Ususret festivalu i ovogodišnjoj premijeri organiziramo okrugli stol Aretej i povijesna
okrutnost kruga. Aretej je jedno od najzahtjevnijih i najprovokativnijih djela
Miroslava Krleže. U ovoj jedinstvenoj drami sudaraju se antički i suvremeni svijet,
prošlost i sadašnjost, moć i cijena slobode, znanost i nasilje. Krleža kroz svoje likove
postavlja pitanja o odgovornosti intelektualca, smislu humanizma i položaju čovjeka
u vremenu obilježenom nasiljem, ucjenama i političkim pritiscima.
Okrugli stol posvećen Areteju prilika da se sjetimo legendarnog dubrovačkog Areteja.
Veliki mag Krležina teatra Georgij Paro u Tvrđavi Bokar pronašao je šifru za istinski
život Areteja!
Okrugli stol: ARETEJ I POVIJESNA OKRUTNOST KRUGA
Četvrtak, 18. lipnja 2026.
18:00
Hrvatski državni arhiv
Trg Marka Marulića 21
Govore: Lada Čale Feldman, Aida Bukvić, Alma Prica, Ksenija Marinković, Morana
Čale, Želimir Mesarić, Goran Matović
Miroslav Krleža
ARETEJ
zagrebačka fantazija na pet lokacija
Redateljica: Aida Bukvić
Dramaturg: Goran Matović
Kompozitor: Nikša Marinović
Glazbeni suradnici: Bela Grah i Igor Jurinić
Izbor kostima: Doris Kristić
Asistentica redateljice: Nina Anđelković
Jezična savjetnica: Đurđa Škavić
LICA:
ARETEJ, arhijatar na palatinskom dvoru Luka Slišković
LIVIJA ANCILA/KLARA ANITA Dijana Vidušin
KAJO ANICIJE/BARUN VAN DER BLOOTEN/MAGISTAR Siniša Ružić
RAOUL SIGURD MORGENS Silvio Vovk
APATRID A Igor Jurinić
APATRID B Bela Grah
ČIČERONE/MAITRE D‘HOTEL Nikša Marinović
PRETPREMIJERA: Subota, 27. lipnja 2026.
20:30
Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič
SVEČANO OTVARANJE I PREMIJERA: Nedjelja, 28. lipnja 2026.
20:30
Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič
Ponedjeljak, 29. lipnja 2026.
20:30
Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič
Utorak, 30. lipnja 2026.
20:30
Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič
„Krležin dubrovački Aretej moja je velika kazališna fascinacija, jedna od
najuzbudljivijih predstava koje sam gledao. Naša zagrebačka predstava posveta je
tom jedinstvenom kazališnom događaju. Živo se sjećam čudesne predstave u tvrđavi
Bokar, gdje se činilo kao da je Krleža svojeg Areteja pisao upravo inspiriran tim
drevnim, maglenim prostorima. Veliki kazališni mag Georgij Paro, uz sjajan autorski
tim i dvije nezaboravne glumačke podjele, pronašao je ključ za živi život predstave
kada je otkrio Bokar. Dvije predstave putovale su njegovim prostorima s vremenskim
pomakom; druga slika druge predstave sustizala je petu sliku prve, glasovi su se
miješali kao glasovi okrutnih vremena – i dogodilo se kazališno čudo.
Naša zagrebačka ambijentalna predstava nastavlja taj dramski princip teksta i
konteksta, prostora kao dramskog lica i sugovornika. Putujemo od Tomićeve – pred
ulazom u Tunel Grič igramo prvi čin Areteja i u godini smo 1938. U sumrak ulazimo u Tunel Grič, u 3. stoljeće, kao rimsku tamnicu povijesti.
Izlazimo u Radićevu ulicu u kojoj je na broju 7, 7. 7. u 7 sati rođen Krleža. Zatječe nas noć i ponovni ulazak u 20. i 21. stoljeće. Idemo prema Kamenitim vratima. Kraj spomenika Sveti Juraj ubija zmaja zamislili smo grob svete Ancile. Na Aretejevu putu prati nas „danteovska magla“.
Četvrti čin našeg Areteja igramo pred apotekom koja je izgrađena 1355. godine i u
kojoj je radio kao ljekarnik praunuk Dantea Alighierija.
Aretej je zalutao u sumorno 20. stoljeće kao nadrealistički „randevu Rima i Evrope
danas“.
Peta slika drame igra se na terasi hotela XX. Century (dvorište Gimnazije Tituša
Brezovačkog) u predvečerje Drugog svjetskog rata.
Prostori kroz koje prolazimo pričaju svoju povijest i kolažiraju se s Krležinim tekstom.
U Areteju su prikazana dva krvava svijeta – antički i suvremeni – kao dvije tamnice
ljudske slobode. U 3. stoljeću i u godini 1938. ponavljaju se isti mehanizmi nasilja,
represije i progona. Prizori se ponavljaju i podsjećaju na Moskovske procese.
Sudbine Areteja i Morgensa, Livije Ancile i Klare Anite, Kaja Anicija i Baruna
simetrične su i pokazuju Krležinu veliku temu – vječno vraćanje istog.
Aretej je dramska fantazija o sumraku europske civilizacije u kojoj se isprepliću
realizam i nadrealizam, povijest i mit, prošlost i sadašnjost. San i java mijenjaju
mjesta i od iste su građe. Paralelne sudbine i paralelni svjetovi u začaranim
ogledalima povijesti u kojima čovjek ostaje zatočenik istih mračnih sila moći.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....