energetska učinkovitost.

Europskim propisom o klimi, koji je Europski parlament odobrio u lipnju ove godine, politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara se u obvezu. Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. lipanj 2022 19:29