Ususret 15. festivalu Miroslav Krleža

Okrugli stol: Aretej i povijesna okrutnost kruga

Festival Miroslav Krleža

Okrugli stol: Aretej i povijesna okrutnost kruga

Ususret festivalu i ovogodišnjoj premijeri organiziramo okrugli stol Aretej i povijesna

okrutnost kruga. Aretej je jedno od najzahtjevnijih i najprovokativnijih djela

Miroslava Krleže. U ovoj jedinstvenoj drami sudaraju se antički i suvremeni svijet,

prošlost i sadašnjost, moć i cijena slobode, znanost i nasilje. Krleža kroz svoje likove

postavlja pitanja o odgovornosti intelektualca, smislu humanizma i položaju čovjeka

u vremenu obilježenom nasiljem, ucjenama i političkim pritiscima.

Okrugli stol posvećen Areteju prilika da se sjetimo legendarnog dubrovačkog Areteja.

Veliki mag Krležina teatra Georgij Paro u Tvrđavi Bokar pronašao je šifru za istinski

život Areteja!

Okrugli stol: ARETEJ I POVIJESNA OKRUTNOST KRUGA

Četvrtak, 18. lipnja 2026.

18:00

Hrvatski državni arhiv

Trg Marka Marulića 21

Govore: Lada Čale Feldman, Aida Bukvić, Alma Prica, Ksenija Marinković, Morana

Čale, Želimir Mesarić, Goran Matović

Miroslav Krleža

ARETEJ

zagrebačka fantazija na pet lokacija

Redateljica: Aida Bukvić

Dramaturg: Goran Matović

Kompozitor: Nikša Marinović

Glazbeni suradnici: Bela Grah i Igor Jurinić

Izbor kostima: Doris Kristić

Asistentica redateljice: Nina Anđelković

Jezična savjetnica: Đurđa Škavić

LICA:

ARETEJ, arhijatar na palatinskom dvoru Luka Slišković

LIVIJA ANCILA/KLARA ANITA Dijana Vidušin

KAJO ANICIJE/BARUN VAN DER BLOOTEN/MAGISTAR Siniša Ružić

RAOUL SIGURD MORGENS Silvio Vovk

APATRID A Igor Jurinić

APATRID B Bela Grah

ČIČERONE/MAITRE D‘HOTEL Nikša Marinović

PRETPREMIJERA: Subota, 27. lipnja 2026.

20:30

Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič

SVEČANO OTVARANJE I PREMIJERA: Nedjelja, 28. lipnja 2026.

20:30

Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič

Ponedjeljak, 29. lipnja 2026.

20:30

Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič

Utorak, 30. lipnja 2026.

20:30

Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič

„Krležin dubrovački Aretej moja je velika kazališna fascinacija, jedna od

najuzbudljivijih predstava koje sam gledao. Naša zagrebačka predstava posveta je

tom jedinstvenom kazališnom događaju. Živo se sjećam čudesne predstave u tvrđavi

Bokar, gdje se činilo kao da je Krleža svojeg Areteja pisao upravo inspiriran tim

drevnim, maglenim prostorima. Veliki kazališni mag Georgij Paro, uz sjajan autorski

tim i dvije nezaboravne glumačke podjele, pronašao je ključ za živi život predstave

kada je otkrio Bokar. Dvije predstave putovale su njegovim prostorima s vremenskim

pomakom; druga slika druge predstave sustizala je petu sliku prve, glasovi su se

miješali kao glasovi okrutnih vremena – i dogodilo se kazališno čudo.

Naša zagrebačka ambijentalna predstava nastavlja taj dramski princip teksta i

konteksta, prostora kao dramskog lica i sugovornika. Putujemo od Tomićeve – pred

ulazom u Tunel Grič igramo prvi čin Areteja i u godini smo 1938. U sumrak ulazimo u Tunel Grič, u 3. stoljeće, kao rimsku tamnicu povijesti.

Izlazimo u Radićevu ulicu u kojoj je na broju 7, 7. 7. u 7 sati rođen Krleža. Zatječe nas noć i ponovni ulazak u 20. i 21. stoljeće. Idemo prema Kamenitim vratima. Kraj spomenika Sveti Juraj ubija zmaja zamislili smo grob svete Ancile. Na Aretejevu putu prati nas „danteovska magla“.

Četvrti čin našeg Areteja igramo pred apotekom koja je izgrađena 1355. godine i u

kojoj je radio kao ljekarnik praunuk Dantea Alighierija.

Aretej je zalutao u sumorno 20. stoljeće kao nadrealistički „randevu Rima i Evrope

danas“.

Peta slika drame igra se na terasi hotela XX. Century (dvorište Gimnazije Tituša

Brezovačkog) u predvečerje Drugog svjetskog rata.

Prostori kroz koje prolazimo pričaju svoju povijest i kolažiraju se s Krležinim tekstom.

U Areteju su prikazana dva krvava svijeta – antički i suvremeni – kao dvije tamnice

ljudske slobode. U 3. stoljeću i u godini 1938. ponavljaju se isti mehanizmi nasilja,

represije i progona. Prizori se ponavljaju i podsjećaju na Moskovske procese.

Sudbine Areteja i Morgensa, Livije Ancile i Klare Anite, Kaja Anicija i Baruna

simetrične su i pokazuju Krležinu veliku temu – vječno vraćanje istog.

Aretej je dramska fantazija o sumraku europske civilizacije u kojoj se isprepliću

realizam i nadrealizam, povijest i mit, prošlost i sadašnjost. San i java mijenjaju

mjesta i od iste su građe. Paralelne sudbine i paralelni svjetovi u začaranim

ogledalima povijesti u kojima čovjek ostaje zatočenik istih mračnih sila moći.”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. lipanj 2026 09:00