DONOSI UMFO

Idemo u mirovinu s Goranom Milićem: Evo kako osigurati dostojan standard u mirovini

Piše:

C3 Croatia

Objavljeno: 05. prosinac 2022. 12:43

On radi 52 godine, a priznato mu je 42 godine radnog staža. Sada je u mirovini, ali i dalje radi. Legendarni televizijski novinar i urednik Goran Milić obišao je Hrvatsku od Dubrovnika do Zagreba, a ovaj put s građanima i stručnjacima razgovara o – mirovini i mirovinskom sustavu. U edukativnom serijalu donosi odgovore na pitanja kako aktivno voditi brigu o štednji za mirovinu, kako kontrolirati stanje na računu i rad svog obveznog mirovinskog fonda i što sve treba poduzeti ako sada odlazite u mirovinu, kako štedjeti u vremenima neizvjesnosti i kako inflacija utječe na našu mirovinsku štednju, kako osigurati sigurniju financijsku budućnost i koja je uloga trećeg mirovinskog stupa? ‘Financijska pismenost jako je važna za Hrvatsku jer je bila zanemarivana proteklih desetljeća. Želimo informirati ljude na jednostavan način o njihovim pravima i prilikama da bi osigurali dostojan standard u mirovini‘, kaže Goran Milić najavljujući edukativni YouTube serijal.

‘Idemo u mirovinu s Goranom Milićem‘ dio je sveobuhvatnog projekta financijskog opismenjavanja Think Fin: Financije za svakoga kojeg od 2018. provodi Udruga mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava UMFO.

Hrvatski mirovinski sustav reformiran je prije 20 godina. Uspostavljen je model obveznog mirovinskog osiguranja kroz dva stupa: međugeneracijska solidarnost (I. stup) i individualna kapitalizirana štednja (II. stup). Osim toga, uvedena je i mogućnost dobrovoljne štednje, to je III. stup.

Svatko od nas tko je zaposlen ili dobiva honorar izdvaja 15 posto bruto primanja za prvi te 5 posto za drugi stup. Svi zaposleni građani, uključujući slobodna zanimanja, poljoprivrednike i obrtnike, moraju odabrati svoj obvezni mirovinski fond u roku od 30 dana od prvog zaposlenja i tada će dobiti račun na koji će se uplaćivati 5 posto bruto primanja u drugi stup. Ne učinimo li to u propisanom roku, REGOS će nas automatski rasporediti. U ovom trenutku više od dva milijuna građana ima svoj račun u obveznom mirovinskom fondu s kojeg će nam se isplaćivati novac kada odemo u mirovinu, a više od 400 tisuća građana ima još jedan štedni račun za mirovinu, onaj u III. stupu, u dobrovoljnom mirovinskom fondu.

Četiri mirovinska društva upravlja obveznim mirovinskim fondovima. Oni ulažu novac na tržištima kapitala i upravo zahvaljujući tim prinosima, štednja na našem računu u mirovinskom fondu se povećava. Oni novac investiraju u dionice i obveznice uz svakodnevni nadzor Hrvatske agencije za financijsko poslovanje: - Postoji čvrsto određeni limiti koliko i gdje fondovi smiju uložiti - kaže čelnik Hanfe Ante Žigman u edukativnom serijalu u razgovoru s Goranom Milićem.

KRENIMO U MIROVINU S GORANOM MILIĆEM

Svaki mirovinski fond ima svoju strategiju ulaganja i zato, kažu stručnjaci Goranu Miliću, treba pratiti njihov rad. Svatko od nas može utjecati na stanje na svom računu - možemo samostalno izabrati fond, kategoriju fondova, možemo kontrolirati rad mirovinskog društva i promijeniti fond ako smo nezadovoljni rezultatima. Postoje tri kategorije fondova - A, B i C. Bez ikakvih naknada jednom godišnje možemo promijeniti kategoriju. Na visinu svoje mirovine možemo utjecati i ako tijekom radnog vijeka uplaćujemo u III. stup, što nije zakonski obavezno. Je li to korisno? Evo primjera.

Ako svaki mjesec uplaćujemo 150 kuna u dobrovoljni mirovinski fond, za 42 godine uplatit ćemo ukupno 75.600 kuna. No, na osobnom računu mogli bismo imati 172.334 kune* ostvari li se očekivani prinos fonda od 3% tijekom svih 42 godine uplate dobrovoljne mirovinske štednje i uz 15% državnih poticaja koje dobivamo na kraju svake godine na uplaćenu štednju. Prema izvješću Hanfe, prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova u 2021. u prosjeku su iznosili od 0,3% do 13,5%, ovisno o fondu, dok je prosječni prinos iznosio 7,1%.**

Sve to pokazuje da treba analizirati i rad društava za upravljanje dobrovoljnim i obveznim mirovinskim fondovima jer imaju različite investicijske strategije i prinose. Kako pratiti stanje na svom računu i aktivno sudjelovati u odabiru svog puta štednje za mirovinu, saznajmo u edukativnom serijalu s Goranom Milićem.

