Otvorili ste svoj lokalni ured u Pregradi, prvi je to ured jednog zastupnika u Europskom parlamentu u Zagorju? Zašto Pregrada?
Pregrada je moj grad, gdje sam se rodio, odrastao i živim, gdje sam gradonačelnik 12 godina. Govorio sam i u kampanji da, ako odem u Bruxelles, da ću ostati tu, blizu građanima, blizu mojim Zagorcima. Postao sam europarlamentarac, ali nisam se preselio u Bruxelles, živim i dalje u Pregradi. Tijekom dvanaest godina koliko sam bio gradonačelnik, moja vrata su uvijek bila otvorena građanima i želim da tako ostane. Ja sam jedini zastupnik u Europskom parlamentu iz Hrvatskog zagorja, stoga mojim Zagorcima, a i ostatku sjeverne Hrvatske želim biti bliži. A također, ovo je i svojevrsna poruka. Jedna od glavnih mojih politika je ravnomjerni ruralni razvoj, decentralizacija, i zato Pregrada.
Govorite o tome kako želite biti blizu građanima, koliko je Europa generalno bliska ili daleka građanima? Izlaznost na izbore za Europski parlament nije velika, neke teme su građanima, čini se, daleke, ipak ondje se donosi većina zakona koji nas se itekako tiču.
Tako je, čak dvije trećine hrvatskih zakona dolazi iz Europske unije. Kada mislite da je nemoguće neke stvari promijeniti u Hrvatskoj, itekako je moguće učiniti promjenu europskim putem. Naravno nije sve uvijek jednostavno, ali posao zastupnika u Europskom parlamentu je stvaran i plodove svog rada i politika možete vidjeti relativno brzo.Vjerujem kako postoji prostor da još više približimo Europu građanima, a to je i razlog otvaranja mog ureda u Pregradi, to je korak bliže građanima.
Gledamo prema Europskoj uniji i kada je u pitanju kriza priuštivosti stanovanja. Osnovan je poseban odbor za stambenu krizu kojeg ste član. Vlada RH također radi na nacionalnom planu stambene politike. Kako vi vidite rješenje tog problema?
Istraživanje koje sam proveo u sklopu rada u Odboru EP-a za stambenu krizu potvrđuje ono na što već godinama upozoravam. Samostalan život postaje sve teži i nedostižniji cilj. Čak 70% mladih do 31 godine nema dovoljno prihoda za najam ili kupnju nekretnine, dok si njih, 28%, uopće ne može priuštiti samostalan život.
Glavni problemi koje su mladi istaknuli su visoki troškovi najma i režija, niski prihodi i nesigurni uvjeti rada, ograničene kreditne mogućnosti i nepovoljni uvjeti na tržištu nekretnina. Kako mladi vide rješenje? Vide ga poboljšanjem kreditnih uvjeta i smanjenjem poreza za mlade kupce nekretnina, reguliranjem tržišta najma i gradnjom povoljnih državnih stanova za dugoročni najam te poticanjem rada na neodređeno vrijeme. Ove sve probleme Vlada svojim nacionalnim planom ne samo da neće riješiti, nego većinu neće ni dotaknuti.
U Europskom parlamentu već smo započeli borbu za ograničenje privatizacije javnih stanova, regulaciju tržišta najma i veću transparentnost ulaganja u nekretnine. Uz sve to, mislim da rješenje treba tražiti upravo u ruralnim krajevima, gdje razvoj infrastrukture, bolja prometna povezanost i obnova objekata mogu osigurati kvalitetne životne uvjete za mlade i obitelji diljem Hrvatske. Trenutačno se radi na izradi prioriteta za novu Kohezijsku politiku i kroz amandmane koje sam uložio tražim da se otvore direktne linije financiranja za gradove, ali i za ruralna područja te da se osmisle programi jačanja kapaciteta malih ruralnih jedinica kako bi sami mogli provoditi te vrste projekata. Europa nisu samo gradovi, to su i naše male općine i sela i njima također treba omogućiti pristup sredstvima. Jednaki razvoj svih krajeva Hrvatske i jednake prilike svih stanovnika jedan su od odgovora na stambenu krizu.
Jednakost je jedan od temelja Europske unije. Izvjestitelj ste Europskog parlamenta za novu Strategiju rodne ravnopravnosti. Što se našlo u vašem izvještaju i što mislite da je potrebno implementirati kroz direktive u nacionalna zakonodavstva?
Velika je čast da sam imenovan glavnim izvjestiteljem za Parlamenta za novu petogodišnju strategiju koja će odrediti sve zakonodavne prioritete i ciljeve u postizanju rodne ravnopravnosti. Svjesni smo da situacija nije dobra i trenutačnim napretkom rodna ravnopravnost će se u svijetu postići tek za 134 godina, a u Europskoj uniji za više od 60 godina.
Stoga, u mom izvještaju tražimo vrlo konkretne mjere. Spomenut ću samo neke od njih: prepoznavanje rodno uvjetovanog nasilja i silovanja kao kaznenog djela na razini Europske unije, definiranje femicida kao zasebnog kaznenog djela na razini EU-a, brzo i potpuno usvajanje ključnih direktiva poput one o suzbijanju nasilja, o transparentnosti plaća te nove europske legislative koja će se baviti pitanjem skrbi i neplaćenog rada žena.
Osim toga, zahtijevamo puni pristup zdravstvenim uslugama, uključujući pravo na modernu kontracepciju i siguran pobačaj, a puno ćemo se baviti i pitanjem položaja žena u digitalnom svijetu. Vidimo da su velike online platforme postale izuzetno nesigurno mjesto za žene, a količina dezinformacija, laži i manipulacija te uvreda, prijetnji i uznemiravanja je dosegla alarmantne razine. S time se moramo pozabaviti na europskoj razini i natjerati države članice da osuvremene zakonodavstvo u tom dijelu.
Vidimo da se budžet Europske unije restrukturira, velika sredstva idu za ulaganja u obranu. Što mislite o tome i hoće li ostati sredstava za, primjerice ono čime se vi bavite, poljoprivrednike, stanovanje, zaštitu žena od nasilja?
Sredstava mora ostati! Primjerice, povećanjem proračuna EU-a za obranu i sigurnost ne smije se narušiti i smanjiti potpora proizvođačima hrane! Jer i to je, dakako, pitanje sigurnosti. Štoviše, hrana je jedan od ključnih faktora kada govorimo o globalnoj sigurnosti i svaka promjena u proračunskim sredstvima mora to odraziti. Potrebno je zaštititi našu poljoprivrednu proizvodnju i osigurati da Europa ima domaću i zdravu hranu. Preduvjet za to je snažna Zajednička poljoprivredna politika usmjerena na zaštitu poljoprivrednika, osobito obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. O tome sam i razgovarao s povjerenikom za poljoprivredu i hranu Hansenom koji je iskazao spremnost da zaštiti poljoprivredna sredstva. Isto vrijedi i stanovanja i borbu za ravnopravnost i nasilje nad ženama, jer tu možemo parafrazirati jedan često spominjani stari argument- ako nema sredstava za prosperiranje Europe, za naš način života, što ćemo onda točno braniti?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....