BITI U BOLNICI, ALI NE U HRVATSKOJ

DR. KARLO NOVAČIĆ, INTERVENCIJSKI RADIOLOG, QUEENS AND KING GEORGE HOSPITALS NHS TRUST, LONDON Organiziran sustav u kojem je sve podređeno pacijentu

    AUTOR:
    • Karlo Novačić

  • OBJAVLJENO:
  • 18.01.2018. u 11:44

Goran Mehkek / HANZA MEDIA

BITI U BOLNICI, ALI NE U HRVATSKOJ: Naši liječnici iz inozemstva za Doktor u kući pišu o bolničkim sustavima zemalja u kojima žive i rade

Dr. Karlo Novačić rođen je 2. travnja 1972. u Zagrebu. Osnovnu školu završava u Velikoj Gorici, a srednju matematičko-informatičku (MIOC) u Zagrebu. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1997. Na početku karijere radi kao liječnik Hitne medicinske pomoći u Velikoj Gorici, a 2000. u KB-u Merkur počinje specijalizaciju iz radiologije pod mentorstvom prof. dr. Andrije Hebranga. Specijalist radiolog postaje 2004., a 2008. postaje subspecijalist intervencijske radiologije pod mentorstvom doc. dr. Vinka Vidjaka. Tijekom rada u KB-u Merkur bavi se dijagnostikom i liječenjem širokog spektra bolesti arterija i vena nogu i ruku, krvnih žila vrata i hepatocelularnog karcinoma. Bavi se farmako-mehaničkom trombektomijom akutne duboke venske tromboze vena nogu i ruku, rekanalizacijom i stentiranjem kroničnih okluzivnih promjena dubokih vena zdjelice (May-Thurner sindrom) te uvodi metodu embolizacije ovarijalnih vena kod liječenja sindroma zdjelične kongestije. Tijekom edukacije boravio je tri mjeseca na Medical University of South Carolina, aktivno i pasivno sudjelovao na brojnim stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, a stečena znanja svakodnevno primjenjuje u praksi. Od travnja 2014. radi u Queens and King George BHR University Hospitals NHS Trust u Londonu baveći se u prvom redu endovaskularnim liječenjem aneurizmatske bolesti abdominalne aorte i bolesti arterija nogu te endovenskim liječenjem proširenih vena nogu.

Tekst je originalno objavljen u Doktoru u kući u kolovozu 2016. godine.

Kako zapravo najbolje opisati posao kojim se bavim? Kada vas ljudi pitaju kojom se granom medicine bavite i kažete intervencijskom radiologijom, razgovor često staje uz vidljivu zbunjenost sugovornika i naizgled potvrdno kimanje glavom i razumijevanje. Nakon gotovo 16 godina bavljenja ovom strukom shvatio sam da je odgovor puno kompleksniji nego što to samo pitanje implicira. Intervencijski radiolog koristi napredne slikovne metode prikaza ljudskog tijela koje mu pomažu da izvodi brojne dijagnostičke i operativne zahvate.

Moglo bi se reći da smo na neki način kirurzi (zvuči pretenciozno) 21. stoljeća jer se većina postupaka koje radimo izvodi kroz sitne rezove na tijelu od samo 2-3 mm te omogućuje znatno brži oporavak u odnosu na klasični kirurški pristup. S obzirom na to da je lista postupaka izuzetno široka, pokušat ću ih sažeti na primjeru prosječnog radnog dana ili tjedna u ustanovi u kojoj trenutno radim.

Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije  na e-mail [email protected]

Kako smo spriječili amputaciju

Tijekom jednog dana kod jednog smo pacijenta proširili zatvorene arterije noge i omogućili mu da isti dan odšeće iz bolnice, kod idućeg smo spriječili amputaciju istim postupkom. Drugi dan uklonili smo po život opasne ugruške iz dubokih vena nogu, ugradili specijalnu protezu u trbušnu aortu za liječenje aneurizme aorte te zaustavili po život opasno krvarenje iz debelog crijeva starijeg bolesnika korištenjem mikrospirala postavljenih u malu krvareću arteriju. I sve to pristupom kroz arterije ili vene u preponi ili području lakta. Time sam samo zagrebao površinu svega onoga što svakodnevno radimo jer je lista postupaka preduga da bi stala u ovaj kratki članak.

