Hrvatski sabor raspravio je Izmjene i dopune Zakona o biogorivima za prijevoz koje se predlažu kako bi se zakonodavni okvir Republike Hrvatske uskladio s izmjenama regulatornog okvira Europske unije, koji je nastao donošenjem Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.
Direktivom se uspostavlja zajednički pravni okvir za promicanje korištenja obnovljive energije u prijevozu na način da se svakoj državi članici propisuje da minimalni udio obnovljive energije u konačnoj potrošnji energije u sektoru prometa bude 14 % do 2030. godine.
Tako je nužno da države članice daju okvirnu putanju povećanja obnovljivih izvora u prometu do 2030. godine te da odrede obvezu za distributere/opskrbljivače benzinskim i dizelskim gorivima u skladu s tom okvirnom putanjom, a kako bi se pratilo ostvarivanje ciljeva.
„Da smo imali te obveze do sada, možda se ne bi dogodilo da se tvornice za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj ugase. Kao glavni problem se nameće to što nisu postojale kazne za nemiješanje biogoriva što je dovodilo do izigravanja zakona“, rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu i bivša zastupnica Europskog parlamenta Marijana Petir.
Ona je istaknula kako je u 2019. godini na tržište stavljeno ukupno 5,28% biogoriva od potrebnih 7,85% prema Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije do 2020.
„Obzirom da sami ne proizvodimo biogoriva, to znači da ih uvozimo... Umjesto da neobrađene, a obradive poljoprivredne površine stavimo u funkciju proizvodnje sirovine za proizvodnju energije iz biomase kako bi ostavili nacionalne i europske ciljeve u korištenju obnovljivih izvora energije“, rekla je Petir.
Istaknula je da u Hrvatskoj imamo 39 postrojenja elektrana na biomasu ukupne instalirane snage 86.169,00 kW i 41 postrojenje elektrana na bioplin ukupne instalirane snage 45.922,00 kW.
„Važno je sagledati što je potrebno napraviti kako bi na pametan način koristili resurse koje imamo na raspolaganju, a tu prije svega mislim na izradu karte obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, kako bi ostvarili ambiciozne ciljeve u korištenju obnovljivih izvora energije u prometu“, naglasila je Marijana Petir.
Petir smatra kako je budućnost u prometu na električnu energiju, međutim ta se tranzicija ne može dogoditi preko noći, posebice zato što tehnologija pohrane električne energije još uvijek nije u dovoljnoj mjeri dostupna, niti u Hrvatskoj niti državama članicama istočnog dijela Unije.
Upozorila je da će se svaki automobil na tekuće gorivo proizveden danas u Europi, voziti najmanje 6 godina u zapadnim državama članicama, pa onda još sljedećih desetak godina u istočnim državama članicama. Ta vozila koristit će naftne derivate.
Neke države članice razmišljaju o zabrani motora s unutarnjim sagorijevanjem 2040. godine što znači da ćemo fosilna goriva trebati još sljedećih 40 godina. Zato je važno, upozorava Petir, da šansu damo svim vrstama obnovljivih izvora energije, a ne samo nekima.
„Poseban naglasak smatram važnim staviti na obnovljive izvore energije koji nastaju u poljoprivredi i šumarstvu i koji su važan doprinos europskoj klimatskoj i energetskoj politici. U doba kriza u poljoprivredi, sinergija ovih dviju politika osigurava primjerene cijene proizvoda te rezervira dostatnu količinu hrane u slučaju sve učestalijih prirodnih nepogoda i značajnih gubitaka ljetine. Cilj nam treba biti postizanje samodostatnosti u proizvodnji proteina za hranu za životinje i smanjenje uvoza soje te očuvanje postojećih radnih mjesta i otvaranje novih, posebno u ruralnim sredinama“, rekla je Petir.
Od početka povećanog interesa za ulaganje u biogoriva, početkom 2001., Europska unija je također povećala svoju proizvodnju hrane za životinje bogate proteinima sa samo 23% samodostatnosti na 35-40 % samodostatnosti u 2015. Proizvodnja biogoriva danas koristi svega 3-4% poljoprivrednog zemljišta u EU, a u posljednjih 10 godina uvoz bjelančevina smanjen je za 10% upravo zbog koprodukcije biogoriva s proteinima za hranu za životinje.
„No Europa je i dalje deficitarna u proizvodnji proteina za hranu za životinje i danas ovisimo o uvozu te nemamo jasnu strategiju za razliku od primjerice Kine koja je postala najveći svjetski uvoznik soje, razvila strategiju za sigurnost opskrbe i ozbiljno može ugroziti europsku opskrbu proteinima“, tvrdi Petir.
Ona je postavila pitanje zašto je Europa prvi izvoznik pšenice u svijetu, dok je na drugom mjestu uvoznik soje te jesu li usjevi mahunarki svojevrsna „siročad“ među usjevima u EU?
„Nekada je proizvodnja proteinskih biljaka bila velika, sada je pala u EU jer nije dovoljno atraktivna. Europske potpore za soju ukinute su 1992. a još je veći problem što soja iz uvoza ima bescarinski tretman i smatram da to treba promijeniti“, rekla je Marijana Petir.
Kako je istaknuto u raspravi, u planu su dva projekta vezana uz proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj:
Tvrtka Biodizel Vukovar d.o.o. razmišlja o pokretanju proizvodnje biogoriva i ukoliko krenu s tim projektom proizvodili bi goriva II. generacije.
Ina – Industrija nafte d.d. planira izgradnju biorafinerije u Sisku. Trenutno je gotov bazni projekt, početak izgradnje očekuje se u 2023. godini, a s radom bi trebala početi 2026. godine. Planira se proizvodnja II. generacije biogoriva.
