Energetska obnova zgrada i kuća jedna je od glavnih uporišta dekarbonizacije Europe. Val obnove je već zahvatio Europu, a stopa energetske obnove ukupnog fonda zgrada planira se postupno povećati s 0,7% godišnje na 3% do 2030. godine. Krajnji cilj je postati klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Da bi se to postiglo, zgrade se moraju energetski obnavljati jer će 85 posto zgrada koje danas postoje, postojati i tada.
Zgrade javnog sektora predstavljaju značajan potencijal za uštedu energije i troškova. Javni sektor u Hrvatskoj smatra se predvodnikom svih aktivnosti povezanih s energetskom učinkovitosti i obnovom zgrada te služi kao primjer dobre prakse. Stoga zgrade javnog sektora aktivno i provode energetsku obnovu kako bi ostvarile uštede grijanja i primarne energije. Na razini Hrvatske donesene su strategije i programi u kojima se definiraju ciljevi i načini poticanja obnove zgrada javnog sektora. Na temelju programa, osigurana su financijska sredstva iz različitih izvora, pretežno iz europskih, koja se dodjeljuju putem javnih poziva. Iako će energetska obnova u Hrvatskoj trajati duže vrijeme, posebice i zbog obnove zgrada oštećenih u potresu, već je sada vidljivo koliko dominira i koliko se radi na njenom unaprjeđenju.
Kroz europski Interregov projekt MonitorEE unaprjeđuju se politike zadužene za smanjenje potrošnje energije u zgradama. To se posebno odnosi na pametne sustave upravljanja koji daju veću vrijednosti energetskoj obnovi i poboljšavaju je. Na projektu surađuju šest zemalja Španjolska, Rumunjska, Francuska, Finska, Poljska i Hrvatska za koju aktivnosti provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Svaka od zemalja ima svoje primjere pametnih sustava upravljanja potrošnjom energije kao i planove na čijem ostvarenju radi.
Tako je i u Hrvatskoj potrebno postojeće zakonske akte, strategije i programe uskladiti s novim zahtjevima europskih direktiva. U projekt MonitorEE uključili su se razni stručnjaci hrvatskih institucija i zajedno izradili Regionalnu energetsku analizu (REA), dokument čija je svrha analizirati i dati pregled trenutačnog stanja i budućih planova za poboljšanje energetske učinkovitosti u javnim zgradama. Analiza uključuje podatke, politike, prakse i prepreke povezane s povećanjem energetske učinkovitosti, a služi kao podloga za promicanje razmjene znanja i definiranje sljedećih koraka za ostvarenje ciljeva energetske obnove javnih zgrada.
Jedan od sljedećih koraka je usavršavanje već postojećeg alata za praćenje potrošnje energenata i vode u javnim zgradama - Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE), čime on dobiva još važniju ulogu. Tako postaje središnje mjesto za praćenje potrošnje energije i registar javnih zgrada unutar kojeg se prati ostvarenje obvezne godišnje stope obnove.
Kroz ISGE se prati potrošnja energije i vode u zgradama u vlasništvu ili korištenju gradova, županija, Vlade Republike Hrvatske kao i onima tijela javne vlasti. Riječ je o praćenju više od dvadeset tisuća zgrada, a prati se i potrošnja električne energije javne rasvjete u svim gradovima i općinama u Hrvatskoj.
Ovakav sustav olakšava upravljanje energijom jer omogućava jednostavan pristup podacima o potrošnji i troškovima za energiju. Također olakšava izradu planova povećanja energetske učinkovitosti i raznih izvještaja te daje uvid u stvarno stanje zgrade bez obzira je li obnovljena ili nije. Ušteda koja se može ostvariti sustavnim gospodarenjem energijom i praćenjem potrošnje energenata i vode, kroz ovakav sustav, iznosi 4-5 posto na godišnjoj razini.
Osim ISGE sustava, na nacionalnoj razini razvijeni su i alati koji omogućuju praćenje i nadzor procesa uspostave energetskog certificiranja zgrada (IEC sustav) te provedene mjere energetske učinkovitosti i ostvarene uštede energije (SMIV sustav).
Sustav energetskog certificiranja zgrada primjenjuje se već dugi niz godina te je uređen putem zakonskih i podzakonskih akata. Međutim, nužno je povećati kontrolu provedbe sustava energetskog certificiranja zgrada. Pružateljima usluga dostupne su sve potrebne edukacije i stručna usavršavanja kako bi se usluge mogle provoditi kvalitetno.
Ostali sustavi certificiranja povezani sa zgradarstvom poput DGNB sustava i ISO 50001 zastupljeni su u manjoj mjeri na nacionalnoj razini i na dobrovoljnoj su bazi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....