DEAN SMOLAR

Zelene zgrade su ugodnije za život, čuvaju okoliš i smanjuju energetsku potrošnju

Broj dana bolovanja u zelenim zgradama za 25 posto je manji nego u zaposlenika koji rade u standardnim uredima
Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju
 
 Davor Pongracic/Cropix

Jedan od ključnih postulata zelene gradnje kao cjelovitog pristupa pri smanjenju nepovoljnih utjecaja zgrada na ljudsko zdravlje i okoliš jest činjenica kako se u zgradarstvu krije najveći potencijal za uštedu resursa, povećanje energetske učinkovitosti te veću iskoristivost obnovljivih izvora energije. Upravo je i jedan od glavnih ciljeva UN Konferencije o klimatskim ciljevima rasprava o ciljevima smanjenja stupnja zagrijavanja zemljine površine do 1,5 stupnjeva Celzija, u skladu s Pariškim sporazumom, kaže Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog saveza za zelenu gradnju..

Uoči UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama COP26., koja se održava od 31. listopada do 12. studenog u Glasgowu, pitali smo ga koliko zacrtanim ciljevima u borbi s klimatskim promjenama od onih iz Pariškog sporazuma do europskog propisa o klimi i europskog zelenog plana, može doprinijeti zelena gradnja.

Odgovarajući na to pitanje Smolar dodaje kako iste ciljeve smanjenja utjecaja klimatskih promjena, ali i adresiranja njihovih uzroka nastoji ostvariti i Europska komisija kroz Zeleni plan.

-U takvoj situaciji, zelena gradnja se ističe kao jedna od ključnih točaka pri smanjenju uloge zgrada u klimatskim promjenama te visokoj potrošnji energije. Projektiranje i obnova zgrada u skladu s mehanizmima zelene gradnje i primjene obnovljivih izvora energije, vode k manjim emisijama CO2 u okoliš te omogućavaju opskrbu zgrada optimalnim količinama energetskih resursa.

Pojašnjava kako zelena gradnja podrazumijeva sveobuhvatne procese unutar međusobno isprepletenih sektora građevine, energetike i zaštite okoliša te time predstavlja jednu od najznačajnijih i najuzbudljivijih mogućnosti za održivi rast na nacionalnoj, ali i na globalnoj razini.

-Takva gradnja smanjuje potrebnu količinu materijala za izgradnju građevina, podržava korištenje autohtonih građevinskih materijala, tehnologija i usluga, smanjuje količinu otpada, učinkovito upravlja vodnim resursima, veliki naglasak stavlja na reciklažu i dr. Zelene zgrade su ugodnije za život, s manjim posljedicama na ljudsko zdravlje, a istovremeno integriraju tehnologije obnovljivih izvora energije direktno utječući na smanjenje energetske potrošnje i uštedu sredstava – ističe Smolar.

Procjenjuje se da su u Europskoj uniji zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisije CO2. Stoga nas je zanimalo kako i koliko smanjenju emisije stakleničkih plinova i potrošnji energije doprinosi zelena gradnja.

-Uz ove nepovoljne utjecaje na potrošnju energije i visoku emisiju CO2, zgrade su također odgovorne za 35 posto potrošnje građevinskog materijala te za 35 posto proizvodnje otpada u graditeljskom sektoru. Zelena gradnja utječe na minimiziranje potrošnje energije u svim fazama životnog ciklusa zgrada, od planiranja i izgradnje, njihovog operativnog vijeka do dekonstrukcije i njenog rušenja. Primjerice, istraživanja pokazuju kako zeleni uredi dokazano povećavaju učinkovitost na poslu i povoljno utječu na zdravlje. Primjerice, broj dana bolovanja u zelenim zgradama za 25 posto je manji od zaposlenika koji rade u standardnim uredima – naglašava naš sugovornik.

Objašnjava kako zelena gradnja podrazumijeva i sustave mjerenja i certificiranja stupnjeva održivosti zgrada, a samim time i mjerenja razina štetnosti zgrada za okoliš i zdravlje. Certifikatom zelene gradnje ističe se predanost održivom razvoju te poslovnoj praksi temeljenoj na ekološkoj osviještenosti, društvenoj odgovornosti i efikasnom iskorištavaju resursa tijekom čitavog životnog ciklusa zgrade.

image
Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju
Davor Pongracic/Cropix

Nove zgrade trebaju biti izgrađene po nZEB standardu, ali problem je postojeći fond zgrada koje nisu građene po tom standardu. Deana Smolara pitamo što u tom pogledu čine nadležne institucije i na koji način djeluje Hrvatski savez za zelenu gradnju.

-Novi pristupi u razvoju tehnologija, materijala i implementacije obnovljivih izvora energije oblikuju i način na koji se provodi nacionalna regulativa. Tako ključni dokumenti poput Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine, Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine te Smjernica za zgrade gotovo nulte energije, stavljaju održive politike i kružno gospodarstvo u prvi red rasprave. nZEB standard, jedan od ključnih okvira pri izgradnji novih zgrada čini zgrade energetski neovisnima, štoviše, usmjerava ih prema tome da postaju i neto proizvođači energije. Uloga Savjeta za zelenu gradnju u takvim procesima je daljnje zagovaranje u skladu s najnovijim EU vrijednostima i direktivama, interakcija s donosiocima javnih politika, savjetovanje te sudjelovanje u stručnim skupinama unutar kojih je omogućen naglasak na nove mehanizme unutar zelene gradnje – kaže Smolar.

Što se tiče, problema obnove zgrada oštećenih u potresu, naš sugovornik smatra kako će jedan od izazova u provedbi cjelovitih obnova zgrada oštećenih potresom biti implementacija svih zahtjeva koji proizlaze iz propisa o sigurnosti i kulturnim vrijednostima zgrada.

-Kod takvih primjera će biti potreban interdisciplinarni pristup za pronalaženje optimalnih rješenja. Hrvatski savjet za zelenu gradnju se uključuje u tu priču educirajući sve potencijalne stručnjake raznih specijalnosti za popravke i rekonstrukciju oštećenih zgrada, a provodimo i projekt ClimBuild koji traga za inovativnim rješenjima (energetske) obnove zgrada koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra ili se nalaze u povijesno zaštićenoj cjelini – kazuje Dean Smolar.

Hrvatski savez za zelenu gradnju nedavno je potpisao ugovor sa Njemačkim društvom za održivi razvoj po kojem će moći koristiti DGNB sustav certificiranja održivosti zgrada na nacionalnoj razini. Zanimalo nas je što to u praksi znači i koje rezultate očekuju.

-Cilj postajanja partnerom DGNB-a je dodatno otvaranje hrvatskog tržišta prema certificiranju zgrada prema principima zelene gradnje i očekujemo da će takvih zgrada u budućnosti u Hrvatskoj biti sve više. Sustav DGNB nudi jedan od najcjelovitijih, najdetaljnijih i najkvalitetnijih pristupa u verificiranju stupnjeva održivosti zgrada kroz njihov cijeli životni ciklus. Na taj način se ostvaruju sveobuhvatni ciljevi poput boljeg povrata investicija, kvalitetnijeg boravka u zgradama, energetske učinkovitosti i ekološke održivosti. Ovaj sustav usklađen je s EU regulativom i projektom LIFE Level(s) kojeg provodi Hrvatski savjet za zelenu gradnju u suradnji sa ukupno osam zemalja Europske unije, a koji definira stupnjeve održivosti zgrada – pojašnjava Smolar.

U mnogim hrvatskim gradovima brojne su zgrade zaštićene kao kulturna baština. Kako one mogu postati energetski učinkovitije s obzirom na taj status?

- Zgrade kulturne baštine podliježu posebnim uvjetima i pri rekonstrukciji izuzete su od ispunjavanja minimalnih tehničkih zahtjeva o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti ako bi se time narušila njihova spomenička svojstva. Važno je uključiti konzervatore kao čuvare kulturnih obilježja svakoga zaštićenog dobra u zajedničku potragu za što zelenijim i kvalitetnijim rješenjima. Potres je, nažalost, pokazao da zaštićene zgrade nisu dovoljno statički otporne. Ulagati u energetska rješenja i zelene principe nema smisla ako će neki budući potres trajno oštetiti zgrade i učiniti ih neuporabljivima. Upravo se to i dogodilo s mnogim zgradama oštećenima u potresu u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji. Obnova nakon potresa prilika je za zelenu i održivu gradnju jer alternative – nema – ističe naš sugovornik.

Govoreći o trenutno najvažnijim aktivnostima Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, izvršni direktor kaže kako kroz veći broj međunarodno financiranih projekata provode aktivnosti educiranja aktera oko pitanja održivih kriterija unutar okvira Level(s), energetske obnove zgrada prema ekonomskim, društvenim i okolišnim kriterijima, očuvanja zgrada sa statusom kulturnog dobra i dr. Također zagovaraju ostvarenje nižih razina emisija CO2 unutar građevinskog sektora kroz utjecaj na privatni sektor i razne zagovaračke aktivnosti prema donositeljima odluka.

-U svom radu usko surađujemo sa stručnjacima iz područja građevinske industrije, nekretnina, investitorima, arhitektima i predstavnicima javnog i akademskog sektora. Upravo te profesionalce okupit ćemo na 4. Središnjoj konferenciji o održivoj gradnji koja će se održati 24. i 25. studenog 2021. godine u hibridnom formatu i na kojoj očekujemo više od 1000 sudionika. Glavni govornik konferencije bit će švicarski arhitekt Philippe Block, poznat po projektu most STRIATUS - prvi 3D printani most. Njega osigurava zaklada Holcim. Uz to, u sklopu konferencije održat će se i tradicionalna svečana dodjela godišnjih nagrada za najbolje održive projekte - kazao nam je Dean Smolar.

Dodajmo, kako je gradnja i moguća obnova zgrada prema kriterijima za zgrade gotovo nulte energije (nZEB) obveza koja proizlazi iz EPBD (Energy Performance of Building Directive) Direktive 2010/31/EU od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada, koja navodi nužnost utvrđivanja konkretnih mjera.

S obzirom da se sektor zgradarstva širi, kako je istaknuto u toj Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća, neumitno se povećava potrošnja energije. Stoga je neophodno smanjenje potrošnje energije i korištenje energije iz obnovljivih izvora u zgradarstvu.

Europski parlament je uoči UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama COP26 upozorio da nacionalne obveze preuzete sporazumom u Parizu 2015. godine neće biti dostatne te da će do 2100. godine dovesti do zagrijavanja znatno iznad tri stupnja, u usporedbi s predindustrijskim razinama. Europarlamentarci ističu i kako trebaju raditi na tome da klimatski paket EU-a „Fit for 55“ do 2030. godine bude u potpunosti u skladu s Pariškim sporazumom, te da Europska unija mora ostati svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. listopad 2022 11:54