Ris kao najveći europski predstavnik porodice mačaka oduvijek je simbol očuvane divljine, a njegov se značaj u očima čovjeka jako promijenio u posljednjih stotinu godina. Tako se u prošlosti često smatrao nepoželjnim i intenzivno je odstrjeljivan, dok je danas njegova prisutnost dobrodošla jer govori u prilog tome koliko je određeno područje vrijedno.
Navedeno je to u Nacrtu Plana upravljanja risom (Lynx lynx) s akcijskim planom za koji je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja otvorilo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću do 26. siječnja 2022. godine,
Ris je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj, a prema posljednjoj nacionalnoj procjeni ugroženosti ocijenjen je kritično ugroženom vrstom. Razlozi tome su mali broj jedinki koje se pare u uskom srodstvu, izoliranost dinarske populacije te činjenice da ne postoji mogućnost prirodnog oporavka populacije. Ovim planom upravljanja s akcijskim planom, kako je navedeno, osmišljene su aktivnosti s ciljem postizanja povoljnijeg stanja očuvanosti dinarske populacije risa u Hrvatskoj, unaprjeđenja međusektorske i međunarodne suradnja te edukacije i senzibilizacije javnosti, kao i poticanja razvoja održivog turizma u područjima rasprostranjenosti risa. Također, za svaku aktivnost definirani su provoditelji i pokazatelj provedbe aktivnosti.
U sažetku ovog dokumenta istaknuto je kako je početkom 20. stoljeća, kao posljedica značajnog odstrjela te pada brojnosti i gubitka staništa ris nestao gotovo iz cijele zapadne i srednje Europe. Navedeni uzroci doveli su i do nestajanja dinarske populacije risa koja nastanjuje područje Slovenije, Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Kako bi se ris vratio u staništa iz kojih je nestao, sredinom 20. stoljeća u pojedinim zemljama zapadne Europe organiziraju se programi reintrodukcije.
Nadalje je objašnjeno kako je reintrodukcija dinarske populacije risa provedena 1973. godine na području Slovenije naseljavanjem tri mužjaka i tri ženke s područja današnje Slovačke. Unesene jedinke i njihovi potomci od tada su se međusobno parili bez kontakta sa susjednim populacijama, što je u konačnici dovelo do niske genske raznolikosti, depresije zbog parenja u srodstvu i značajnog pada efektivne veličine populacije - najznačajnijeg uzroka ugroženosti dinarske populacije risa.
Također je navedeno kako su u svrhu poboljšanja stanja očuvanosti dinarske populacije risa kao prioritetni ciljevi prepoznati povećanje genske raznolikosti i stabilan trend populacije.
Kako je naglašeno, iznimno je važno da provedba Plana osigura sve uvjete za uspješni dovršetak (i po potrebi nastavak) repopulacije, koja je osnovni preduvjet za opstanak risa u Dinaridima.
Repopulacija novih jedinki na područje Dinarida započela je u okviru međunarodnog projekta LIFE Lynx – „Spašavanje dinarske i jugoistočne alpske populacije risa od izumiranja“ koji je počeo u srpnju 2017. godine, s ciljem povezivanja dinarske populacije s onom u jugoistočnim Alpama te zaustavljanja parenja u srodstvu.
Ključna stvar u postizanju ovih ciljeva, kako je naglašeno, jest poboljšanje međusektorske i međunarodne suradnje kao i aktivno sudjelovanje svih interesnih skupina u upravljanju dinarskom populacijom risa.
Uvodno je navedeno i kako je prvi Plan upravljanja risom u Hrvatskoj usvojen 2005. godine, što je uz Plan upravljanja vukom prvi takav dokument u Hrvatskoj. Istaknuto je i kako je održan kontinuitet te je izrađen i Plan za sljedeće petogodišnje razdoblje (2010. – 2015.).
Ovaj Plan donosi pregled turbulentne povijesti dinarske populacije risa, najnovije znanstvene spoznaje o biologiji, staništu te razlozima ugroženosti. Zahvaljujući znanstvenim naporima, u Planu upravljanja predstavljena je karta rasprostranjenosti prvi put temeljena na pouzdanim znanstvenim podacima te procjena minimalne brojnosti populacije risa u Hrvatskoj. U prethodnim planovima, ovi temeljni pokazatelji stanja populacije, kako je pojašnjeno, bili su bazirani na procjenama stručnjaka.
Vizija ovog Plana upravljanja, kako je navedeno, odražava status ugroženosti populacije te ugroze koje su prepoznate kao najznačajnija prepreka oporavku populacije: “Populacija risa u Hrvatskoj je stabilna te su osigurani preduvjeti za njezin dugoročni opstanak. Svi dionici su kvalitetno informirani, adekvatno uključeni u praćenje i upravljanje populacijom risa, a osiguran je i skladan suživot risa s lokalnim stanovništvom na području njegove rasprostranjenosti”.
Prijedlog Plana upravljanja risom s akcijskim planom izrađen je u sklopu projekta "Izrada prijedloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima)", čija svrha je postizanje ili održavanje povoljnog stanja očuvanosti strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj, u skladu s Direktivom 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta te Direktivom 2009/147/EZ o očuvanju divljih ptica.
Europska unija, kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, već više od 40 godina zagovara dobrobit životinja i široko je prepoznata kao globalni predvodnik u ovom području, uz postavljanje nekih od najviših svjetskih standarda. Pravila EU-a pozitivno su utjecala i na zakonodavstvo drugih zemalja. Uglavnom se odnose na domaće životinje (na gospodarstvima, tijekom prijevoza i klanja), ali i na divlje životinje, životinje u laboratorijima i kućne ljubimce.
Direktiva o pticama štiti 500 divljih ptica koje prirodno obitavaju u EU-u, dok se Direktivom o staništima nastoji osigurati očuvanje rijetkih, ugroženih ili endemskih životinjskih vrsta i karakterističnih stanišnih tipova.
Kako bi sačuvao ugrožene vrste, Parlament je usvojio svoje stajalište o „Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote“ koja se bavi glavnim pokretačima gubitka bioraznolikosti i postavljanjem pravno obvezujućih ciljeva.