POGLEDAJ VIDEO IDEMO U MIROVINU S GORANOM MILIĆEM: SVE O MIROVINAMA

POGLEDAJ VIDEO IDEMO U MIROVINU S GORANOM MILIĆEM: TRŽIŠTA KAPITALA, INFLACIJA, EURO I MIROVINE

POGLEDAJ VIDEO IDEMO U MIROVINU S GORANOM MILIĆEM: ŠTEDNJA ZA MIROVINU

POGLEDAJ VIDEO IDEMO U MIROVINU S GORANOM MILIĆEM: VODIČ ZA NOVE UMIROVLJENIKE

Kako funkcionira hrvatski mirovinski sustav?

Zbog nepovoljnih demografskih trendova, mirovinskom reformom 2002. uveden je trodijelni mirovinski sustav.

1. U prvi stup, koji se temelji na generacijskoj solidarnosti, svakog mjeseca uplaćujete 15% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće.

2. U drugi stup uplaćujete 5% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće. Taj se novac prikuplja na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu koji ste sami izabrali kada ste se prvi put zaposlili.

3. Treći stup predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju - sami birate koliko, kada i u kojem dobrovoljnom mirovinskom fondu želite štedjeti.

Što znače A, B i C kategorije obveznih mirovinskih fondova?

Obvezni mirovinski fondovi A, B i C kategorije razlikuju se prema strategiji ulaganja i ograničenjima članova, koji mogu izabrati fond ovisno o tome koliko im je godina ostalo do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu.

OBVEZNI MIROVINSKI FOND KATEGORIJE A

Fondovima kategorije A omogućeno je liberalnije ulaganje, pa su zbog očekivanih viših prinosa u dugom roku namijenjeni mlađim osiguranicima. Možete ih odabrati ako do uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu imate najmanje deset godina. Fond kategorije A najmanje 30% neto imovine fonda ulaže u obveznice Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najviše 65% neto imovine fonda može biti uloženo u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, a najviše 50% neto imovine fonda u korporativne obveznice i komercijalne zapise izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najmanje 40% neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u kunama.

KRENIMO U MIROVINU S GORANOM MILIĆEM

OBVEZNI MIROVINSKI FOND KATEGORIJE B

Mirovinski fondovi kategorije B, s umjerenom strategijom ulaganja, namijenjeni su osiguranicima srednje životne dobi. Osiguranik može odabrati fond B ako mu je do ispunjenja uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu ostalo pet ili više godina. Fond kategorije B najmanje 50% neto imovine fonda ulaže isključivo u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najviše 40% neto imovine fonda može biti uloženo u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najmanje 60% neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u kunama.

OBVEZNI MIROVINSKI FOND KATEGORIJE C

Mirovinski fondovi kategorije C najmanje su rizični i namijenjeni su osiguranicima kojima je ostalo manje od pet godina do mirovine. Fond kategorije C najmanje 70% neto imovine fonda ulaže isključivo u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Ulaganje u dionice nije dozvoljeno, a najviše 10% neto imovine fonda mogu uložiti u korporativne obveznice i komercijalne zapise izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najmanje 90% neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u kunama.

Kako i kada promijeniti kategoriju obveznog mirovinskog fonda?

Kategoriju svojeg obveznog mirovinskog fonda možete promijeniti jednom godišnje, u mjesecu svojeg rođenja. To možete učiniti online na web stranici REGOS-a ili na šalteru REGOS-a u poslovnici Fine uz osobnu iskaznicu. Svaki član može odabrati kategoriju A, B ili C unutar svojeg obveznog mirovinskog fonda i za to ne plaća naknadu. Ipak, postoje ograničenja ovisno o tome koliko još godina imate do svoje mirovine. Između A, B i C kategorije mogu birati samo članovi kojima je do starosne mirovine ostalo deset i više godina. Ako do mirovine imate pet do deset godina, možete birati između fondova kategorije B i C. Članovi kojima je ostalo manje od pet godina do mirovine mogu izabrati jedino najmanje rizičan fond kategorije C.

*Izvor: kalkulator AZ dobrovoljnih mirovinskih fondova; prinosi su informativnog karaktera i nisu garancija prinosa u budućnosti niti procjena odnosno predviđanja dobiti mirovinskog fonda.

**Izvor: HANFA, izvješće za 2021.

Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u suradnji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava i agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?