Odlazak u London bio mi je osobni i profesionalni izazov nakon 14 godina rada u Zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB-a Merkur. Bolnica u kojoj radim trenutno ima oko 1400 kreveta i služi stanovnicima sjevernoistočnog Londona i dijela Essexa. Ono što prvo primijetite je izuzetna organizacija sustava i to da je sve podređeno pacijentu, njegovu iskustvu, osjećaju brige i pružanju najbolje moguće usluge. NHS (National Health Service) izuzetno je organiziran i velik sistem koji zapošljava oko 1,6 milijuna ljudi, uz proračun od oko 136 milijardi funti godišnje. Zdravstvena zaštita dostupna je svim građanima u jednakoj mjeri te je besplatna. Naravno da postoje i određeni nedostaci kao što su liste čekanja, u nekim slučajevima čak duže nego u Hrvatskoj.

Dostupnost

Mogu reći da je u hrvatskoj zdravstvena usluga dostupnija, pogotovo pristup liječniku  primarne medicine. Na primjer, da biste ovdje vidjeli liječnika opće prakse, potrbno se najaviti i čekati otprilike dva do tri tjedna na termin. Za bilo kakav pregled ili uputnicu. Ono što ni u jednom trenutku nisam osjetio jesst bilo kakva inferiornost naših liječnika u odnosu na ovdašnje, što iznova potvrđuje da imamo izuzetno kvalitetan sustav zdravstvene edukacije na koji moramo biti ponosni.

 

Znanstveni rad i edukacija 

Uvjeti rada su po kvaliteti neusporedivi s onima u Hrvatskoj. Kada počinjete raditi, dogovarate sa šefom odjela plan rada koji je prilagođen vašim potrebama i profesionalnim afinitetima, a obavezno uključuje i šest sati tjedno isključivo za znanstveni rad, edukaciju i praćenje recentne literature (SPA - supporting clinical activities). Ostali dio radnog vremena raspoređen je na blokove od četiri sata (DCC - direct clinical care) koji se sastoji od kliničkog rada. U mojem slučaju to obuhvaća dva dana u tjednu koje provodim u angiografskoj sali, dok ostale dane radim tzv. nevaskularne zahvate, najčešće urološke (nefrostome, stentovi uretera) te razne biopsije i drenaže. Uspjeli smo uvesti i ambulante za intervencijsku radiologiju u koje primamo pacijente na konzultacije, objašnjavamo načine liječenja i tu pacijenti potpisuju informirane pristanke za operacije, što je velik korak naprijed za našu struku. Trenutno radimo i na formiranju odjela s osam kreveta za bolesnike kojima je potreban intervencijski postupak, a da pri tome ne ovisimo o dostupnosti kreveta na drugim odjelima koji nam upućuju pacijente na liječenje, sve to radi podizanja efikasnosti i povećanja dostupnosti naših usluga. Treba naglasiti da za sve naše planove imamo veliku podršku bolničke uprave.

 

Problem proširenih vena

Fokus mog kliničkog rada je na endovaskularnom liječenju aneurizmi, tj. proširenja trbušne aorte, te patologiji bolesti dubokih i površinskih vena. Bolesti vena su dvaput češće od bolesti srčanih arterija te čak pet puta češće od periferne arterijske bolesti, ali su i dalje na neki način zanemarene i neprepoznate. Unatrag 10-ak godina postignut je velik napredak u liječenja akutne duboke venske tromboze s ciljem prevencije razvoja posttrombotskog sindroma korištenjem posebnih katetera koji omogućuju komadanje, otapanje i aspiraciju tromba i brži oporavak pacijenta. Također postavljanjem stentova uspješno liječimo stanja koja uzrokuju kompresiju vena u zdjelici (arterija, tumor, limfni čvorovi) ili uzrokuju njihovo zatvaranje (kronična tromboza). Kronični bolni sindromi zdjelice kod žena često su posljedica proširenih vena u zdjelici, a to se uspješno liječi embolizacijom. Osim toga u svojoj se kliničkoj praksi svakodnevno susrećem s problemom proširenih površinskih vena koje se vrlo uspješno tretiraju metodama termalne ablacije, koje omogućuju neusporedivo brži oporavak pacijenata u odnosu na klasičan kirurški zahvat te uz bolji dugoročni rezultat. S doc. dr. Suknaićem veže me dugogodišnje prijateljstvo još iz srednje škole, a zatim i s Medicinskog fakulteta. Profesionalna suradnja na KB-u Merkur trajala je više od 10 godina, tijekom kojih smo dugo razmišljali o pokretanju zajedničkog projekta koji je rezultirao osnivanjem Poliklinike Venes, usuđujem se reći, jedinom klinikom u Hrvatskoj u kojoj pacijentima možemo pružiti kompletan spektar liječenja proširenih vena nogu primjenom minimalno invazivnih metoda termalne ablacije (EVLA, RFA) te netermalne ablacije (UGFS, VenaSeal). To nam omogućuje da svakom pacijentu pristupimo individualno, jer metoda koja odgovara jednom pacijentu ne odgovara nužno drugome.

Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije  na e-mail [email protected]

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo