ČISTO MORE

Više od 700 djece na otoku Hvaru sudjelovalo je u akciji izrade 16.000 bio kugli za čišće vale

Od 25. do 30. listopada bio kugle će se bacati u more diljem otoka Hvara
Djeca i bio kugle
 Moj Škoj

Jeste li čuli za bio kugle? Iz Japana su se proširile po svijetu, i u Hrvatskoj je već bilo akcija u kojima se radilo s biokuglama, a mi sada predstavljamo “Bio kugle - projekt za budućnost hvarskog podmorja”.

Taj projekt pokrenula je Udruga Moj Škoj, a partneri su joj Općine Sućuraj i Jelsa, te gradovi Stari Grad i Hvar, komunalno društvo Stari Grad i Emtehri d.o.o. Rijeka kao dobavljač materijala za izradu.

Udrugu Moj Škoj osnovale su prijateljice Lorena Dragić, Marija Batoš, Bianka Jakas i Helen Barić u želji da doprinesu održivom razvoju zajednice. Sjedište Udruge je u Zavali ali djeluje na cijelom otoku Hvar. Ove godine navršavaju prvu godinu svog djelovanja.

Kako nam je kazala Lorena Dragić, temelj ovog projekta je želja da otok Hvar ulaže u očuvanje vlastitog okoliša i staništa, te da u ostvarenju tih projekata obuhvaća sve jedinice lokalne samouprave.

“Priroda u svojoj naravi ne poznaje naše granice te su ekološka onečišćenja problem cijele naše zajednice. Vođeni tom mišlju mi kao udruga odlučili smo svoj projekt provesti u svim našim općinama te samom realizacijom obuhvatiti što veći broj mladih generacija kako bi uz školu naučili koliko je važno da se svi mi pojedinci mislimo o svom okolišu”, kazuje Lorena Dragić.

image
Bio kugle
Moj Škoj

U tome su uspjeli. U realizaciji projekta izrade kugli sudjelovale su sve osnovne i srednje škole otoka Hvara te vrtići. Više od 700 djece sudjelovalo je u akciji izrade 16.000 kugli namjenjenih za hvarske vale.

Projekt se sastoji od pet aktivnosti koje uključuju: analizu sedimenta lokacija koje će biti tretirane bio kuglama (grad Hvar, Stari Grad i Jelsa); izradu em-1 glinenih kugli u suradnji sa školama i vrtićima; sušenje em-1 glinenih kugli; upotrebu em-1 glinenih kugli (grad Hvar, Stari Grad, Vrboska, Jelsa i Sućuraj); te analizu sedimenta tretirane lokacije bio kuglama (grad Hvar, Stari Grad i Jelsa).

Od 25. do 30. listopada kugle će se bacati u more u Sućurju, Jelsi, Vrboskoj, Starom Gradu, Hvaru, Sv. Nedjelji, Ivan Dolcu i Zavali.

“U suradnji sa Institutom za oceanografiju i ribarstvo u Splitu prikupljene podatke analize sedimenta uobličit ćemo u znanstveni rad na temu djelovanja samih kugli u vidu onečišćenja mora”, pojašnjava Lorena Dragić.

Udruga Moj Škoj pripremila je i letak u kojem pojašnjava kako djeluju bio kugle. Evo što su napisali:

“Glinene kugle sa efektivnim mikroorganizmima su prirodni način pospješivanja kvalitete vode ili mora koji svoje korijene vuče iz dalekog Japana, točnije Okinawe. Tamošnji profesor Teruo Higa osmislio je način kako da zagađene rijeke i mora oplemeni dobrim mikroorganizmima.

Temelj njegovog riješenja onečišćenja leži u tome da su ljudi sami pretjeranim iskorištavanjem prirodnih resursa i zagađenjem maknuli prirodno prisutne mikroorganizame koji pridonose očuvanju kakvoće mora i vode. U nastojanju da baš specifično te mikroorganizme vrati nazad u more i rijeke osmišljene su glinene kugle sa efektivnim mikroorganizmima.

Bio kugle sa efektivnim mikroorganizmima su kombinacija gline, bokashia (fermentirana organska stvar u prahu) te tekućih mikroorganizama. Kugle u svom sastavu sadrže mješavinu fotosintetskih bakterija, bakterija mliječne kiseline, kvasaca i gljivica.

Poslije izrade kugle prolaze proces sušenja u trajanju od 20-30 dana, a nakon toga su spremne za upotrebu. Jednom kada se nađu na morskom dnu kugle se počinju razgrađivati te tako otpuštati mikroorganizme koji se uz pomoć povoljnih temperatura mora jako brzo umnažaju.

image
Djeca i bio kugle
Moj Škoj

Ti isti mikroorganizmi se u svojim razvojnim procesima služe sa nataloženim sedimentom i nečistoćama te od njega stvaraju hranu koja služi fitoplanktonu za proizvodnju kisika. Na ovaj način osim direktnog djelovanja na nakupljene nečistoće proizvodi se i kisik koji obogaćuje život na morskom dnu.”

-Nadamo da nas u budućnosti čeka mnogo projekata koji će djelovati na život u otočkoj zajednici - poručuju iz Udruge Moj škoj.

Dodajmo kako Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, koja je dio Europskog zelenog plana, Europska unija postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.

U akcijskom planu prema nultom onečišćenju zraka, vode i tla, Komisija predlaže dodatne obveze u zaštiti bioraznolikosti. Između ostaloga, u planu su postavljeni glavni ciljevi smanjenja onečišćenja na izvoru do 2030. i EU se usmjerava prema postizanju cilja za 2050. – zdravog planeta za zdrave ljude, posebno u pogledu: smanjenja broja ekosustava s ugroženom bioraznolikošću zbog onečišćenja zraka za 25 posto, kao i poboljšanja kvalitete vode smanjenjem količina otpada, plastičnog otpada u moru za 50 posto i mikroplastike koja se ispušta u okoliš za 30 posto.

U rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. zastupnici su napomenuli s dubokom zabrinutšću da se onečišćenje plastikom u moru od 1980. povećalo deset puta, čime je pogođeno najmanje 267 vrsta i ljudsko zdravlje. Također izrazili su zabrinutost zbog onečišćenja uzrokovanog mikroplastikom i nanoplastikom te zbog njezina utjecaja na morsku bioraznolikost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:51