NOVI PROJEKT

‘Zamislio sam je kao miks Bohemian Rapsodyja i mjuzikla. A moći će se i pjevati‘

Pjevat će je zbor, solisti i klape, a svirat će se i na flamenco gitari i mandolini te na harmonici
 Zvonimir Barišin/Cropix

Tonči Huljić krenuo je stopama Bacha, Beethovena, Haydna, Mozarta, Schuberta, Liszta, Brucknera, Papandopula... Slavni splitski autor sklada "Mediteransku misu", a melodijski je već završio stavke "Kyrie eleison", "Gloria", "Credo", "Sanctus Benedictus" te "Agnus Dei". Rad na ovom djelu, koje je zamislio kao misu koja se može pjevati, uspoređuje s onim na stvaranju mjuzikla, vuče i paralele s Freddiejem Mercuryjem... No, krenimo redom. Kako je to krenulo? Koliko dugo Tonči Huljić radi na stvaranju svoje prve mise?

- Sram me je reći (smijeh). Napravio sam taj posao u dvadeset dana, tijekom kojih sam se bavio što komponiranjem, što izradom demo snimki u smislu što vjernije podloge onoga što slijedi: orkestriranja, zborova i solista. S tim da sam veći dio tog vremena posvetio radu na demo snimkama jer se pojedini stavci, konkretno 'Gloria' i 'Credo', zbog dužine teksta i poruke koju svaka rečenica nosi ujedno moraju pridržavati i određenih pravila o tome kakvu emociju ti stavci, odnosno pojedine rečenice imaju.

U ovom poslu imao sam veliku pomoć majstora skladatelja crkvene glazbe iz sv. Dujma, don Šime Marovića, koji je baš specijalizirao mise, odnosno studirao rad na glazbenom obliku koji se zove misa. Zbog situacije s koronom sve smo radili putem telefona i skica koje sam mu slao elektroničkom poštom - otkriva Huljić, koji se radeći na ovom djelu sreo sa sasvim neočekivanim problemom.

image
Marko Todorov/Cropix

Bog ima smisao za humor

- Ja nikad, ali baš nikad ne pišem muziku na tekst. Kod mene je uvijek obratno. Prvo napravim muziku i onda uglavnom Vjekoslava piše stihove, a ja nabacujem emociju koristeći riječi koje ponekad i ne završe u stihovima te pjesme. No, sada je drugačije. Ponovo se, eto, pokazalo da Bog ima fini, istančani smisao za humor jer me prvi put stavio pred zadatak da pišem muziku na zadani tekst, koji je, da stvar bude bolja, još i na latinskom.

Pri tom poslu dvije su me stvari spašavale. Prva je ta da sam praktični vjernik, pa znam o čemu se radi u pojedinim stavcima mise, a druga je ta da sam u mladosti dvije godine učio latinski. Ali to moje učenje latinskog bješe davno, mnogo toga se više i ne sjećam - priznaje skladatelj, koji otkriva da je sve počelo nakon što su ljudi iz tvrtke Parma Recordings od njega naručili pop misu.

- Htjeli su djelo koje će svojim konceptom privući mlađu publiku, ali na način da se starija publika ne osjeti pogođena time što je, uvjetno rečeno, vlak iskočio iz tračnica više nego što je trebao. Mislim da sam tu finu nijansu našao, ovo je zaista 'Mediteranska misa' - govori Huljić, koji ovim pristupom djelu, kako naglašava, ostaje vjeran i kontekstu svog albuma instrumentalne glazbe koji će uskoro objaviti. Taj album će se sastojati od dva nosača zvuka. Na prvom CD-u bit će Huljićeve instrumentalne skladbe, dok će na drugom biti instrumentalne kompozicije koje je Splićanin tijekom svoje dugogodišnje bogate karijere radio za druge.

image
Zvonimir Barišin/Cropix

Najbolji europski orkestri

- Većina tih skladbi je ljudima iz moje struke poznata, no te su kompozicije sada doživjele novo čitanje i dobile zvuk na tragu onoga što sam prikazao dok sam sa Zagrebačkom filharmonijom 2019. godine nastupao na Tomislavovu trgu u Zagrebu. Ja to nazivam 'velikim zvukom Madre Badesse'. Tako nekima ljepše zvuči, premda je sve to zapravo jednostavno Tonči Huljić. Samom instrumentalnom glazbom želim se mnogo više baviti u godinama koje su preda mnom. Sve je to kod mene uvijek isprepleteno, što potvrđuje i činjenica da sam narudžbu za pop misu dobio na osnovu mojeg koncerta sa Zagrebačkom filharmonijom.

Naime, Parma Recordings, tvrtka koja je od mene naručila misu, surađuje s izvjesnim brojem najboljih europskih orkestara. Ljudi iz te firme čuli su i moju 'Ave Mariu', koju sam napravio tijekom lockdowna, sreli smo se i u listopadu, tijekom njihova boravka u Zagrebu, kada su u našu zemlju doveli Dana Browna. Tom smo se prilikom dogovorili da sklopimo posao. Nakon toga sam sjeo i bacio se na skladanje. I zadovoljan sam. Mislim da sam napravio misu koja će se pjevati - sa zadovoljstvom kaže Huljić i dodaje da su gotovo sve mise veliki skladatelji iz prošlosti, baš poput njega danas, pisali upravo po narudžbi.

