SNAŠLA IH NEPOGODA

Voćari pozvani da prijave sve štete od mraza, odšteta stiže tek krajem godine. Ali to nije ono što ih smeta

Procedura je duga, uz puno pismenih zahtjeva i dokaza, a financijski rezultati kojima se nadaju voćari ni izdaleka ne odgovaraju šteti
 Željko Ledinski

Nakon što su voćari diljem kontinentalne Hrvatske cijeli prošli tjedan pokušavali spasiti urod voća od niskih temperatura i mraza, došlo je vrijeme da se štete koje su se dogodile u voćnjacima prijave kako bi im se isplatila odšteta.

Hrvatska voćarska zajednica pozvala je krajem tjedna sve voćare da prijave načelnicima općina svoje štete, a na njima je da odluče ima li dovoljno argumenata da taj zahtjev proslijede županiji koja je nadležna da proglasi elementarnu nepogodu. Procedura je duga, uz puno pismenih zahtjeva i dokaza, a financijski rezultati kojima se nadaju voćari ni izdaleka ne odgovaraju štetama koje su imali. I na njih se treba čekati do kraja godine.

Pregled nasada

Naime, nakon što voćari upoznaju načelnika općine o nepogodi koja se dogodila u voćnjaku, on osniva povjerenstvo koje pregledava oštećene nasade, pa načelnik šalje zahtjev županu da za tu općinu proglasi elementarnu nepogodu.

Nakon tog zahtjeva i zaključka županija šalje obavijest o proglašenju elementarne nepogode i poziv na prijavu štete. Općinska komisija procjenjuje štetu i pravi izračun za nasade te ga šalje Državnom povjerenstvu na provjeru. U finišu cijele ove administrativne akcije voćari do kraja godine čekaju odluku Vlade o odšteti koja je često simbolična. No, Ministarstvo poljoprivrede u tom postupku nema prevelike kompetencije.

- Naše tijelo nadležno za štete u poljoprivredi samo potvrđuje štete temeljem prethodno dogovorenih kriterija na Državnom povjerenstvu - rekao nam je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede koje je kroz razne mjere iz EU poticalo veće osiguranje poljoprivredne proizvodnje. Primjerice, Vlada RH za prošlu 2020. objavila je kako za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda ukupno daje 9,2 milijuna kuna za sve županije koje su imale štete od tuča, poplava, suša ili mraza i na koje su se prijavile stotine proizvođača voća. Kada se to prevede na voćnjak, na jednom hektaru se isplaćuje tek oko pet do deset posto štete od moguće dobiti.

Ali, voćari su ipak relativno zadovoljni i s time. Ono što im smeta, ističe Željko Ledinski, predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice, jest "nekorektan odnos osigurateljskih kuća".

Povećane premije

- Datum od 10. travnja navodi se kao početak osiguranja, a štete su bile od 5. do 9. travnja i ne ulaze u osiguranje. Ali 9. travnja su radili procjenu da ne bi bio još koji mraz pa da ne moraju platiti premiju. To je presedan u osiguranju da se veže za neki datum, a u prirodi je to jako različito. Uz to su povećali premije u posljednje četiri godine otkad Vlada subvencionira osiguranje te uveli franšizu i povećavaju je svake godine. Uz to što dobiju 70 posto od Vlade kao mjera 17.1 ruralnog razvoja, još traže povećanje premija od vlasnika voćnjaka - izjavio je Ledinski te dodao:

"Tražimo promjenu Pravilnika o osiguranju te formiranje nacionalnog fonda za osiguranje nasada te da se subvencioniraju mjere za zaštitu od tuče, navodnjavanje i orošavanje nasada, koje jedino daju efekt zaštite nasada od mraza." 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. travanj 2021 16:55