IZVJEŠĆE

Višak dušika i fosfora u okolišu na globalnoj razini premašio je sigurnosne granice

Provedbom i izvršenjem Direktive o nitratima smanjili su se gubici hranjivih tvari iz poljoprivrede u proteklih 30 godina
Eksperiment s dušikom
 David Hay Jones/Sciencephoto/Profimedia

Hranjive tvari kao što su dušik (N) i fosfor (P) neophodne su za biljke. Često se upotrebljavaju kao gnojiva u poljoprivredi radi većih prinosa i kvalitete proizvoda. Međutim, zbog sve veće potrebe za proizvodnjom hrane povećala se i proizvodnja i upotreba gnojiva, što je povezano s osjetnom neučinkovitošću i dovodi do onečišćenja vode, zraka i tla koje utječe na zdravlje ljudi i okoliš.

Višak dušika i fosfora u okolišu na globalnoj je razini već premašio sigurnosne granice planeta pa je velika prijetnja prirodi i klimi. Europa uvelike pridonosi tom obliku onečišćenja, a Europska agencija za okoliš (EEA) procjenjuje da je u Europi granična vrijednost gubitka dušika premašena 3,3 puta, a granična vrijednost gubitka fosfora dva puta.

Navedeno je to u najnovijem izvješću Europske komisije Parlamentu i Vijeću o provedbi Direktive Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora a na temelju izvješća država članica za razdoblje 2016.–2019.

U izvješću je navedeno kako se u strategiji za bioraznolikost i strategiji „od polja do stola” postavlja zajednički cilj smanjenja gubitka hranjivih tvari u okolišu za najmanje 50 posto do 2030. uz očuvanje plodnosti tla. Direktiva o nitratima glavni je zakonodavni akt za ostvarenje tog cilja i drugih ciljeva iz europskog zelenog plana.

Provedbom i izvršenjem Direktive o nitratima, kako je navedeno u zaključcima izvješća, smanjili su se gubici hranjivih tvari iz poljoprivrede u proteklih 30 godina. Dokazi upućuju na to da bi bez te direktive onečišćenje voda u EU-u bilo znatno veće.

Podaci o koncentraciji nitrata na razini EU-a pokazuju da se kakvoća podzemnih voda poboljšala od donošenja direktive, ali i da je od 2012. daljnje poboljšanje vrlo sporo. Iz toga se može zaključiti da su lako ostvarivi ishodi već ostvareni i da je sada potrebno više dalekosežnih mjera kako bi se poboljšalo to pozitivno kretanje. U velikom postotku stanica za praćenje podzemnih voda u Malti, Njemačkoj, Luksemburgu, Španjolskoj, Portugalu i Belgiji (Flandrija) i dalje se bilježe razine veće od gornje granice od 50 mg nitrata po litri, također je navedeno.

Nadalje, izvješće pokazuje da su države članice poboljšale praćenje kakvoće vode u pogledu procjene eutrofikacije te u pogledu slane vode. Eutrofikacija je, istaknuto je, veliki problem za sve vrste površinskih voda jer i dalje negativno utječe na kopnene, prijelazne, obalne i morske vode. Države članice koje se ističu po velikom broju eutrofnih voda su Češka, Finska, Danska, Luksemburg, Belgija, Njemačka, Latvija i Poljska.

Također je naglašeno kako unatoč znatnom trudu većine država članica, koje su osmislile mjere za smanjenje gubitaka nitrata u vodama, i poljoprivrednika, koji su te mjere provodili, podaci o kakvoći vode pokazuju da razina provedbe i izvršenja i dalje nije dostatna da bi se ciljevi Direktive ostvarili 30 godina nakon njezina donošenja.

Utvrđeno je kako se loša kakvoća vode na cijelom državnom području i sustavni problem s upravljanjem gubicima hranjivih tvari iz poljoprivrede bilježe u Belgiji (Flandrija), Češkoj, Danskoj, Njemačkoj, Finskoj, Mađarskoj, Latviji, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj i Španjolskoj.

Primijećeno je i kako žarišne točke u kojima se ne radi dovoljno na rješavanju problema onečišćenja postoje u Bugarskoj, Cipru, Estoniji, Francuskoj, Italiji, Portugalu i Rumunjskoj.

Stoga određene države članice moraju hitno poduzeti dodatne korake kako bi se ostvarili ciljevi Direktive o nitratima, posebno Belgija, Češka, Luksemburg, Španjolska, Nizozemska i Njemačka, koje su najdalje od ostvarivanja tih ciljeva.

U izvješću je navedeno da bi se ciljevi dobrog ekološkog i kemijskog stanja iz Okvirne direktive o vodama trebali ostvariti najkasnije do 2027., no opažena kretanja kakvoće vode pokazuju da se neće ostvariti ako se postojeće mjere drastično ne promijene.

Komisija će, zaključeno je, ojačati svoje mjere za poboljšanje provedbe i izvršenja Direktive kako bi se ostvarili njezini ciljevi. To je, kako je naglašeno, preduvjet za ostvarenje cilja smanjenja gubitaka hranjivih tvari za 50 posto do 2030., koji je postavljen u okviru europskog zelenog plana.

Inače, procjenjuje se da iz uzgoja životinja potječe 81 posto dušika unesenog u vodne sustave iz poljoprivrednih izvora, odnosno 87 posto amonijaka iz poljoprivrednih emisija u atmosferu.
Najveća gustoća stoke, izražena u grlu stoke po hektaru, zabilježena je u Nizozemskoj (3,8), s uzlaznim kretanjem od 2013., Malti (2,9), sa silaznim kretanjem od 2010., i Belgiji (2,8), sa stabilnom vrijednošću od 2005.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. listopad 2021 09:12