- Mislim da ne griješim ako kažem da su sva velika djela u prošlosti tako nastajala. Kompozitori u prošlosti, uključujući Mozarta, Vivaldija, Haydna... borili su se za posao kod vladara ili crkve. Baš zato su u svojim opusima imali velik broj misa, glazbenih oblika koji su u to doba bili jedina pjevana djela koja su imala tekst. Koincidencija je, dakle, da je ova moja priča došla iz narudžbe za nekoliko orkestara. Ja sam bio sklon tome da napravim misu samo s limenom glazbom i klapom, a 'Mediteranska misa' moći će se i tako izvesti. No, u konačnici, ovo djelo je napravljeno za veliki orkestar, zbor i soliste, pri čemu će jedan od solista biti i mala klapa - povjerava nam Huljić, kojeg pitamo je li osjećao tremu ili strahopoštovanje kad se upustio u skladanje mise, djela što su ga prije njega pisali najveći kompozitori klasične glazbe.

- Ne. Jer ja sam s uvaženim kolegama već bio na zajedničkim glazbenim izdanjima tri godine zaredom. Imam, naime, ugovor i s tvrtkom Universal, koja objavljuje mnogobrojna djela kompozitora o kojima pričamo. Taj ugovor potpisali smo prije devetnaest godina i on se permanentno produžuje, na obostrano zadovoljstvo. I meni i njima odgovara taj aranžman, tim više što oni imaju jaku filmsku produkciju pa moje već gotove pjesme stavljaju u filmove - objašnjava Huljić, koji ne krije da glazbenu inspiraciju crpi iz samog Mediterana. Što je to za njega toliko posebno u Mediteranu?

image
Don Šime Marović
Ivo Ravlić/Cropix

Kao Freddie Mercury

- Civilizacija, DNK civilizacije. Mediteran je stvorio cijelu zapadnu civilizaciju. Mediteran je iznjedrio kulturu raznolikosti, glazbe, umjetnosti... Mediteran je civilizacijski, pa time i glazbeni bazen u koji su se ulile mnoge rijeke. Kako se time ne bih poslužio? Ja sam ponosan što se legitimiram kao Mediteranac i samim time polažem pravo na egipatsku, španjolsku, francusku, grčku, talijansku... glazbu.

Od instrumentarija zbog svega toga u 'Misi' tako koristim i flamenco gitaru, mandolinu, a vidjet ću još hoću li diskretno koristiti i harmoniku, ali francusku harmoniku. O svemu moram još dobro promisliti jer moram paziti da pred orkestar ne postavim previše ekscentričan zadatak zbog kojeg bi oni mogli zazirati od toga da ovo djelo sviraju iz praktičnog razloga što u samom orkestru nemaju takve instrumente. Ovo je kompleksno djelo, mislim da bih ga mogao usporediti s radom na mjuziklu.

Konkretno, u 'Credu' sam koristio svoja iskustva iz mjuzikla i napravio ga kao razgovor o vjeri između solista, zbora i klape. A upravo je tako, dijaloški, nastala i 'Bohemian Rhapsody', i to zahvaljujući nesumnjivoj sklonosti Freddieja Mercuryja prema toj glazbenoj formi. Zanimljivo je da su i on i grupa Queen unatoč ogromnoj popularnosti bili nerijetko osporavani od kritike koja im je zamjerala jer su, kao, pretjerivali.

A ja, poput Freddieja, baš volim pretjerivati! Jer samo u pretjerivanju možeš doći do srži. Ne znam kako bih to drugim riječima kazao, ali sve što je normalno, meni je dosadno. To, jasno ne znači da tog normalnog ne treba biti. Neka bude, ali mene oduševljavaju pretjerivanja - priznaje Huljić, kojeg pitamo kada će "Mediteranska misa" biti gotova, odnosno kada će je publika moći čuti.

- Preda mnom je sada rad na orkestraciji, kao i rad na aranžmanima zborova, raspodjeli uloga... Još nisam skroz odlučio hoću li ići i sa sopranom i s altom, dakle dvije djevojke, te s jednim baritonom koji bi morao imati veliki raspon glasa, da ide od basa do drugog tenora. Imam nekog takvog u vidu, ali svjestan sam, naravno, da nije jednostavno izvesti cijelu ovu priču. Što se klapa tiče, s njima već imam neke načelne dogovore. Nego, pitali ste me gdje bi se 'Misa' premijerno izvela. Zamišljeno je da se to dogodi u Zagrebu, na događaju posebne namjene, u vrijeme Uskrsa - otkriva Huljić, i nastavlja:

- Meni je kao skladatelju bitno da ljudi prihvate da je 'Mediteranska misa' 'easy listening'. Konkretno, stavci 'Kyrie eleison', 'Sanctus Benedictus' te 'Agnus Dei' bukvalno mogu biti singlovi, ako se malo skrate. Mislim da je to jako zanimljiv duhovni, ali i svjetovni koncept koji sam radio na bazi melodije tako da svaki stavak ima svoje glavne teme koje su vrlo vjerne. Ukratko, želim napraviti misu koja se pjeva. I mislim da sam uspio u tome, a publika će o tome moći prosuditi negdje oko Uskrsa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2020 23:08