BITI U BOLNICI, ALI NE U HRVATSKOJ

PROF. DR. SC. ZLATKO HRGOVIĆ, GINEKOLOG, SVEUČILIŠNA KLINIKA MEDICINSKOG FAKULTETA 'JOHANN WOLFGANG GOETHE', FRANKFURT

BITI U BOLNICI, ALI NE U HRVATSKOJ: Naši liječnici iz inozemstva za Doktor u kući pišu o bolničkim sustavima zemalja u kojima žive i radeProf. dr. sc. Zlatko HrgovićDiplomirao  1974.  na Medicinskom fakultetu u Zagrebu kao najmlađi student iz svoje generacijeNakon što se nije uspio zaposliti u Hrvatskoj, odlazi u Njemačku i prvi posao pronalazi u BayreuthuVeć kao 30-godišnjak postao je liječnik specijalist u Njemačkoj, gdje je doktorirao i habilitirao te je učlanjen u Društvo za ginekologiju, kirurgiju, urologiju (inkontinencija) i reprodukcijsku medicinuRadio je u desetak njemačkih gradova  neprestano se usavršavajući u raznim područjima, a posljednjih 20-ak godina vodi ordinaciju u centru FrankfurtaOsim u privatnoj ordinaciji, radi i u Gradskoj klinici Offenbach i Sveučilišnoj bolnici "Johann Wolfgang Goethe" u FrankfurtuRadi i kao ginekolog i urolog, a specijalizirao se i za onkologiju, posebice rak dojkeIskustvo i s radikalnim operacijama promjene spolaTekst je originalno objavljen u Doktoru u kući u siječnju 2016. godine.
 Darko Tomas / HANZA MEDIA

U Sveučilišnoj klinici Medicinskog fakulteta "Johann Wolfgang Goethe" u Frankfurtu u posljednjih desetak godina zaposlen sam kao honorarni ginekolog. Bolnica je sagrađena 1850. godine, a potpuno obnovljena 2010. godine te ima 20 klinika i sedam instituta te 960 kreveta. Bolnica pripada grupi SANA AG, koja posjeduje 47 bolnica diljem Njemačke. Vlasnik bira i ravnatelja bolnice, koji je uglavnom medicinski menadžer. Riječ je o bolnici koja zapošljava 2500 ljudi, od toga 388 liječnika, godišnje se hospitalizira 35.000 pacijenata, a kroz ambulantu u jednoj godini prođe oko 75.000 oboljelih. Obavi se 3000 zahvata, a od toga je 1000 endoskopskih. Godišnja zarada je 140,000.000 eura.

Na klinici na kojoj radim operiramo oko 350 karcinoma dojke, a usko surađujemo s klinikom za zračenje i klinikom plastične kirurgije. Kompletnu kemoterapiju za sve ginekološke zloćudne tumore izvodimo sami u posebnom ambulantnom onkološkom centru u okviru glavne zgrade - Erich Rebentisch Zentrum.

Uz onkologiju, specijalizirani smo i za minimalno invazivne zahvate u predjelu male zdjelice i u maternici (laparoskopija, histeroskopija). Među glavnim težištima rada nam je i liječenje inkontinencije.

Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Rodilište u Sveučilišnoj klinici "Johann Wolfgang Goethe" uređeno je prema najnovijim standardima, a godišnje se obavi oko 2000 poroda. Ukupno imamo četiri operacijske sale.

Naš spektar liječenja je: minimalno invazivna dijagnostika dojke, minimalno invazivna kirurgija u području male zdjelice, poštedna kirurgija zloćudnih tumora dojke s plastičnom rekonstrukcijom dojke, operacija svih dobroćudnih tumora ženskih ginekoloških organa, liječenje inkontinencije i rekonstrukcija male zdjelice, laserske operacije rodnice i vrata maternice kod lezijskih promjena, plastične operacije nakon velikih radikalnih ginekoloških operacija (transplantacije kožnih režnjeva), kemoterapije, zračenje, ambulantne operacije, liječenje displazija, ginekološka tumorska kirurgija. Također smo certificirani centar za rak dojke, certificirani centar za liječenje inkontinencija, certificirani perinatalni centar na najvišoj razini.

