VICKO DRAGOJEVIĆ

Novi voditelj ‘Dobro jutro, Hrvatska‘ reagirao na kritike zbog naglaska: ‘Radim s fonetičarkom‘

‘To nije prihvatljivo u studijskom vođenju emisije na državnoj televiziji‘, rekla je dr. sc. Iva Bašić, stručnjakinja za govor
Vicko Dragojević i Zlata Muck u studiju HRT-a
 Screenshot HRT

Dio gledatelja HRT-a na nož je dočekao novo voditeljsko pojačanje emisije 'Dobro jutro, Hrvatska', mladog Dubrovčanina Vicka Dragojevića, piše Slobodna Dalmacija.

Ovom iskusnom reporteru i novinaru koji inače radi iz dubrovačkog dopisništva, a sedam godina bio je i dio tima Nove TV, zamjeraju što mu se u govoru čuje dubrovački akcent.

- Smatram da svaki rad zaslužuje ocjenu i kritiku. Odradio sam prve dvije smjene kao voditelj Dobrog jutra, i polako slažem dojmove i pravila; kuda gledati, što najaviti..., rekao nam je Vicko.

- Osobno smatram da program HTV-a trpi jedino ispravni književni hrvatski jezik, te da spikeri i voditelji trebaju biti oni od kojih se može učiti. Nema mjesta lokalizmima (poput "dubrovačke deklinacije" - KrešA umjesto KrešE) ali, u mom slučaju, radilo se o lapsusu. Bilo bi, naravno, bolje da lapsusa nema, ali to je, čini se, nešto što ipak moram proći.

image
Vicko Dragojević
HRT

Važno je naglasiti da radim s našom fonetičarkom Anom, koja strpljivo ukazuje na greške, ispravlja me... A dubrovački naglasak? Neka nam on ostane kao začin, kao mala oznaka da ipak stižem s juga. Naravno, uz striktno poštovanje standardnog jezika. Imamo sreću da smo mala država s puno regija, naglasaka, tradicija i kulture. A to i jest pravo bogatstvo - govori novopečeni voditelj.

Za komentar smo zamolili i dr. sc. Ivu Bašić, poslijedoktorandicu na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na kojem, među ostalim, drži i vježbe za govor u elektroničkim medijima.

- Lokalni se naglasak, kao dio regionalnosti u govoru, različito procijenjuje ovisno o govornoj situaciji. U svakodnevnome je govoru lokalnost odraz našega podrijetla, organskoga govora koji smo usvojili u svome domu i u tom se aspektu govorne i jezične djelatnosti smatra bogatstvom govora i jezika - tvrdi Iva.

- Međutim, u javnoj je komunikaciji potrebno u što većoj mjeri približiti se standardu, biti alokalan, biti neregionalan kako bismo bili komunikacijski što učinkovitiji. Lokalan izgovor slušatelju može biti svojevrstan šum u kanalu, odvući ga od informacija koje se prenose. Isti učinak može imati i kvaliteta glasa govornika: npr. vrlo promukao (disfoničan) glas ili pak vrlo lijep i ugodan glas - nastavila je.

image
Dr. sc. Iva Bašić
Privatan Album

- Regionalnost je dakle, u javnome medijskome govoru prihvatljiva npr. u javljanju uživo s terena ili u Regionalnome dnevniku, međutim, u studijskome vođenju emisije na državnoj televiziji, nije i ne bi trebala biti. Učinkovitim govornim i naglasnim vježbama svaki govornik može postići standardan izgovor i usvojiti standardne naglaske, a trud i angažiranost govornika, kao i vrijeme koje se utroši u usvajanje dobroga izgovora, odredit će u kojoj je mjeri to bilo uspješno, na čemu je još potrebno raditi i slično - zaključila je Bašić.

Pitali smo je kako bi ocijenila i što misli o govoru novog voditelja 'Dobrog jutra'.

- Izgovor Vicka Dragojevića ima jasna obilježja lokalnosti, to mogu čuti i nestručnjaci, od kojih su neki čak vrlo dobro prepoznali odmake od standarda. U dubrovačkome se govoru najizraženije čuju razlike u vokalskoj kvaliteti, u izgovoru vokala, posebice vokala [a], koji je stražnji i taman u odnosu na standardan hrvatski. Izgovor je vokala u hrvatskome govoru najrazlikovniji, a vokali su ne samo indikatori regionalnosti govornika već i kultiviranosti govora. Upravo je iz tih razloga manje jasno zašto govornici u javnome prostoru premalo i nimalo pozornosti posvećuju izgovoru vokala i izgovoru općenito - rekla je.

image
Vicko Dragojević
Twitter

- Naglasak je pak kod Vicka Dragojevića bliži standardu nego što slušatelji misle. Problematika se ogleda u tome što neki govornici hrvatskoga jezika imaju negativan stav prema standardnim naglascima, vrlo često ih ne poznaju, smatraju ih stranima. Taj je otpor prema standardnome naglašavanju rezultirao jazom između kodificirane i uporabne norme, toleriranjem i nestandardnih naglasaka u javnome medijskome govoru, jer ipak je jezik živ, jezik čine njegovi izvorni govornici. Pojedinci su u komentarima ohrabrili voditelja i njegovu lokalnost u govoru, kritizirajući pritom utjecaj zagrebačkoga govora koji smatraju suviše prisutnim u medijima. Lokalnost je uvijek ista, odnosno uvijek je jednako neprihvatljiva, bez obzira na to je li riječ o zagrebačkome govoru, splitskome, osiječkome ili pak riječkome - zaključuje dr. sc. Bašić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 00:49