Na događanju "Tko sije, a tko sadi?“ hrvatski Hub najveće europske zajednice znanja i inovacija za klimu, EIT Climate-KIC okupio je u ponedjeljak u co-working prostoru WESPA na zagrebačkoj Zavrtnici pedesetak predstavnika i predstavnica startupa, tvrtki, organizacija i projekata koji djeluju kao dio ekosustava zelenih, održivih i digitalno podržanih rješenja baziranih na prirodi. Cilj organizatora bio je njihovo međusobno povezivanje kako bi zajedno stvarali rješenja, usluge ili proizvode dobre za ljude, društvo, prirodu i klimu.
Rješenja bazirana na prirodi podrazumijevaju, kako je pojašnjeno, čitav spektar naprednih inovativnih rješenja od vertikalnih aeroponskih i akvaponskih vrtova, tehnologija satelitskog praćenja i analitike podataka za bolje upravljanje terenima u funkciji poljoprivrede ili šumarstva do alata za upravljanje rizicima u poljoprivrednoj proizvodnji; različitih primjera urbanih vrtova, digitalnih vrtova, kišnih vrtova ili pak kompostiranja kao baze za kućne vrtove, ali i za praktičnu edukaciju u školama.
Nadalje, predstavljene su i tehnologije pošumljavanja dronovima kao jedinstvene inovacije u Europi i jedne od prvih u svijetu, tehnologije indoor panela koji upijaju ugljik i ispuštaju kisik te tako povećavaju kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima ili pak zdrave, sirove hrane odnosno slastica, terapijskih vrtova u Sesvetama ili „naturesolutions.eu“ platforme kojoj je cilj okupiti i promovirati upravo ovakva dobra rješenja i usluge bazirane na prirodi.
Sva ta rješenja u formatu petominutnih pitcheva predstavili su njihovi autori i nositelji: Biota, Magic Forest, UnicompoST, Kompost i kontekst, Green Cakes, Gruntek, Vesela motika, City Greens, NUO2, LI:ST geoinformatika, VITA projekt te projekti podržani iz programa Obzor Europa ili EIT Climate-KIC: Progireg Grad Zagreb, Regreen i ARM-SaaS Tool.
Upravo ovakva rješenja, kako ističu u ovom hrvatskom Hubu, su važan odgovor na sve učestalije situacije i probleme povezane s klimatskim promjenama – urbani toplinski otoci, velike vrućine ili oluje odnosno ekstremni vremenski događaji koji utječu ne samo na ljude već i na proizvodnju hrane, dobavne lance ili uzrokuju štete na imovini.
- Lakše ih je planirati i testirati nego provesti u praksi i skalirati. Potrebno je još mnogo rada na edukaciji korisnika, ali i onih koji planiraju urbani razvoj u gradovima, na prilagodbi neadekvatnih propisa, ali i konkretne podrške investitora za startupe i inovatore – složili su se sudionici događanja.
U prvom dijelu ovog događanja predstavljeni su programi koji daju strateški, konceptualni, provedbeni ili financijski okvir za razvoj urbane zelene infrastrukture.
Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, čije se usvajanje očekuje do kraja ove godine, podloga je daljnjem financiranju provedbe pilot projekata, kao i drugih planskih dokumenata i većih projekata zelene infrastrukture. Očekivana financijska omotnica je veća od 600 milijuna eura.
Nadalje, Program primjene rješenja temeljenih na prirodi u Gradu Zagrebu koji uz Atlas javnih i zelenih prostora Grada donosi i niz praktično provedenih primjera kako bi se afirmirala takva rješenja u procesu prostornog planiranja, ali i kako bi se i građani uključili u promišljanje i provedbu rješenja kroz vijeća gradskih četvrti.
Bilo je riječi i inicijativi Europske komisije za klimatski učinkovitu i održivu budućnost EU-a Novi Europski Bauhaus (NEB). Njime se želi, kako je navedeno, horizontalno povezati tehničko-tehnološka rješenja s kulturnim, estetskim i društvenim vrijednostima odnosno uključiti građane u proces kodizajna transformacije Europe prema klimatski neutralnom društvu. U samo dvije godine, financijska omotnica NEB-a iznosi više od 85 milijuna eura iz različitih EU fondova, a u nastajanju je i NEB-Lab kao mjesto za povezivanje i kreaciju. Koordinator NEB-a u Hrvatskoj je REGEA, Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske.
- Vjerujemo da smo ovim događanjem posijali i posadili mnoge dobre ideje i povezali ih u vrtove u kojima raste bolja budućnost za sve nas – zaključuju organizatori.
Dodajmo kako Europski institut za inovacije i tehnologije (EIT) kroz regionalnu shemu RIS (Regional Innovation Scheme) radi na ubrzanju klimatskih inovacija u Europi. Inače, djelovanje EIT-a, koji je EU osnovala 2008. godine, ostvaruje se kroz Zajednice znanja i inovacija,
EIT Climate-KIC RIS Hub uspostavljen je 2018. u Hrvatskoj, a čini ga konzorcij šest organizacija: Regionalna agencija sjeverozapadne Hrvatske, Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, udruga Terra Hub, Zelena energetska zadruga i Mreža znanja. EIT Climate-KIC Hub u Hrvatskoj je kontakt-točka za organizacije iz svih sektora te pruža podršku da inovativna rješenja iz laboratorija dođu do tržišta.
Spomenimo i kako je jedan od tri stupa na kojima počiva ključni istraživački program Obzor Europa, koji su zastupnici Europskog parlamenta odobrili krajem travnja, „Inovativna Europa” čiji je cilj Europu učiniti predvodnicom u inovacijama koje stvaraju nova tržišta. Također cilj mu je i daljnjim jačanjem Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) poticati integraciju poslovanja, istraživanja, visokog obrazovanja i poduzetništva.
