ZELENA TRANZICIJA

Zagreb u misiji za gradove: ‘Svjesni smo da je ovo ne samo velika čast već i ogromna obveza‘

Jedini smo hrvatski grad koji je odabran među 100 europskih gradova, i predvodnik zelene tranzicije za Hrvatsku, kažu u Gradu Zagrebu

Nužan je snažan zaokret ka jednom drugačijem načinu funkcioniranja, kažu u Gradu Zagrebu

 Goran Mehkek/Cropix

Zagreb je jedan od sto europskih gradova, jedini iz Hrvatske, koje je Europska komisija odabrala za sudjelovanje u misiji EU-a za 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030., odnosno u tzv. misiji za gradove.

- Zelena tranzicija zahvaća cijelu Europu. Međutim, uvijek su potrebni predvodnici koji si svojevoljno postavljaju još veće ciljeve. Ovi nam gradovi pokazuju put prema zdravijoj budućnosti, i u tome ćemo ih podupirati! Započnimo s radom već danas – izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen prilikom objave koji će gradovi sudjelovati u toj misiji. Inače, interes je iskazalo čak 377 gradova.

Za misiju za gradove izdvojit će se za razdoblje 2022. – 2023. ukupno 360 milijuna eura iz programa Obzor Europa, ključnog istraživačkog programa koji je Europski parlament odobrio krajem travnja 2021. godine, a osigurava kratkoročno i dugoročno financiranje istraživanja i inovacija za odgovor na globalne izazove kao što je borba protiv klimatskih promjena.

Tragom informacije o uvrštenju Zagreba u misiju za gradove, zanimalo nas je koje su sve aktivnosti planirane u glavnom hrvatskom gradu. U Službi za informiranje i medije Grada Zagreba odgovaraju kako se planira provedba aktivnosti kroz nekoliko sektora/grupa: zgradarstvo, javna rasvjeta, sustavi grijanja i hlađenja, promet, gospodarenje otpadom, korištenje obnovljivih izvora energije i razne ostale aktivnosti poput energetske učinkovitosti u industrijskim procesima, upravljanje zemljištem, digitalizacija i automatizacija energetske infrastrukture, financijski poticaji, itd.

Energetski model

“Detaljna segmentacija aktivnosti i plan rada očekuje se u narednih nekoliko mjeseci nakon službenog početka projektnih aktivnosti i koordinacije s Europskom komisijom kroz svibanj i lipanj”, navode. Zanimalo nas je i što je već do sada napravljeno ili je u tijeku provedba kad je riječ o zelenoj tranziciji.

“Izrađen je detaljni energetski model Grada Zagreba, dubinsko snimanje svih sektora (zgradarstvo, promet, energetska infrastruktura…), detaljni izračun energetske bilance grada i napravljene su detaljne projekcije kretanja svih tih parametara do 2030. i do 2050. Uz sve to, Grad Zagreb izradio je i sveobuhvatni inventar emisija stakleničkih plinova – jedan od glavnih alata za mjerenje uspješnosti samih mjera – koji će se redovno osvježavati”, pojašnjavaju.

Od konkretnih investicija/aktivnosti, izdvojili su njih nekoliko. Integralna energetska obnova zgrada javne namjene u vlasništvu Grada Zagreba rezultirala je, kažu, sa blizu 100 potpuno obnovljenih zgrada i ove aktivnosti će se nastaviti u još većem obimu u narednom razdoblju. Nadalje ističu kako je Grad Zagreb aktivno sudjelovao u pripremi i koordinaciji velikog projekta „Revitalizacija vrelovodne mreže s ciljem smanjenja energetskih gubitaka i povećanja učinkovitosti sustava toplinarstva u gradu Zagrebu“ koji provodi HEP Toplinarstvo d.o.o., sufinanciranog kroz ITU mehanizam Urbane aglomeracije Zagreb. Projektom će se, pojašnjavaju, revitalizirati ukupno 68,5 km vrelovoda u razdoblju 2021. – 2023. godine.

“U tijeku je javna nabava za modernizaciju 40% obuhvata sustava javne rasvjete Grada Zagreba. Cjelokupna projektna dokumentacija te financijski i provedbeni model (ugovor o energetskom učinku – energy performance contract – EPC) pripremljeni su uz pomoć bespovratnih sredstava tehničke pomoći Europske investicijske banke (EIB),” navode nadalje.

Također ističu kako će u svrhu nastavka osuvremenjivanja autobusnog voznog parka, u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija˝, ZET ove godine nabaviti novih 65 autobusa.

“Riječ je o vozilima visoke EURO VI norme čime će se pored povećanja kvalitete javnog gradskog prijevoza dodatno utjecati i na smanjenje emisije štetnih plinova u okoliš, a isporuka se očekuje najesen ove godine. U procesu je i detaljna priprema svih aktivnosti za uvođenje autobusa s nultim emisijama i prateće infrastrukture, nabava novih tramvaja: za njih 20 proces javne nabave započet će ove godine, te modernizacija i proširenje same tramvajske mreže”, poručuju iz Grada Zagreba.

