Transport i logistika nisu samo tehnički, već i razvojni i strateški sektori. Povezuju gospodarstvo, industriju i trgovinu. Geopolitičke nestabilnosti i globalni poremećaji pokazuju potrebu za jačanjem regionalnih i lokalnih logističkih kapaciteta, kao i za pametnim korištenje fondova EU. Poruke su to s Dana logistike i transporta, sada već tradicionalne konferencije Hrvatske gospodarske komore koja je u Zagrebu okupila više od 300 sudionika, poduzetnika, donositelja odluka, stručnjaka i šire javnosti.
„Hrvatska ima izniman geostrateški položaj i znanje, ali moramo to bolje kapitalizirati. Ulaganja u luke, željeznicu i pozadinske terminale znače dugoročno jačanje izvozne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Zelena i digitalna tranzicija nisu samo europske obveze, nego i prilike za modernizaciju poslovnih modela i povećanje učinkovitosti, što HGK podržava. Isto tako sustavnu podršku obrazovanju i prekvalifikacijama, kao i fleksibilnije modele zapošljavanja u sektoru logistike i prometa. Suradnja javnog i privatnog sektora ključna je za provedbu infrastrukturnih i investicijskih projekata. Tu smo kako bismo otvorili dijalog o ključnim izazovima – što trebamo napraviti kako bismo dosegnuli maksimalni potencijal,“ poručila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.
Europski i nacionalni ciljevi smanjenja emisija traže ulaganja u intermodalne sustave, elektrifikaciju željeznica i modernizaciju flota. U paru sa zelenom tranzicijom ide i ona digitalna. Nove tehnologije ključne su za povećanje učinkovitosti, ali njih moraju pratiti dodatna ulaganja, kao i razvoj digitalnih vještina kod naših ljudskih resursa.
Logistika kao strateška djelatnost
Digitalizacija i automatizacija podrazumijevaju uvođenje pametnih tehnologija za upravljanje teretom, sustava za praćenje i optimizaciju operacija, elektroničkih platformi za narudžbe i carinske procedure. Primjerice automatizacija terminala uključuje korištenje robotiziranih kranova i autonomnih transportnih sustava unutar luke za brži i učinkovitiji prijenos tereta. Veliku prednost donosi i korištenje AI i Big Data analitike za predviđanje i optimizaciju protoka tereta i resursa. Povezivanje luke s europskim i globalnim transportnim mrežama putem digitalnih platformi i standardiziranih protokola donosi poboljšanu logistiku i integraciju. Takva promjene uvjetovane su promjenama u globalnom tržišnom okruženju. Velike globalne logističke tvrtke uvode inovacije i traže luku s vrhunskom infrastrukturom i tehnologijom. Vidljivo je povećanje zahtjeva za brzim i fleksibilnim transportom — porast e-trgovine i “just-in-time” isporuka zahtijevaju modernizirane i pouzdane lučke usluge. Rastući je značaj održivosti budući da kupci i regulatori sve više traže ekološki prihvatljive lance opskrbe.
Direktor Sektora za promet HGK Dario Soldo istaknuo je da u HGK sustavno rade na važnim pitanjima kroz aktivnosti Udruženja otpremništva i logistike HGK te Radnu skupinu za unaprjeđenje uvozno-izvoznih procesa, u suradnji s Carinskom upravom RH i Državnim inspektoratom. Ove su godine napravili iskorak osnivanjem Zajednice za logistiku i transport u gospodarstvu HGK.
Logistika je jedna od kritičnih aktivnosti u raznim sektorima kao što su industrija, trgovina, turizam, ali i mnoge druge. Do sada nije postojala niti jedna krovna organizacija koja bi objedinila logistiku ne samo logističkih tvrtki nego i ostalih. Neke trgovačke i prehrambene tvrtke imaju jače odjele logistike od nekih velikih logističkih tvrtki. Logistika je također i strateška aktivnost države koja zapravo nije niti upoznata s logističkim mogućnostima privatnog, ali i državnog sektora.
„Zajednica logistike povezuje sve koji se bave logistikom. To su logističke tvrtke, kao i logističke odjele različitih tvrtki iz različitih sektora, sveučilište i škole, kao i državne organizacije. Svrha zajednice je razmjena znanja i usklađivanje procesa, te unapređenje prepoznavanja logistike kao strateškog sektora. Zajednica je zamišljena kao horizontalna organizacija, čija je glavna prednost u diverzifikaciji raznih logističkih odjela iz različitih sektora gospodarstva,“ poručio je predsjednik nove Zajednice HGK Igor Šaravanja.
Maksimalno iskorišten potencijal Luke Rijeka
Luka Rijeka je najveća i najvažnija morska luka u Hrvatskoj i jedan od ključnih ulaza u srednjoeuropsko tržište, posebno za zemlje poput Slovenije, Mađarske, Austrije, Češke i Slovačke. Omogućuje pristup globalnim pomorskim rutama, što je ključno za izvozne i uvozne tokove roba i sirovina. Luka generira značajan broj radnih mjesta direktno i indirektno (transport, logistika, industrija, usluge). Povezuje hrvatsko gospodarstvo s globalnim tržištima, potičući rast izvoza i uvoza. Razvoj luke ima multiplikativni efekt na razvoj okolnih područja i infrastrukture. Zbog položaja na Jadranu, Luka Rijeka je važna i za sigurnost i energetsku povezanost regije. Sudjeluje u jačanju prometnih koridora EU (npr. Koridor Vb), što dodatno povećava njezin značaj u paneuropskoj mreži. U budućnosti, kroz ulaganja u zelenu tehnologiju, digitalizaciju i automatizaciju, luka će biti primjer održivog i tehnološki naprednog prometnog sustava. Time podržava ciljeve EU u smanjenju emisija i digitalnoj transformaciji pomorskog sektora. Planovi za proširenje i modernizaciju kapaciteta luke usmjereni su na pozicioniranje Rijeke kao konkurentnog logističkog i distribucijskog centra za cijelu srednju i jugoistočnu Europu.
