Miroslav Škoro postao je doktor ekonomskih znanosti. U petak je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku uspješno obranio svoju doktorsku disertaciju pod naslovom 'Modeli upravljanja i raspodjele prihoda glazbene industrije u uvjetima digitalizacije'.
Naš proslavljeni glazbenik uhvatio se u koštac s temom koja tišti praktički sve njegove kolege, koji, pak, ne čine ništa da stvari promijene. Škoro se nada da će njegov rad napisan na oko 300 stranica pomoći da se redefiniraju odnosi u glazbenoj industriji. Bila je to vjerojatno jedna od najposjećenijih obrana doktorske disertacije na našim sveučilištima kojoj su nazočili brojni Škorini prijatelji, ali i supruga Kim Ann, kći Ivana te sestra Vesna Vučemilović. Izostao je, opravdano, tek sin Matija.
Punih 80 minuta Škoro je prvo prezentirao, a potom i odgovarao na dodatna pitanja mentora prof. dr. Željka Požege, komentorice prof. dr. Anite Freimann te treće članice povjerenstva prof. dr. Ivane Šandrk Nukić s Građevinskog fakulteta u Osijeku, čiju titulu inženjera također ima uz onu diplomiranog ekonomista. Naviknut na pune, velike dvorane u kojima nastupa, Škoro ni u fakultetskoj vijećnici nije imao tremu. Štoviše, bilo je očito kao sjajno barata materijom kojom je odlično spojio svoje dvije ljubavi i zanimanja.
A nije mu bilo lako. Jer, kako nam je rekao prof. Požega, literaturu praktički nije imao. Kroz svoj rad Škoro je ustvrdio kako je 'glazba danas obezvrijeđena i postala je sveprisutna kulisa, koju slušamo svagdje i to neprimjereno'. Za svoj je rad intervjuirao devet velikana naše glazbene scene te napravio online anketu kojom je obuhvatio 1817 svojih kolega.
- Imao sam snažan motiv za ovo jer sam kao kandidat za gradonačelnika Osijeka doživio da mi govore kako mi tu nije mjesto i da nisam predviđen baviti se odgovornom društvenom djelatnošću. Postoji presumpcija da smo mi glazbenici jedna druga vrsta ljudi koje se veže uz riječ zabava. Ovime želim pokazati da se metodološki i znanstvenim alatima može izanalizirati i naš posao, da je on odgovoran, bitan i da iz njega mogu proisteći ljudi koji se mogu baviti i nekim drugim djelatnostima - rekao je naš glazbenik.
Rad mu je dokazao kako većina kolega smatra da treba napraviti pravedniju raspodjelu i novi model upravljanja prihodima, 'ali zanimljivo je da ti ljudi ne čine ništa po tom pitanju'. Iako, primjerice, samo njih 5,1 posto smatra da je stanje u glazbenoj industriji dobro ili jako dobro.
- Ona je žrtva digitalizacije, ali dobrim dijelom to je suicid zbog gramzivosti ljudi koji je vode, pogotovo diskografa. Nositelj promjena moramo biti mi, iskoristiti svoje temeljno autorsko pravo, a to je da zabranimo puštanje našeg djela i tada bi se to riješilo u roku od tjedan dana. Ali osobni interesi su ponekad daleko veći i siguran sam da bi se većina glazbenika prodala za 100 eura na duže vrijeme, a ne samo na sat vremena- zaključio je.