Kako je moguće da se ilegalne radnje koje su hrvatskim zakonom izričito zabranjene reklamiraju preko Facebook oglasa i kakve veze imaju Ukrajina, surogati i zaštita hrvatskih građana od neželjenog sadržaja na društvenim mrežama vjerojatno nećete saznati u samo jednom članku, ali odnekud treba krenuti.
Ukrajina je po mnogočemu danas poznata u svjetskim okvirima, a najčešće po najtužnijem od svih ljudskih zala – ratu. No, ako ste u potrazi za novorođenčetom s vašim genetskim materijalom, Ukrajina je obećana zemlja. Da nije dovoljno što se o tome šapuće po forumima i zabačenim kutcima interneta, dokazuje i serija oglasa preko kojih se urbi et orbi reklamira ukrajinska poliklinika IVMED, i to na hrvatskom jeziku, Hrvaticama.
Nimalo ih nije spriječila činjenica da članak 31. stavak 1. Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji propisuje da je: “zabranjeno objavom javnog oglasa ili na bilo koji drugi način tražiti ili nuditi uslugu rađanja djeteta za drugog (zamjensko majčinstvo)”. Već od 45 tisuća eura možete postati roditelji, kaže formulacija koja kao da vam pokušava prodati skupi kaput uz cijenu jednih čarapa na popustu od 50% u trgovini odjećom, a ne ljudsko biće. Na svojim mrežnim stranicama nude pakete opreme, gotovo kao da birate materijal sjedišta u novom autu, a jedan velikodušno nudi “zajamčeno surogatstvo do rođenja živog djeteta”. Živog. Djeteta.
Na stranici IVMED-a trenutno je navedeno osam programa surogatstva za Ukrajinu, a neki od njih zvuče gotovo distopijski, poput “zajamčenog surogatstva (+ poštanski/transportirani embriji)”. Cijene su formirane tako da se posebno plaća program, a posebno surogat majka.
Ako se pitate tko su te surogat majke Ukrajinke, odgovor je upravo to – majke Ukrajinke. Prema uvjetima agencije, surogat majkom može postati žena koja već ima vlastito dijete, jer jedino žena koja je dokazala da njezina maternica zna koja joj je primarna funkcija može postati utroba koja nosi male strance. Žena nerotkinja starija od 35 ne dolazi u obzir, no, ako imate vlastito dijete, mlađi ste od te dobne granice i potrebna vam je novčana naknada, možete postati surogat majkom, a agencija obećava da ćete za to biti izravno kompenzirani od budućih roditelja.
Koliko je ovo problematično razgovarali smo s dr. sc. Marinom Katinić Pleić, koja je doktorirala iz filozofije s temom vezanom uz integrativnu bioetiku te dvaput bila koautorica udžbenika iz Etike.
– Komercijalno surogatstvo biznis je u kojem se trguje ženskim tijelom i djecom, a sve marketinški lažirano kao “liječenje neplodnosti”, “sigurna, legalna i znatno povoljnija alternativa” nego u SAD-u i Meksiku, s ciljem da “iskusite sreću imanja i odgoja vlastitog djeteta”, pri čemu se o paru koji kupuje dijete govori kao o budućim roditeljima – započinje svoj kritički osvrt dr. sc. Katinić Pleić, ne skrivajući nevjericu zbog činjenice da se oglasi kojima se propagira surogatstvo objavljuju na teritoriju Republike Hrvatske.
– Klinika IVMED, koja je preko platforme Meta Hrvaticama oglašavala surogat-aranžmane u Ukrajini, postupkom reproduktivne transakcije ne liječi neplodnost nego trguje ljudskim bićima, a gestacijska majka (surogat) nerijetko je i biološka majka djeteta. Znak je to apsurda podivljale tržišne logike prema kojoj se sve navodno može ugovorno kupiti i prodati, pa i maternica, trudnoća i majčinstvo. Pritom se svjesno ignoriraju otkrića epigenetike i znanstvene spoznaje o prenatalnom i neonatalnom razvoju te samoj trudnoći, koje jasno dokazuju da je za dobrobit i majke i djeteta ključna njihova fiziološko-emocionalna povezanost, a koju trudnoća i dojenje stvaraju i održavaju – ističe Katinić Pleić.
Pet ‘roditelja’
Na pitanje o surogatstvu, jasno naglašava koliko njegova sama bit fragmentira i poništava majčinstvo.
– Budući da omogućuje da u začeće, rađanje i skrb o djetetu budu uključene tri različite žene: naručiteljica (zakonska skrbnica), biološka majka (davateljica jajašca) i gestacijska majka (surogat), govorimo o fragmentiranom majčinstvu. Uključe li se u to i muškarci – biološki otac i skrbnik, brojka se penje do pet “roditelja”. Komercijalno surogatstvo tako je dovelo do poznatih bioetičko-pravnih skandala, kao što je slučaj iz 2025., kad je par dijete dobiveno uz pomoć surogat-majke, prodao drugom paru za višestruko veću svotu od 100 tisuća dolara.
