POLICLINICO UNVERSITARIO GEMELLI

PROF. DR. SC. SIMONA SANDRIĆ GOTOVAC, POLICLINICO UNVERSITARIO GEMELLI Svaki liječnik u Italiji svojoj obitelji može osigurati dostojanstven život

    AUTOR:
    • Simona Sandrić Gotovac

  • OBJAVLJENO:
  • 18.01.2018. u 11:44

Zagreb, 071213.
Matica hrvatska, Maticina ulica.
Kulturna manifestacija
Ronald Goršić / CROPIX

BITI U BOLNICI, ALI NE U HRVATSKOJ: Naši liječnici iz inozemstva za Doktor u kući pišu o bolničkim sustavima zemalja u kojima žive i rade

Sveučilišna profesorica i kardiologinja dr. Simona Sandrić Gotovac živi i radi u Rimu već više od četrdeset godina.

Prof. dr. sc. Sandrić Gotovac u centru Policlinico Universitario Gemelli Roma radila je 36 godina. Nakon završenog studija medicine u Rimu otišla je u SAD na specijalizaciju kardiologije na Loyola University Medical School gdje je ostala četiri godine. U međuvremenu je pohađala druge prestižne medicinske i sveučilišne institucije gdje je boravila po nekoliko mjeseci. Primjerice, u Indianapolisu, Indiana University Medical Center kod prof. dr. Harveya Feigenbauna gdje je naučila aplikaciju ultrazvuka u medicini i kardiologiji. Tu je metodu prva počela primjenjivati u Italiji, nakon čega su je usvojili mnogi centri. Veliko kliničko iskustvo je stekla na Mayo Clinic Rochester Minnesota gdje je radila s prof. E. Braunwald. Boravila je neko vrijeme i na Georgetown University Medical School kod prof. Proctora Harveya. Odmah po povratku iz SAD-a ponuđeno joj je mjesto u bolnici Gemelli i mjesto na katedri kardiologije na Katoličkom Sveučilištu u Rimu. Tako je počeo njezin dugogodišnji rad znanstvenih istraživanja i poučavanja studenata mnogih novih generacija.

Tekst je originalno objavljen u Doktoru u kući u rujnu 2014. godine.

Sveučilišna bolnica Gemelli visoko je specijalizirana ustanova koja godišnje primi više od sto tisuća bolesnika. Aktivnost kardiologije obuhvaća više sektora: odjel kardiologije ima 50 kreveta, intenzivna terapija - koronarna jedinica 16 kreveta. Klinička ambulanta kardiologije vrlo je aktivna od ponedjeljka do petka. Prvi dan je određen za kardiološke preglede pacijenata s neograničenim brojem (open activity). Drugi dan je određen za pacijente koji su već liječeni na odjelu i otpušteni iz bolnice kojima se odmah daje dogovoreni termin za kontrolni pregled. Ostala tri dana su namijenjena pacijentima za prvi kardiološki pregled ili kontrolu (ograničen broj pacijenata. U sektoru EKG-a dnevno se napravi više od 100 EKG snimanja, sektor ultrazvuka srca provodi se u četiri sale, od čega svaka sala obradi 10-15 pacijenata. Sektor EKG Holter dnevno aplicira 10 vanjskih pacijenata i 10 pacijenata koji su hospitalizirani na odjelu, EKG pod opterećenjem provodi se u dvije sale, svaka odradi po deset pacijenata dnevno, a pet pacijenata dnevno napravi i Holter za mjerenje krvnog tlaka. Radi se i Echodoppler krvih sudova. U bolnici postoji i centar za prehospitalizaciju (priprema pacijenata za kirurške zahvate), tamo se obradi dnevno 45 pacijenata između kojih se vrlo često mogu naći i kardiopacijenti koji će biti obrađeni u istom danu i pripremljeni za kirurški zahvat. Sektor invazivne dijagnostike obuhvaća studij hemodinamike i koronarografi je, elektrofi ziologije, implantacije defibrilatora i pace-makera.

Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije  na e-mail [email protected]

Moje iskustvo u dugogodišnjoj kliničkoj praksi bilo je vrlo raznoliko. Naime, radila sam u svim spomenutim sektorima, od kojih sam neke i vodila. Osim kliničke aktivnosti, veći dio vremena provela sam u podučavanju studenata medicine i specijalizanata kardiologije, sportske medicine, kardiokirurgije i interne medicine. Bila sam dugogodišnji profesor na katedri kardiologije pri fakultetu medicine i kirurgije.

Kako bih predočila jedan moj prosječan radni dan, uzmimo za primjer kliničku aktivnost na odjelu. Ujutro prije početka vizite održava se sastanak liječnika, specijalizanata i studenata zajedno s bolničarima i glavnom sestrom na kojem se razmatra stanje i problemi odjela prethodne noći. Po završetku počinje vizita naodjelu i diskusija o eventualnim problemima pacijenata. Za vrijeme vizite studenti i specijalizanti imaju priliku postavljati pitanja meni kao profesoru i voditelju odjela. Nakon vizite ponovno se sastajemo da se organizira program za sljedeći dan. Poslijepodnevno vrijeme posvećeno je znanstvenim istraživanjima i edukaciji studenata i specijalizanata.

Policlinico Gemelli u ovom trenutku ukupno ima 2000 mjesta. Odjel kardiologije broji 50 mjesta plus 16 mjesta u koronarnoj jedinici. Na kardiologiji je uvijek prisutan problem pomanjkanja mjesta budući da je broj kardiopacijenata u neprestanom porastu, te se često dogodi da pacijenti završe na drugim odjelima. Navedeno nas liječnike prisiljava da se zalažemo za povećanje kapaciteta. Poslije svakodnevnih aktivnosti na odjelu šef odjela (Primarius) stoji na raspolaganju za razgovor s obitelji pacijenata, dok je pacijentima stalno na raspolaganju.

Plaćanje i bolnice

Posljednjih godina, zbog organizacijskih problema u javnom zdravstvu (liste cekanja za vizite i dijagnostiku), sve više privatnih osiguranja nudi svoje usluge.

Same javne bolnice u sklopu svojih svakodnevnih aktivnosti pružaju mogucnost obavljanja dijagnostickih analiza po prihvatljivoj cijeni, koja je daleko niža u odnosu na privatne usluge van bolnice.

 

Danas, na nacionalnoj razini u Italiji, prosječna duljina hospitalizacije iznosi 8-9 dana, ali može biti kraća od 5 dana, dok u kompliciranim slučajevima može biti i iznad 9 dana. Ova činjenica je potvrđena znanstvenim istraživanjima kako na nacionalnoj, tako i na svjetskoj razini. U ranijim godinama prosječna duljina hospitalizacije nije imala granica i troškovi liječenja su bili jako visoki. Potreba rezanja troškova dovela je do potrebe reduciranja duljine hospitalizacije, a to je posebno omogućeno organizaciom rada i provedbom programa djelatnosti. Istovremeno tome je mnogo doprinjeo i tehnološki razvoj dijagnostičkih metoda primijenjen u medicini. U ovom trenutku bolnica Gemelli slijedi svjetske trendove terapije i dijagnostike u kardiologiji.

 

Kardiovaskularne bolesti su rastući problem u svijetu. Kada je riječ o prevenciji kardiovaskularnih bolesti, postoji stara poslovica koja i danas vrijedi: “Bolje spriječiti nego liječiti”. Mislim da su ciljevi današnje medicine općenito usmjereni u borbi za prevenciju srčanih bolesti. Postoji niz savjeta i smjernica koje usmjeravaju prema zdravom životu i življenju. Zdrava prehrana, fi zička aktivnost, liječenje povišenog tlaka i masnoća u krvi, nepušenje, smanjivanje stresa... faktori su koji smanjuju incidenciju srčanih bolesti, posebno infarkta. A za to je potrebna permanentna edukacija, individualna i društvena.

Najvećom prednošću talijanskog zdravstva nad hrvatskim, koliko sam upoznata, smatram plaće liječnika. Liječnici u Hrvatskoj, koliko znam, nisu adekvatno plaćeni prema odgovornosti koje su vezane za liječnicki poziv. Nasuprot tome, svaki liječnik u Italiji koji radi u javnoj strukturi, pristojno je plaćen da može osigurati sebi i svojoj obitelji dostojanstven život.

I u Italiji postoje pokušaji privatnih interesa oko utjecaja na izbor čelnih ljudi.

No, čelni ljudi bolnice i profesori na katedrama i fakultetu kirurgije i medicine (mogu komentirati samo za ono gdje ja radim dugi niz godina) biraju se isključivo putem natječaja na nacionalnoj razini.

Dakle, bez bilo kakvih izravnih utjecaja na odabir, ali to ne znači da nema pokušaja da se to učini. U prošlosti je bio veliki utjecaj na izbor bilo kakvih funkcija posebno sa strane političara.

Uzrok infarkta srca može biti i stres

Srcano-žilne bolesti konstantno su u porastu. Uzroci srcano-žilnih bolesti mogu biti promijenjivi i nepromijenjivi. Jedan od nepromijenjivih uzroka je genetika. U tom slucaju bolest se naslje uje i u ovom trenutku ne postoji nacin da bi se bolest sprijecila. Možda nam u skoroj buducnosti znanost pruži odgovor, npr. lijecenje maticnim stanicama.

Promijenjivi uzroci su pušenje, visoki krvni tlak, povecane masnoce u krvi (kolesterol, trigliceridi), dijabetes (povišeni šecer u krvi), pretilost, fi zicka neaktivnost i konacno stres, koji ima veliku ulogu u odre ivanju srcanih problema. Stres, sam po sebi, u odsutnosti drugih faktora, može biti uzrok infarkta srca.

 

Izdvajamo