Izdvojili su i kako je izrađen Energetski atlas Grada Zagreba s prikazom potrošnje svih umreženih energenata (prirodni plin, toplinska energija, električna energija) i vode, a pokrenut je Program grada Zagreba „Sunčani krovovi“ koji za cilj ima realizaciju 50MW fotonaponskih elektrana do kraja 2024.

Tri prioriteta

Kakvi su vam ciljevi što se tiče mobilnosti, energetske učinkovitosti i zelenog urbanističkog planiranja, bilo je jedno od naših pitanja.

“Nužno je osigurati sveobuhvatnu potporu aktivnostima koji se tiču zelene tranzicije (energija, klima i povezane horizontalne teme) na području Grada Zagreba. Kod kreiranja bilo kakvih mjera, vodi se računa o sustavnom i sveobuhvatnom identificiranju potreba svakog pojedinog djela infrastrukture koji utječe na energetsku učinkovitost i smanjenje emisija stakleničkih plinova i ostalih štetnih spojeva s ciljem uštede energije, povećanja kvalitete zraka i udobnosti življenja”, odgovaraju u Gradu Zagrebu.

Nastavljaju kako Grad planira provoditi aktivnosti kroz tri prioriteta, koji obuhvaćaju sve faze unapređivanja pojedinih sastavnica navedenih u mjerama.

“Povećanjem energetske učinkovitosti („energy efficiency first“ načelo), snažnim poticanjem razvoja i korištenja obnovljivih izvora energije čiji je dosadašnji udio u energetskoj bilanci Grada Zagreba bio skoro pa zanemariv te digitalizacijom energetske infrastrukture (pametne mreže i daljinsko očitanje potrošnje energije i vode) osigurava se sustavna i sinergijska transformacija cjelokupnog sustava, u skladu sa svim smjernicama Zelenog plana za Europu”, ističu u odgovoru.

Dodaju kako se poticanjem uvođenja vozila bez emisija i prateće infrastrukture rješava jedan od najvećih problema na području Grada Zagreba - kontinuirano rastući, negativni utjecaj ispušnih plinova iz sektora prometa.

Naglašavaju kako je s obzirom na sve veći negativni utjecaj klimatskih promjena, definiran niz aktivnosti vezan za prilagodbu klimatskim promjenama i lokalnim negativnim vremenskim ekstremima s ciljem povećanja otpornosti svih kritičnih infrastruktura i podizanja spremnosti sustava civilne zaštite. “Urbanističko planiranje, tj. prostorno-planski procesi Grada Zagreba (PPGZ, GUP, UPU-i, itd.) vrlo su važna legislativna poluga Grada koji treba iskoristiti na način da se energetiko-klimatske politike „ugrade“ u prostorno-planske dokumente s ciljem poticanja procesa zelene tranzicije. Ovo je doista važno za naglasiti jer prostorno-planski procesi su dio legislativnog okvira gdje gradovi i županije imaju najveću moć direktnog odlučivanja i definiranja politika”, navode.

Klimatski ugovor

Na upit tko će sve biti uključen u izradu klimatskog ugovora, u Gradu Zagrebu odgovaraju kako će nakon što dobiju detaljne upute od Europske komisije (svibanj i lipanj), pripremiti cjelokupni konzultativni proces sa svim ključnim dionicima, od samih građana i stručnih udruženja do energetskih subjekata i svih onih čije djelovanje direktno utječe na energetsko-klimatski profil Grada Zagreba. “Pripremit ćemo i Klimatski ugovor za Gradsku skupštinu najesen, kojim će se konkretno definirati smjer i aktivnosti unutar EU misije”, najavljuju.

Odgovarajući na pitanje o tome kakav odaziv institucija i građana očekuju, odgovaraju kako je Europska komisija objavila vijest 28. travnja i od tada su reakcije iznimno pozitivne.

“Stižu čestitke sa svih strana, od kolega iz Hrvatske kao i ostalih gradova iz EU. Jedini smo hrvatski grad koji je odabran među 100 europskih gradova unutar Misije, i kao takav predvodnik zelene tranzicije za cijelu Hrvatsku. Naravno, svjesni smo da je ovo ne samo velika čast već i ogromna obveza, ali vodimo se principom da sudjelovanje u ovoj misiji može samo pomoći aktivnostima vezanim za zelenu tranziciju. S obzirom na iznimno nepredvidiva i opasna vremena u kojima živimo, nužan je snažan zaokret ka jednom drugačijem načinu funkcioniranja i stvaranju bolje i zelene budućnosti”, poručuju iz zagrebačke gradske uprave.

Spomenimo i kako je u studenom 2019. Europski parlament proglasio klimatsku krizu tražeći od Komisije da u sve svoje prijedloge uključi ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C i da osigura znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kao odgovor, Komisija je predstavila Europski zeleni plan, uz koji bi Europa do 2050. trebala postati klimatski neutralna. Donošenjem Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. (Europski zakon o klimi) politička predanost iz Europskog zelenog plana postala je pravno obvezujuća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. svibanj 2022 18:15