Doba olovnog benzina službeno je završila, objavili su iz UN-a, konačno eliminirajući veliku prijetnju zdravlju ljudi i planeta.

Stručnjaci UN -a nazvali su gorivo, koje je prvi puta korišteno 1922. "katastrofom za okoliš i javno zdravlje". Do 1970-ih, gotovo sav benzin proizveden u svijetu sadržavao je olovo, no ovoga tjedna je i Alžir, posljednja država koja ga je koristila, napokon prestala s njegovom prodajom na benzinskim postajama.

Znanstvenici tvrde da će prestanak uporabe olovnog benzina spriječiti više od 1,2 milijuna preuranjenih smrti godišnje.

Gorivo je većim dijelom stoljeća kontaminiralo zrak, prašinu, tlo, pitku vodu i usjeve hrane, uzrokujući srčane bolesti, moždani udar i rak. Posebno je zabrinjavajuć njegov učinak na djecu budući da posebice šteti njihovom mozgu za vrijeme razvoja. U organizam može ući izravno kroz udisani zrak, i neizravno, budući da se taloži u vodi, na tlu i biljkama.

Prefiks ‘olovni’ stoji zbog olovnog tetraetila (odnosno olovnog tetrametila), koji se počeo dodavati 1920-ih, najprije u SAD-u, potom u Europi, Japanu i ostalim dijelovima svijeta.

U Formuli 1 uporaba olovnog goriva zabranjena je već 1993., pet godina kasnije zabranjeno je u Njemačkoj i Austriji, a 2000. u cijeloj EU. U Hrvatskoj je njegova prodaja zabranjena tek 2006. godine.

Posljedice uporabe ovog goriva vjerojatno će se osjećati desetljećima. Nedavno je istraživanje pokazalo da ta tvar, zabranjena u Londonu prije 20 godina, još uvijek ima utjecaj na kvalitetu zraka u glavnom gradu. Iako su razine u gradu mnogo niže nego na svom vrhuncu 1980-ih, one su i dalje daleko iznad prirodne razine.

EU ima dvojak pristup onečišćenju bukom: s općim okvirom za utvrđivanje razina onečišćenja bukom za koje je potrebno djelovanje i na razini država članica i na razini EU-a te s nizom zakonodavnih akata o glavnim izvorima buke, poput buke iz cestovnog, zračnog i željezničkog prometa i buke iz opreme za vanjsku uporabu.

Parlament je imao odlučujuću ulogu pri oblikovanju napredne ekološke politike za suzbijanje onečišćenja zraka i onečišćenja bukom.

Primjerice, zastupnici u Europskom parlamentu glasovali su za to da se do 2020. drastično smanji škodljivi udio sumpora u brodskim gorivima s 3,5 % na 0,5 % te su se uspješno suprotstavili pokušajima da se taj rok odgodi za pet godina. U skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije Parlament je također pozvao na stroža pravila o kvaliteti zraka, osobito o sitnim česticama. Nakon što je u SAD-u otkriveno da je grupa Volkswagen koristila softver za varanje na ispitivanjima kako bi se prikazale niže emisije NOX, Parlament je osnovao privremeni istražni odbor za mjerenja emisija u automobilskom sektoru (EMIS) kako bi analizirao taj slučaj. U svojem završnom izvješću iz 2017. poziva da se države članice i proizvođače automobila pozove na odgovornost te ih potiče da nadograde ili povuku s tržišta automobile koji znatno onečišćuju.

Kad je riječ o buci iz okoliša, Parlament je opetovano naglašavao da je potrebno još smanjiti granične vrijednosti i poboljšati postupke mjerenja. Pozvao je na utvrđivanje vrijednosti EU-a za buku oko zračnih luka te na proširenje mjera za smanjenje buke kako bi se njima obuhvatile i vojne dozvučne mlazne letjelice. Nadalje, odobrio je postupno uvođenje novih nižih ograničenja razine buke za automobile te se uspješno zalagao za uvođenje oznaka kojima bi se potrošači obavještavali o razinama buke, povodeći se postojećim sustavima za učinkovitost potrošnje goriva, buku koju stvaraju gume i emisije CO2.