Plaćanje

Plaćanje bolničkog liječenja je paušalno, određeno po njemačkom zakonu, tako da je cilj svakog liječnika da njegov pacijent ostane što kraće u bolnici. Zdravstveno osiguranje u Njemačkoj se dijeli na zakonski obavezno i privatno osiguranje. Ima ukupno oko 100 različitih osiguranja.

Naše sobe imaju jedan, dva ili tri kreveta. Hitni slučajevi uzimaju se odmah, a čekanje na prvi pregled kod mene traje najdulje sedam dana, dok se na operativni zahvat čeka najdulje 14 dana. Primjenjujemo najmodernije postupke liječenja koji su trenutačno dostupni pacijentima. Godišnje ordiniram oko 500 pacijenata koji su za operaciju, a obavim i oko 300 poroda.

Nakon operativnog zahvata u bolnici se ostaje 3-4 dana, nakon poroda tri dana, a nakon poroda carskim rezom četiri dana.

Vizitu s pacijentima radim u 7.30 sati, medicinske sestre rade u tri smjene. Vrlo sam ponosan na to što sam sav svoj život posvetio medicini, a s učinjenih 10.000 operativnih zahvata i više od 3000 poroda nisam izgubio nijednog pacijenta. Iznimno se forsira kontinuirana edukacija i ona je na najvišoj razini.

U Njemačkoj od raka vrata maternice oboli oko 13.000 žena svake godine. Postoji probir na rak vrata maternice, nakon navršene 20. godine Papa-test se radi jednom godišnje, a ako je pozitivan, odnosno ako se radi o promjenama pločastog epitela vrata maternice (dysplasia cervicis), bris vrata maternice se ponavlja. To se za jednu pacijenticu može raditi i do četiri puta godišnje, tj. svaka tri mjeseca. Uz konzervativnu terapiju displazijske promjene obično se povuku. U suprotnom slučaju ide se na operativni zahvat uklanjanja promijenjenog tkiva jer je cilj spriječiti nastanak raka vrata maternice. Istovremeno s uzimanjem brisa vrata maternice svakoj se ženi obavlja i pregled dojki uobičajenim dijagnostičkim metodama, u prvom redu ultrazvukom. Svaka žena s promjenama na dojkama upućuje se na daljnje preglede, prije svega na mamografiju, a u posebnim slučajevima i na magnetsku rezonanciju dojki. Također, svaku ženu potičemo na redovite samopreglede, najbolje nakon menstruacije, kada dojke nisu bolne.

Preventivne mastektomije

Prije 20 godina pisao sam znanstvene radove o mutaciji onkogena BRCA 1 i BRCA 2, a deset godina prije nego što je poznata američka glumica Angelina Jolie objavila da se podvrgnula obostranoj preventivnoj mastektomiji, u Njemačkoj sam obavljao zahvate parcijalne mastektomije.

Budući da znamo da rak dojke, jajnika i debelog crijeva ima istu genetsku predispoziciju za nastanak zloćudnog tumora, preventivne mastektomije i adneksektomije (istovremeno uklanjanje jajovoda i istostranog jajnika) sa zamrzavanjem tkiva jajnika, osobito kod žena koje namjeravaju imati djecu, postaju u Njemačkoj rutinska stvar.

Nakon 50. godine u Njemačkoj je obavezno slati ženu svake dvije godine na mamografiju. Ja, prema vlastitom shvaćanju, šaljem žene svake godine na mamografiju bez obzira na upute njemačkog društva za senologiju i otkrijem oko 30 žena na godinu s rakom dojke. U Njemačkoj 90.000 žena boluje od raka dojke, a on je i po učestalosti i po smrtnosti na prvom mjestu kod žena.

Obavezan je također probir na rak debelog crijeva pomoću tzv. hemokult testa (pomoću testa otkrivaju se tragovi krvi u stolici). Svaki pozitivan test obavezuje pacijenta na pregled debelog crijeva kolonoskopom. A kolonoskopija se obavezno preporučuje jednom godišnje nakon navršene 50. godine. Kolorektalni karcinom je treći po učestalosti u oba spola, kod muškaraca iza raka prostate i raka pluća, a kod žena iza raka dojke i raka pluća.

Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. travanj 2024 21:07