„Sektor transporta i logistike ima svijetlu budućnost. Završena je prva faza Rijeka Gateway terminala, u tijeku su ulaganja u infrastrukturu, a naša vizija u ENNA grupi je jasna: povezati sve elemente logističkog lanca, odnosno luku i željeznicu u jedinstven, učinkovit i održiv sustav,“ poručio je Gregor Glušič, predsjednik uprave ENNA Logic i ENNA Transport.
Rezultati studije Ekonomski učinci riječke luke koja je predstavljena na konferenciji Hrvatske gospodarske komore u travnju pokazuju da riječka luka generira značajnu vrijednost proizvodnje, dodane vrijednosti i dohotka u hrvatskom i županijskom gospodarstvu. Iako su se financijski pokazatelji smanjili zbog posljedica pandemije, riječka luka zadržava snažan multiplikativni učinak na gospodarstvo, posebno u segmentu zaposlenosti.
Riječka luka dugoročno se ističe kao strateško gospodarsko uporište Hrvatske. Njezin razvoj ne znači samo povećanje lučkog prometa, već i širu transformaciju gospodarstva kroz poticanje investicija, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje međunarodne i regionalne trgovine i transporta. Kao glavna hrvatska luka u sastavu TEN-T mreže europskih prometnih koridora, ima potencijal postati vodeće logističko središte ovog dijela Europe, integrirajući hrvatsko gospodarstvo u globalne lance vrijednosti. Takav status donio bi trajne prednosti – od povećanog izvoza i uvoza te većih fiskalnih prihoda, do prijenosa znanja i tehnologije u povezane sektore. Razvojni trend snažno sugerira da su ulaganja u riječku luku isplativa, ne samo u smislu povrata, već i kroz šire multiplikativne učinke na gospodarstvo.
Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprava Rijeka, istaknuo je da je samo iz fondova EU u njihov lučki sustav investirano oko 152 milijuna eura. „Ovih dana u Rijeku stiže nova oprema na naš drugi kontejnerski terminal. Radi se o investiciji koncesionara Adriatic Gate Container Terminal od oko 35,5 milijuna EUR u dvije nove STS kontejnerske dizalice i drugu terminalsku opremu. Još jedan veliki i jako važan projekt je Praška obala gdje ćemo razviti suvremeni višenamjenski terminal. Općenito, sve ove lučke investicije su pokrenule i druge investicije u zaleđu. U Industrijskoj zoni Kukuljanovo se stalno otvaraju novi logistički centri, a postoji i interes privatnih investitora za izgradnju novog kamionskog terminala. Kapitalni infrastrukturni projekt na koji ćemo biti fokusirani u idućih deset godina je novi kontejnerski terminal na otoku Krku koji se planira realizirati do 2035. godine,“ rekao je Vukorepa.
„Luka Rijeka i hrvatski koridor postaju strateški bitni za logistiku EU, a najvažnije je da nova nizinska pruga od Rijeke do Zagreba bude izvedena što prije. Kao i intermodalna, tako i skladišna logistika ima potencijal biti naš izvozni proizvod. Potrebno je raditi na konkurentnosti kroz rasterećenje i povećanje poreznog odbitka te kroz smanjenje davanja lokalnoj vlasti kod izgradnje logističkih centara. Potrebno je smanjiti naknade za ceste i povećati iznos domaće dnevnice ako želimo da hrvatski prijevoznici sudjeluju više u razvoju logistike. Potrebno je promijeniti zakone koji reguliraju prijevozništvo i otpremništvo te ograničiti profesionalnu odgovornost logističara i otpremnika na sličan način kao što je to pripisano međunarodnim konvencijama,“ rekao je predsjednik Udruženja logistike i otpremništva HGK Petar Šimić.
Državni tajnik za željezničku infrastrukturu, promet, elektroničke komunikacije i poštu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek poručio je da je Hrvatska u protekloj godini ostvarila iskorak kakav dugo nije vidjela u području prometne infrastrukture. Istaknuo je kako novi terminal u Rijeci mijenja logističku kartu Europe jer roba koja dolazi u Rijeku danas putuje brže i učinkovitije prema središnjoj i istočnoj Europi, što za hrvatske poduzetnike znači više prilika, više investicija i više posla. Poseban fokus stavio je na željeznicu i najveći investicijski ciklus u povijesti hrvatske željeznice u sljedećem desetljeću, s ulaganjima od gotovo 6 milijardi eura i obnovom polovice mreže. „Svi ovi projekti podižu konkurentnost“, poručio je državni tajnik, dodajući da će daljnji uspjeh zahtijevati suradnju države, privatnog sektora i međunarodnih partnera.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....