U vrijeme rasta kroničnih bolesti i digitalnog kaosa, jasno je: zdravlje ne može biti prepušteno stihiji. Zdravlje je najvažniji nacionalni resurs, a za njegovo očuvanje potrebni su suradnja, povjerenje i politička volja.
Zagreb je ugostio treće izdanje HealthComm Foruma – prve i zasad jedine zdravstvene konferencije u regiji pod pokroviteljstvom Europskog parlamenta i Ministarstva zdravstva RH. Forum je okupio više od 400 sudionika iz struke, politike i industrije, uz jasnu poruku: vrijeme je za zaokret – iz sustava koji liječi bolest prema sustavu koji čuva zdravlje.
Direktorica Foruma Nina Išek Međugorac istaknula je: „Pravo pitanje više nije ‘Tko će nešto poduzeti?’, već: ‘Što možemo učiniti zajedno – već danas?’“. Forum će rezultirati dokumentom sa smjernicama za one koji žele biti dio promjene pristupa zdravlju. „Zdravlje nije vlasništvo jedne profesije, stranke ili kompanije. Zdravlje je rezultat odnosa koje stvaramo i odgovornosti koju preuzimamo.“
Ministrica zdravstva Irena Hrstić predstavila je smjernice buduće politike s naglaskom na preventivu, zdravstvenu pismenost i ravnomjernu dostupnost: „Hrvatska je premala da bi svaka regija imala svoju politiku. Pacijent iz ruralne Hrvatske mora imati jednako pravo na intervenciju kao i onaj iz Zagreba.“ Do kraja godine sve ordinacije trebaju biti uključene u CEZIH, a procesi – od kadrova do prevencije – moraju teći paralelno.
Prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović poručila je da „zdravlje mora biti nulta točka svih politika“ i podsjetila na Zagrebačku deklaraciju o prevenciji dječje debljine. U panelu „Radikalan shift: Politike za novu paradigmu zdravstva“ naglašeno je da se sustav mora preusmjeriti s reaktivnog na proaktivan model. Državna tajnica Marija Bubaš navela je da samo 17 % pacijenata pogleda svoj e-karton, a 36 % ne zna da ima povišen tlak.
Europarlamentarka Romana Jerković istaknula je važnost političke hrabrosti u borbi protiv lobija koji usporavaju reforme. Dr. sc. Zofia Das-Gupta (ICHOM) naglasila je da je prijava ishoda liječenja od strane pacijenata ključna za humaniji sustav.
U raspravi je istaknuto da prevencija nije luksuz, već lijek, a ulaganje u zdravlje je i humano i isplativo. Činjenica da se čak 12,8 % budžeta troši na liječenje dijabetesa tipa 2 dodatno potvrđuje hitnost promjene. Navedeni su i primjeri dobre prakse: probir lošeg kolesterola kod djece, probir raka dojke koji bilježi 25–30 % manju smrtnost, a svaki euro uložen u cijepljenje vraća čak 40 eura.
Poseban fokus stavljen je na ljekarne kao prvi kontakt građana sa sustavom – mjesta za savjetovanje, a ne samo izdavanje recepata. O toj ideji govorilo se i u podcast studiju, gdje su znanstvenici iz više europskih zemalja s Amelom Čilić raspravljali o pitanjima koja građani najčešće postavljaju Googleu – kako razlikovati marketing od medicine, kako doći do točnih informacija i može li AI zamijeniti ljudski kontakt?
Zaključak Foruma? Zdravstvo budućnosti više se neće mjeriti brojem bolničkih kreveta, nego brojem spriječenih bolesti, dostupnošću znanja i sposobnošću da svaki građanin – bio iz grada ili sela – donosi informirane odluke o svom zdravlju.
„Kada ljekarna postane mjesto gdje se dolazi po savjet, a ne samo po recept – znat ćemo da smo uspjeli.“ A ako su odgovori koje danas tražimo složeni – razlog je jednostavan: zdravlje više nije samo stvar medicine, već zajednička zadaća društva.
Podcast pogledajte ovdje:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....