Kada sam počeo raditi u Njemačkoj prije 24 godine, nije mi bilo teško raditi dan i noć i po 400 sati mjesečno. Oduševljavao me radni moral, požrtvovnost, jednostavnost i profesionalnost pristupa svakom pacijentu. Čak i sa sediranim pacijentom, priključenim na respirator, koji nakon operacije još ne bi bio pri punoj svijesti, liječnici i osoblje bi razgovarali o svemu i detaljno objašnjavali što su namjeravali učiniti i što su učinili na tako otvoren način kao da s njim sjede za stolom. Odnos prema pacijentu jednak je bez obzira na to je li riječ o predsjedniku države (bio sam član tima u Frankfurtu i Düsseldorfu kad smo operirali političku kremu Njemačke) ili običan radnik iz tvornice i u tome leži tajna uspjeha njemačkog sustava. Često sam imao osjećaj da je to pravi i pravedni socijalizam, a ne kapitalističko društvo.
Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
Danas se u Njemačkoj kroz medije provlače kritike da je njemački zdravstveni sustav ipak dvoklasno društvo i da privatni pacijenti prije dobiju termin za preglede i operacije. To je zaista istina,ali u mnogim slučajevima pokazalo se da tu i nema nikakve prednosti. Ta se činjenica zapravo pokazala relativnom.
Za primjer spomenut ću jednu od najčešćih medicinskih dijagnoza - bolovi u kralježnici i leđima, jako puno pacijenata žali se na te tegobe. Vjerodostojni znanstveni radovi dokazali su da 75 posto uzroka otpada na neuro-muskularnu etiologiju zbog pogrešnog držanja, pretilosti, sjedilačkog načina života, manjka fi zičke aktivnosti itd. Nakon otprilike mjesec dana simptomi prolaze spontano ili s tabletama, tj. nakon konzervativnog medikamentoznog liječenja. Međutim, ako ste privatni pacijent, ovdje će vas nagovoriti da se operirate i u sljedećih nekoliko tjedana pet puta će vas ozračiti, deset puta izbosti i nakon toga operirati, jer polovicu zdravstvenog sustava financiraju privatni pacijenti zbog ekstremno visokih tarifa u likvidaciji zdravstvenih usluga. A zapravo kao pacijent uopće niste profi tirali od takvog agresivnog pristupa, osobito kad imate na umu da bi bolovi prošli sami. Da ne govorim o tome da se rana može infi cirati ili mogu nastati druge komplikacije s još gorim ishodom. U ovom slučaju zaista je bolje ne biti privatni pacijent.
Pogreške se ne mogu zataškati, sustav ih sam evidentira
U srčanoj kirurgiji nema opraštanja pogrešaka jer se odmah manifestiraju i, sve i da želite, ne možete ih zataškati. Već dvadeset godina na državnom nivou postoji godišnja kontrola rezultata kroz tzv. osiguranje kvalitete kardiokirurških zahvata u Njemačkoj, a već deset godina se mjesečno na našoj klinici rade liste komplikacija, operativnih rezultata i svaki tjedan se održava konferencija morbiditeta i mortaliteta cijele Sveucilišne klinike. Transparentnošcu rezultata i komplikacija gradi se ciljano i svjesno kultura ophođenja s greškama u medicini i samo se na taj način mogu postici najbolji rezultati.
Ono što je jako dobro u njemačkom zdravstvenom sustavu jest to što se ne zna što znači korupcija, jer ona ne postoji.
Pacijent se ne drži danima u bolnici, danas se primi na odjel, sutra se operira i ostaje najdulje sedam dana nakon operacije. Jedan dan liječenja u kardiokirurškoj klinici je zbog kompleksnosti struke visok i košta u prosjeku oko 2000 eura, ali, naravno, to ovisi o dijagnozi i obavljenim zahvatima. Za pacijente iz inozemstva postoje posebne tarife, jer određeni fondovi sufi nanciraju pacijente iz siromašnijih zemalja, tako da je najbolje pitati direktno ako nekome treba operacija. Većina pacijenata (90 posto) zakonski su državno osigurani (kao u Hrvatskoj preko HZZO-a), s tom razlikom da nema monopola, nego postoji više osiguravateljskih kuća i između njih vlada konkurencija. Najveće su AOK i Barmer osiguranje.
Što se tiče znanosti, velika je razlika u kvaliteti, profesionalnosti i ozbiljnosti znanstvenih radova, pa tako i stečenih titula. Iako ću uskoro dobiti znanstvenu titulu docenta, meni je bio važniji klinički rad i zdravlje pacijenata nego gomilanje titula.
Kao specijalizant iz kirurgije u Njemačkoj sam morao proći i intenzivni odjel kao da ću postati anesteziolog. Postoperativna njega zahtijeva kompletan, multidisciplinarni pristup, pa u tom smjeru ide i edukacija. Iako mi je to teško padalo kao kirurgu, na kraju mi je pomoglo da steknem znanje i iz drugih medicinskih područja - anesteziologije, nefrologije, neurologije, hematologije itd. Srčana kirurgija je specifi čna, jer tehnički savršeno izvedena operacija nije garancija konačnog uspjeha, nego se radi o integralnom pristupu kroz multidisciplinarni, timski rad. Često ponavljam riječi jednog američkog kointegralnom lege koji je izjavio da je tajna vrhunskog uspjeha u kardijalnoj kirurgiji 5P: “Prior Preparation Prevents Poor Performance” ili “Prethodno dobra priprema sprečava loš zahvat”. Pri tome se ne misli samo na pripremu pacijenta, nego i na osoblje koje se neprestano educira i naša krivulja učenja nema kraja. Već sam 17 godina primarijus i izvodim najkompleksnije zahvate, a u laganijim zahvatima asistiram kolegama koji se educiraju.
Sveučilišna klinika u Marburgu je druga najveća sveučilišna klinika u Njemačkoj. Godine 2006. spojena je sa susjednom klinikom u Giessenu i prva je privatizirana sveučilišna klinika. Vlasnik je jedan od najvećih zdravstvenih koncerna u Njemačkoj, Rhön-Klinikum AG, koji ima 50.000 zaposlenih i godišnji promet od 3 milijarde eura. Još veći gigant-koncern, njemački Fresenius AG, želi je preuzeti i izgleda da će u tome uspjeti. Postoji upravno vijeće na čijem je čelu liječnik koji je završio ekonomski fakultet. U upravnom vijeću je i medicinski direktor kojeg biraju liječnici i koji je zadužen za medicinsku stranu uspješnog vođenja klinike. Ekonomska komponenta u privatnim se klinikama osjeća sve više, ali s time ovdje nemamo problema jer moja kardiokirurška klinika pripada grupi fi nancijski pozitivnih karika lanca koji fi nancira ostatak cijele ogromne klinike s više od 10.000 zaposlenih. Klinika ima najsuvremeniju opremu, uključujući i najmoderniji operativni robot - jedini takve vrste u Europi.
Koliko plaćaju pacijenti
Privatnih pacijenata u kardijalnoj kirurgiji ima oko 20 posto. Zakonski osigurani pacijenti plaćaju od 150 do 200 eura mjesečno, privatni pacijenti i dvostruko više.
Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..