Radiološke pretrage neophodne su u suvremenoj medicinskoj dijagnostici i liječenju za precizno postavljanje dijagnoza i praćenje tijeka bolesti, ističe dr. med. Ksenija Štekić Novački, specijalistica radiologije i subspecijalistica ultrazvuka iz Croatia Poliklinike
Početkom 20. stoljeća, prosječna životna dob diljem svijeta bila je samo 30,9 godina. Kako su desetljeća prolazila, tako se pomicala i ta granica pa se tijekom 1940-ih popela na 46,7, dok je u osamdesetima bila 61,13 godina. Prosječna osoba u Hrvatskoj danas doživi 77,3 godine, što je četiri desetljeća više nego prije 120 godina.
Više je faktora dovelo do produljenja životnog vijeka – otkriće penicilina i različitih cjepiva, šira dostupnost zdravstvenih usluga, viša razina higijene i razvoj tehnologije u medicini. Potonji je čimbenik pritom posebno važan, pogotovo kada govorimo o radiološkim pretragama koje danas predstavljaju ključni alat u dijagnostici i praćenju različitih medicinskih stanja. Postoji nekoliko vrsta, a svaka od njih pruža jedinstven pogled na tijelo, što je komoditet koji liječnicima ranije nije bio dostupan u otkrivanju simptoma i tegoba pacijenta.
U dijagnostici se najčešće koriste slikovne radiološke pretrage poput rendgena (RTG), računalne tomografije (MSCT), ultrazvuka (UZV), magnetske rezonancije (MR) te mamografije. Primjerice, rendgenske snimke identificiraju prijelome, artritis, tumore i druge promjene u kostima i tkivima, dok je mamografija posebna vrsta rendgenskog snimanja koja se koristi za pregled dojki, a ženama može spasiti život jer se više od 90 posto bolesnica s rakom dojke može izliječiti ako se dijagnoza postavi u ranom stadiju.
Precizno postavljanje dijagnoze
Samo taj podatak dovoljno govori o važnosti radioloških pretraga, zbog čega ih liječnici skoro uvijek upotrebljavaju u dijagnostici. Upravo zato se u javnim bolnicama na njih i jako dugo čeka.
Iako skoro sve bolnice u Hrvatskoj nude radiološke pretrage, liste čekanja izuzetno su dugačke. Upravo zbog toga sve više pacijenata odlazi u privatne zdravstvene ustanove gdje je razdoblje čekanja znatno kraće ili ga uopće nema, a nalazi su također puno brže gotovi. O spomenutoj temi razgovarali smo s dr. med. Ksenijom Štekić Novački, specijalistom radiologije i subspecijalistom ultrazvuka iz Croatia Poliklinike koja nam je detaljno objasnila vrste i važnost radioloških pretraga. Radi se o liječnici koja je svoje dugogodišnje iskustvo stekla radeći u KBC-u Zagreb, KBC-u Rebro i KB-u Merkur, a svoju je uspješnu karijeru nastavila u Croatia Poliklinici 2020. godine.
Kako odmah na početku navodi, radiološke su pretrage neophodne u suvremenoj medicinskoj dijagnostici i liječenju. Kroz raznolikost dostupnih tehnika, kaže, omogućuju precizno postavljanje dijagnoza i praćenje tijeka bolesti. To za pacijente znači bolje izglede za ozdravljenje i poboljšanje kvalitete života.
„Liječnik radiološku pretragu predlaže u slučaju kada treba razjasniti uzrok bolesti, kao i za praćenje tijeka bolesti, odnosno za procjenu terapijskog učinka. Radiološke se pretrage rade i u sklopu sistematskog pregleda, dakle kada pacijenti ne moraju imati nikakve simptome, a sve u svrhu ranog otkrivanja bolesti“, objašnjava dr. med. Štekić Novački te naglašava da su radiološke pretrage izuzetno važne jer se na temelju dijagnostičke obrade odlučuje o načinu i tijeku liječenja.
Različite vrste radioloških pretraga
Radiološke se pretrage, dakle, koriste u različite svrhe. Pomažu liječnicima u postavljanju dijagnoze različitih bolesti i stanja, kao što su tumori, frakture, upale i infekcije. Tijekom liječenja, radiološke pretrage omogućuju praćenje napretka bolesti i procjenu učinkovitosti terapije, što je posebno važno kod karcinoma i drugih kroničnih stanja. Osim toga, radiološke slike često se upotrebljavaju za planiranje kirurških zahvata, što kirurzima omogućuje precizno određivanje položaja i veličine patoloških promjena.
Kao što smo već naveli, postoje različite vrste radioloških pretraga. Rendgen je pritom najstariji uređaj za slikovni prikaz koji se upotrebljava u medicini. Uređaj proizvodi rendgensko zračenje u obliku X-zraka koje prolaze kroz tijelo i stvaraju sliku na filmu ili računalu. Rendgenska su snimanja brze i jednostavne pretrage koje se upotrebljavaju za pregled kostiju i pluća.
Računalna tomografija slikovna je metoda koja također upotrebljava X-zrake, a razlika u odnosu na rendgen je u tome što se snimanje odvija u vrlo tankim slojevima koje računalo posebnim algoritmom slaže u cjelinu. Ova je tehnika korisna za dijagnosticiranje tumora, krvarenja, oštećenja organa i drugih unutarnjih promjena.
Za razliku od rendgena i CT-a, ultrazvučni aparat za stvaranje slike ne upotrebljava ionizirajuće zračenje, nego zvučne valove visokih frekvencija za stvaranje slika unutarnjih organa i tkiva. Sonda uređaja odašilje valove koji se potom različito odbijaju o strukture različite gustoće, što ultrazvuk potom registrira i na temelju toga stvara sliku. Pretraga se često upotrebljava za pregled štitnjače i vrata, dojki, trbuha, mišića i zglobova.
Mamografija – zlatni standard za otkrivanje raka dojke
Magnetska rezonancija upotrebljava magnetsko polje i očitava signal vodikovih atoma u tijelu. Slikovni prikaz koji se tako dobiva sličan je prikazu CT snimki jer se također upotrebljavaju tanki slojevi, ali magnetska rezonancija ima bolju rezoluciju od CT uređaja te je prikladna za oslikavanje mekih tkiva u tijelu. Pretraga je posebno korisna za pregled mozga, kralješnice, zglobova i mekih tkiva.
Naposljetku, mamografija je posebna vrsta rendgenskog snimanja koja se koristi za pregled dojki. Riječ je o zlatnom standardu u otkrivanju raka dojke jer ga pretraga može detektirati i dvije godine prije nego što postane opipljiv ili prije pojave bilo kakvih znakova i simptoma bolesti. Obavlja se na rendgenskom aparatu, mamografu, koji radi na principu X-zraka. Preporuka je da žene prvu mamografiju obave u navršenoj 40. godini života, a najbolje ju je obaviti kada dojke nisu osjetljive, što je obično tjedan dana nakon menstruacije.
Muškarcima se, s druge strane, preporučuje redovita kontrola abdomena, prostate i urološki pregled jednom godišnje. Nakon navršene 50. godine života, svakako trebaju posebnu pozornost posvećivati prostati, a ultrazvuk abdomena pripada u preventivni sistematski pregled koji bi svatko trebao obaviti jednom godišnje nakon 25. godine. Ako postoji sumnja na karcinom prostate, potrebno je učiniti multiparametrijski MR prostate koji je moguće obaviti u Croatia Poliklinici.
Za kraj, dr. med. Štekić Novački još smo pitali o mogućim opasnostima radioloških pretraga jer su pacijenti ipak izloženi određenoj količini zračenja, ali ona nas je brzo ispravila.
„Samo rendgen i računalna tomografija upotrebljavaju ionizirajuće zračenje koje može biti štetno, ali samo ako se pretrage čine neopravdano i bez indikacije“, zaključuje dr. med. Štekić Novački.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....