Koliko je ovo pitanje vezano i uz feminističko zalaganje da se zaustavi eksploatiranje žena u nepovoljnom položaju, dr. sc. Katinić Pleić ne dvoji:
– U pravilu su tzv. surogat-majke siromašnije i financijski motivirane žene, dok su naručitelji(ce) osobe mnogo veće financijske moći, pa su termini “oplodni turizam” i “reprodukcijski kolonijalizam” prikladan opis za ono što se događa. Ukrajina je značajno siromašnija zemlja od Hrvatske, trenutno zahvaćena višegodišnjim ratom pa komercijalni surogat-aranžmani u toj zemlji nose dodatni moralni teret.
Dr. sc. Katinić Pleić odlazi i korak dalje te tvrdi da se ovdje radi o kaznenom djelu, a izlaz iz ove situacije vidi u talijanskom modelu.
– Ukrajina je jedna od rijetkih zemalja na euroazijskom prostoru koja dozvoljava komercijalno surogatstvo, dok hrvatski zakoni o “zamjenskom majčinstvu” govore u Kaznenom zakonu pod člankom o trgovanju ljudima (Čl. 106; st. 1-2), a Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji izrijekom zabranjuje javne oglase kojima se traži ili nudi usluga rađanja djeteta za drugoga, kao i ugovaranje istoga (Čl. 31, st. 1-3).
Surogatstvo je pravno primjereno regulirala Italija, zabranivši putovanje u inozemstvo po “surogat-dijete”, a generalni je stav Europske unije prema surogatstvu s pravom negativan. Svako dijete i svaka majka imaju dostojanstvo koje se u praksi surogatstva ignorira, budući da se majka svodi na privremeni plaćeni inkubator, a dijete na naručeni proizvod.
Zakoni koji ignoriraju ove temeljne prirodne datosti, ukorijenjene u biologiji i psihologiji, ne ispunjavaju etički minimum, što je svrha postojanja zakona. Uzevši sve u obzir, može se zaključiti da je surogatstvo vrhunac institucionalizirane sebičnosti financijski moćnog pojedinca koji smatra da ima pravo na ispunjavanje svih svojih želja po svaku cijenu. Očekujem brzu reakciju Ministarstva zdravstva u tome da oglašavanje surogatstva onemogući u Republici Hrvatskoj – završila je svoje izlaganje dr. sc. Marina Katinić Pleić, a na reakciju Ministarstva zdravstva nismo morali dugo čekati.
Ministarstvo pokreće istragu
– Člankom 31. stavkom 1. Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji propisano je da je zabranjeno objavom javnog oglasa ili na bilo koji drugi način tražiti ili nuditi uslugu rađanja djeteta za drugog, odnosno zamjenskog majčinstva. Postupanje protivno toj odredbi smatra se prekršajem.
Sukladno navedenom, objavljivanje usluga surogat majčinstva (zamjenskog majčinstva) predstavlja objavljivanje nezakonitog sadržaja te se protiv pružatelja usluga posredovanja može izdati nalog za djelovanje protiv tog sadržaja.
Slijedom zaprimljenih informacija o oglašavanju usluga surogat majčinstva ukrajinske poliklinike na društvenim mrežama namijenjeno hrvatskim korisnicima na hrvatskom jeziku, Ministarstvo zdravstva će u okviru svojih zakonskih ovlasti poduzeti potrebne radnje radi utvrđivanja činjenica i daljnjeg postupanja – stoji između ostalog u izjavi glasnogovornika Ministarstva zdravstva.
Nakon što je prijava Facebooku, odnosno Meti, urodila tek robotskim odgovorom da ne vide ništa sporno u priloženom oglasu, uslijedio je poziv Agenciji za elektroničke medije koja nas je ljubazno uputila na Ministarstvo jer – Agencija nije odgovorna za ono što se prikazuje na zaslonu vašeg ekrana.
Zanimalo nas je tko i kako nadgleda oglase koji se objavljuju preko društvenih mreža, jer je ovaj oglas prikazan mimo volje osobe koja je u ruci držala mobitel i “skrolala” kroz fotografije prijatelja s ljetovanja, a jedini je “krimen” bio taj što je riječ o ženi u četrdesetima.
– Oglasi ukrajinskih klinika i posredničkih agencija koje nude programe zamjenskog (surogat) majčinstva aktivno se prikazuju korisnicima u Hrvatskoj na Facebooku, Instagramu i Threadsu, na hrvatskom jeziku, s cijenama u eurima, a demografski podaci u Metinu vlastitom repozitoriju pokazuju da je u Hrvatskoj gotovo isključivo riječ o ženama u dobi od 25 do 54 godine, a sporni oglasi su im prikazani oko 200.000 puta.
