Zapanjujuće razlike

Da živi u jednoj drugoj europskoj zemlji, Hrvat s rakom bi imao duplo veće šanse za preživljenje

Devet od deset građana želi javno dostupne podatke o uspješnosti liječenja u bolnicama
 Milena Shehovtsova

Devet od deset građana smatra kako podaci o uspješnosti liječenja moraju biti javno dostupni i mora se znati koje bolnice imaju najbolje ishode liječenja, a svaki drugi građanin Hrvatske smatra da su kraće liste čekanja i veća dostupnost učinkovitih metoda liječenja ključne za smanjenje smrtnosti od raka, po čemu je naša zemlja trenutačno druga u EU.

To su ključni nalazi istraživanja Ipsosa o ishodima liječenja u Hrvatskoj, provedenog početkom lipnja ove godine.

Također, s obzirom na to da se u proteklih pet godina svaki drugi građanin suočio s dijagnozom teške bolesti, što osobno, što u bližoj obitelji, ne čudi da ih zanima stanje zdravstvene skrbi u Hrvatskoj – čak 81 posto ispitanika tvrdi kako je upravo to jedna od tri ključne teme u kojoj žele čuti više u predizbornoj kampanji, ispred gospodarstva i mirovina.

Kada bi podaci o uspješnosti bolnica bili javno dostupni, devet od deset pacijenata bi, bez obzira na eventualne dodatne troškove i udaljenost, putovalo do one koja im jamči bolje rezultate liječenja.

Pacijent u fokusu

Kada bi podaci o uspješnosti bolnica bili javno dostupni, devet od deset pacijenata bi, bez obzira na eventualne dodatne troškove i udaljenost, putovalo do one koja im jamči bolje rezultate liječenja.

Ovi su podaci predstavljeni na nedavno održanoj konferenciji 'Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja' u organizaciji Inovativne farmaceutske inicijative (iF!) i Europskog udruženja inovativnih farmaceutskih kompanija (EFPIA).

Kada govorimo o ishodima liječenja u zdravstvu zapravo se misli na sve promjene u zdravlju pacijenata koje nastaju kao posljedica zdravstvene skrbi. Osim onih najočitijih – stope smrtnosti i preživljenja, ishodi obuhvaćaju i poboljšanje ili pogoršanje kvalitete života koja se prati kroz prijave pacijenata – simptomi, sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, radna sposobnost, psihičko stanje, umor – ukupni učinak koji pacijent ima od liječenja. Zdravstvo koje stavlja pacijenta u fokus nužno je zbog unaprjeđenja rezultata liječenja te racionalizacije troškova – procjenjuje se da praćenje ishoda može smanjiti nepotrebne troškove unutar zdravstvenog sustava i do 40 posto.

Primjer Švedske

Švedska je jedna od zemalja s najboljim ishodima liječenja u Europi, unatoč tome što na zdravstvo troši oko europskog prosjeka. Formiranje nacionalnih registara pojedinih bolesti bilo je ključno za unapređenje kliničke prakse – posebice u liječenju akutne limfoblastične leukemije (ALL), koja najčešće pogađa djecu. Sva djeca koja su se liječila od ALL praćena su kroz registre, a ti podaci onkolozima su pružali detaljne informacije o karakteristikama pojedinih terapija i ishodima liječenja. Pedijatrijski onkolozi su zahvaljujući takvim podacima mogli redefinirati liječenje ALL, uvođenjem učinkovitih terapija i optimizacijom doza lijekova, kao i prilagođavanjem terapija tijekom liječenja, ovisno o reagiranju pacijenata na liječenje. Takva strategija rezultirala je povećanjem petogodišnjeg preživljenja kod pacijenata s 9 posto (1968–72) na 89 posto (2002–05).

Švedska je i inače jedan od pionira praćenja ishoda, koja registre pacijenata vodi još od ’50.ih godina prošlog stoljeća. Danas ih je preko stotinu i usmjereni su na dijagnoze ili postupke: maligne bolesti, proteze kuka i koljena, demenciju, dijabetes, palijativnu skrb, itd.

Drugi pozitivan primjer iz Švedske vezan je uz reumatoidni artritis –klinike u Švedskoj upisivale su svoje pacijente u registar, koji je u konačnici okupljao 60 posto oboljelih koji su liječeni kod specijalista. U registar su bilježeni podaci o pacijentu, terapijama i ishodima liječenja, a analiza je pokazala kako pušači puno lošije odgovaraju na liječenje od nepušača. Liječnici su stoga pacijente motivirali da sudjeluju u programu odvikavanja od pušenja kako bi im terapija bila učinkovita.

Značajne razlike u EU

I sam ministar zdravstva Vili Beroš na konferenciji je istaknuo koliko je bitno sustavno praćenje ishoda liječenja.

- U Europskoj uniji između zemalja članica, pa i unutar samih zemalja, postoje značajne razlike u ishodima liječenja. Ishode bismo trebali mjeriti na isti i usporediv način, što bi nam omogućilo da organizacijski i financijski pomognemo zemljama članicama s lošijim ishodima da dosegnu ciljanu razinu, te na taj način smanjimo razlike i omogućimo jednakost pacijenata – konstatirao je ministar Beroš.

Osim što se ishodi trebaju pratiti unutar države, to je izuzetno bitno i na globalnoj razini, jer tek tako možemo smanjiti razlike u zdravstvenoj skrbi među zemljama, istaknula je i Christina Akerman, utemeljiteljica Međunarodnog konzorcija za mjerenje ishoda liječenja.

image
Christina Akerman, predsjednica Međunarodnog konzorcija za mjerenje ishoda liječenja

- Mjerenje standardnih skupova ishoda koje na jednak način provode zdravstvene ustanove širom svijeta omogućit će globalne usporedbe ishoda i pomoći zdravstvenim radnicima da definiraju što su najbolji ishodi, da se upoznaju s postupcima koji pridonose takvim ishodima, da promiču diseminaciju najboljih praksi i mjerljivo poboljšaju ishode koji utječu na kvalitetu života i dostojanstvenu smrt pacijenta – naglasila je Akerman.

Mjerenje ishoda možda je i najvažnije za onkološke bolesnike čija je stopa smrtnosti u Hrvatskoj bitno viša nego u drugim zemljama EU. Upravo je zato pokrenut pilot projekt Nacionalnog plana za borbu protiv raka pod vodstvom predsjednika Hrvatskog onkološkog društva Eduarda Vrdoljaka.

image
Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva i predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC Split
Darko Tomaš/Cropix

- Vjerojatnost smrti u muškarca s dijagnozom raka u Hrvatskoj je danas 60%, dok je ta vjerojatnost u Danskoj svega 31%, tj. dvostruko manja. Ishodi mogu biti krivi ili loši zato što su bolesnici starije dobi, lošijeg kognitivnog statusa, socioekonomskog statusa i slično. Što činimo da bismo poboljšali ishode? Kad je riječ o raku, definiramo nacionalne planove za borbu protiv raka. Svaka zemlja mora imati takav plan kojim bi se rješavali specifični problemi. Prema WHO-u, nacionalni plan za borbu protiv raka je program smanjenja incidencije i mortaliteta od raka, uz dobru kvalitetu života, kroz sistematsku i pravednu primjenu mjera ili strategija utemeljenih na dokazima, uz najbolju upotrebu dostupnih resursa. Desetogodišnjim planom spasili bismo 5.300 osoba od toga da uopće razviju rak, a 7.000 bolesnika neće umrijeti od raka jer će se ranije dijagnosticirati i bolje liječiti. Ukupno gledajući, spasit ćemo 113 tisuća godina života – izjavio je prof. Vrdoljak na konferenciji.

Unatoč svim poboljšanjima u dijagnostici i liječenju, predviđa se da će do 2030. godine biti 22,2 milijuna novooboljelih od raka, a time će se povećati i nejednakosti za pacijente u Europi.

- Nejednakost se može smanjiti preusmjeravanjem zdravstvene skrbi s količine obavljenog na vrijednost koju pruža pacijentu. Pacijente moramo uključiti u vrednovanje liječenja ishoda i poraditi na njihovoj zdravstvenoj pismenosti jer samo oni koji mogu pratiti razgovor s liječnikom, dobro su informirani i samopouzdani mogu kvalitetno izraziti svoje terapijske prioritete kod opisa zdravstvenog ishoda – naglasila je direktorica Europske koalicije oboljelih od raka Antonella Cardone.

image
Antonella Cardone, direktorica Europske koalicije oboljelih od raka

U pojedinim europskim zemljama ishodi se prate već desetljećima i zamjetan je njihov učinak, temeljem kojega se redefiniraju nacionalne zdravstvene strategije i usmjerava prema najučinkovitijem liječenju. U Hrvatskoj se ishodi liječenja zasad ne prate sustavno čime se otežava utvrđivanje pravih rezultata pojedinih medicinskih postupaka i terapija kao i detektiranje onih koji ne opravdavaju svoju cijenu i uloženi trud.

Da hrvatski zdravstveni sustav ima mogućnost prilagodbe zorno je pokazala pandemija koronavirusa. Vodili smo se podacima, učili i prilagođavali na temelju prikupljenih podataka i njihove analize. Krajnji cilj praćenja ishoda kod onkoloških pacijenata je digitalna slika svakog bolesnika na temelju koje se radi zdravstvena skrb u potpunosti prilagođena baš njemu. Sudionici ove konferencije vjeruju da je to moguće, no s promjenama u pristupu moramo krenuti odmah.


Sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Inovativne farmacuetske inicijative

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. lipanj 2022 23:29