’Metin algoritam sam pronalazi hrvatske korisnice’
Sve ovo možete saznati iz same Mete, jer velike internetske platforme imaju zakonsku obvezu da vode javni, pretraživi repozitorij svih oglasa, uz podatke o sadržaju oglasa, osobi čije se ime prikazuje, osobi koja ga je platila, razdoblju prikazivanja, ciljanim skupinama i glavnim parametrima ciljanja te ukupnom dosegu. Pretraga za pojmom “surogat” s filtrom države Hrvatska pokazala je osam aktivnih oglasa – otkriva nam splitski stručnjak za internetsko oglašavanje Zoran Mrduljaš, kojem smo povjerili analizu spornih oglasa i potražili odgovore na pitanja o ciljanju određene države, spola i dobne skupine.
– Ciljanje publike kojoj će se prikazati oglas se sastoji od dvaju slojeva. Prvi je geografski i njime oglašivač izravno upravlja. Meta omogućuje ciljanje ljudi koji žive u određenoj zemlji, regiji, gradu itd. Klinika u Kijevu može, dakle, u nekoliko klikova odabrati isključivo Hrvatsku, uz oglas na hrvatskom jeziku i cijenu u eurima.
Drugi je sloj demografski i ponašajni, jer je Meta 2022. uklonila mogućnost da oglašivač bira interesnu kategoriju koju zanimaju teme poput neplodnosti ili liječenja neplodnosti, ali to ne znači da ciljanje ranjive publike nije moguće, nego samo da se izvodi zaobilazno. Metin algoritam potom sam pronalazi hrvatske korisnice čije ponašanje statistički odgovara ženama koje traže rješenje za neplodnost.
Kod IVMED-ova oglasa doseg u Hrvatskoj koncentriran je gotovo isključivo na žene u dobi od 25 do 54 godine, s naglaskom na one starije od 35. Ta razdioba nije slučajna, jer ona odgovara populaciji u kojoj je učestalost problema s plodnošću najviša.
Treći, često nevidljivi element jest algoritamska optimizacija, kada sustav sam pojačava prikazivanje tamo gdje ostvaruje najviše reakcija. Ako hrvatske korisnice reagiraju na oglas, algoritam će ga prikazivati sve više, neovisno o tome što je usluga u Hrvatskoj zabranjena – stručno će Mrduljaš.
Tko će blokirati ilegalni oglas?
Ako znamo da se radi o nezakonitom oglašavanju, nameće se pitanje: Kako je moguće da nitko nije reagirao ni blokirao sporne oglase koji se prikazuju od svibnja ove godine?
– Za početak, IVMED tj. tvrtka vlasnik Rodinne Dzherelo TOV, je u Metinu registru kategoriziran kao “konzultantska agencija”, a ne kao zdravstvena ustanova, uz opis “pravna i financijska pomoć za IVF i surogat programe”. To je važno jer objašnjava zašto automatski klasifikatori ne prepoznaju sadržaj kao osjetljivu medicinsku kategoriju. Drugo, pregled oglasa na Metinim platformama je pretežno automatiziran proces, a ne pravna provjera. Ključno je razumjeti što taj sustav ne provjerava.
Meta ocjenjuje sukladnost s vlastitim globalnim pravilima, a ne s nacionalnim zakonodavstvom svake pojedine države. Odgovornost za usklađenost s lokalnim pravom Meta ugovorno prebacuje na oglašivača, koji je dužan poštivati sve primjenjive zakone i propise, a ako on sam nađe zaobilazni put, automatizirani proces ga neće detektirati – pojašnjava Mrduljaš kroz koje je pukotine sporni oglas vjerojatno procurio na ekrane brojnih Hrvatica.
Pa tko onda može blokirati ilegalni oglas, pitamo se.
– Od prošle godine na snazi je Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065, i prema članku 6. tog Zakona, nadležna tijela mogu izdati nalog za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja.
Za oglase surogat klinika relevantna su tri tijela: Ministarstvo zdravstva, koje je nadležno za nezakonit sadržaj koji predstavlja povredu iz područja zdravstva, lijekova, medicinskih proizvoda i biomedicine, te Državno odvjetništvo i Ministarstvo unutarnjih poslova koji su nadležni za nezakoniti sadržaj, za kojeg se sumnja da predstavlja kazneno djelo i prekršaj.
Ako postoje indikacije da se radi o prekršaju ili kaznenom djelu, ova tijela mogu izdati nalog društvu Meta Platforms Ireland Limited i Meta po njemu mora postupiti bez odgode. Nalog se izdaje po službenoj dužnosti, a ako Meta ne postupi bez odgode, Zakon propisuje novčanu kaznu od 6630 do 66.360 eura ili do 6 % godišnjeg svjetskog prihoda, ovisno o tome koji je iznos veći – pojašnjava moguće posljedice Mrduljaš.
Dakle, oglasi su prijavljeni, nadležna tijela trebala bi djelovati, ali i dalje ostaje na svakom građaninu da samostalno reagira ako na društvenim mrežama uoči nešto sumnjivo ili ilegalno. Roboti, algoritmi i umjetna inteligencija nisu stvoreni da imaju stav i mišljenje. Za to ipak treba biti čovjek.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....