Otkako se 1997. iz rodne Kanade vratio u Hrvatsku, Josip “Joe” Bašić više je puta primijetio jednu veliku razliku između kanadskog i hrvatskog mentaliteta.
“Kada bi u Kanadi, u nekom većem društvu, jedan počeo ogovarati, vidjeli biste da bi se krug oko njega polako počeo smanjivati i ljudi bi odlazili. A u Hrvatskoj je na žalost obrnuto, ljude vole trač i senzaciju a ja sam osoba naučena da se posvećujem suštini i fokusiram se na pozitivne stvari i rezultate.” Tim riječima Bašić mi je u svom uredu tvrtke MPG Live u centru Zagreba objasnio zašto ga proteklih dana i tjedana nije bilo toliko mnogo po medijima, iako je razloga za to itekako bilo. Naime, Joe je u javnosti poznat kao jedan od ključnih ljudi u organizaciji Ultra Europe festivala, koji već godinama na splitski Poljud dovodi desetke tisuća mladih iz cijelog svijeta. No, iza kulisa organizacije najuspješnijeg glazbenog festivala u zemlji (i jednog od najvećih festivala tog tipa u Europi) već je dulje vrijeme pravna bitka koju vodi tvrtka Adria MM, odnosno Bašićev nekad najbliži suradnik Nikola Bušljeta, tvrdeći da je on taj koji bi trebao organizirati festival, te da su ga američki vlasnici licence, tvrtka Worldwide Entertainment Group (WEG) preveslali. Sud u Miamiju sada je djelomice presudio u njegovu korist, pa po nepravomoćnoj presudi WEG mora Adriji isplatiti 866 tisuća dolara zbog naprasnog otkazivanja ugovora, budući da je Adria od 2013. do 2017. organizirala festival. Ova pravna bitka će nedvojbeno imati svoj daljnji pravni epilog.
No, za razumijevanje složene pravosudne priče koja se raspliće na nekoliko domaćih i inozemnih sudova, potrebno se vratiti na početke festivala, kada su ga organizirali Bašić, Bušljeta i partneri. Točnije, Bašićeva tvrtka MPG bila je većinski vlasnik sa 50 posto udjela u tvrtki Adria MM, a drugih pedeset posto kontroliralo je nekoliko partnera, među kojima i Bušljeta. Nakon tri godine festivala, krajem 2015. ekipa se raspala. Bašić je izišao iz priče. Kaže da su im se “promijenili pogledi na posao”. Bira riječi, o svom partneru ne govori loše, no kaže kako više nisu mogli surađivati.
Splet okolnosti
“Kako su se stvari mijenjale, a festival u Splitu rastao, mijenjale su se i naše vizije. Više se nismo mogli uskladiti i bilo je vrijeme da se raziđemo. Iz te sam priče izvukao dobru pouku, jer sam shvatio da entuzijazam koji smo imali nije bio dostatan i s vremenom se počelo pokazivati da ne postoji potrebna struktura i jasno definirana odgovornost. Neovisno o uloženim naporima svih tadašnjih partnera, pokazalo se da je retroaktivno iznimno teško definirati stvari koje inicijalno nisu bile kvalitetno definirane. Odlučio sam se stoga iz te priče povući. Smatrao sam da festival treba biti organiziran na drugoj razini i u dogovoru s tadašnjim partnerima i Amerikancima napustio sam tim. Adria MM je nastavila s organizacijom Ultra Europe festivala, i već 2016. godine su bili suočeni s prvim kušnjama. Dijelom je to bio splet nesretnih okolnosti, poput jake bure zbog koje je otkazan prvi dan spektakla. Spletom svih okolnosti, održavanje Ultra Europe festivala 2017. godine došlo je prvi put pod veliki znak upitnika”, objašnjava Bašić.
On se iz priče do tog trenutka u potpunosti povukao, posvetivši se novim projektima poput festivala MTV Summerblast i koncertu Justina Biebera u Hrvatskoj, dok su se njegovi dojučerašnji suradnici nastavili baviti organizacijom golemog splitskog spektakla. Bilo je jasno kako postoje problemi, jer Ultra ni u ožujku nije objavila popis izvođača koji trebaju nastupiti, što je vrlo neobično s obzirom na to da festival svoje “headlinere” najavljuje već u prosincu ili najkasnije siječnju za tu godinu. Tada su, u ožujku, Amerikanci nazvali Bašića. Zanimalo ih je njegovo viđenje situacije odnosno “što se to događa” u Hrvatskoj.
Joe Bašić
“Nisam bio uopće upućen u to što se događa oko Ultre, jer sam radio na drugim projektima, no očigledno je došlo do problema u odnosima. Ja sam i dalje bio vezan za projekt isključivo u vidu podrške sponzorima koji su preko MPG-a surađivali s Ultrom. Iz tog razloga nama je bilo jako bitno da projekt uspije, kako bismo mogli ispuniti preuzete obveze prema sponzorima. Tada je Bušljeta rekao da je organizacija festivala upitna i shvatili smo da smo svi u velikim problemima. Tek u travnju nakon više konzultacija i razgovora sa svim sudionicima, uključujući bivše partnere, moja je tvrtka ozbiljnije počela razmatrati sve oko organizacije festivala, te smo pod ekstremnim uvjetima i maksimalno kratkim rokovima donijeli ovako važnu poslovnu odluku. Morali smo se posvetiti organizaciji festivala ne znajući što nas sve uopće čeka. S obzirom na činjenicu da smo imali manje od 60 dana, gotovo je nevjerojatno da smo uspjeli. To je ujedno bio i posljednji festival u inicijalnom petogodišnjem ciklusu, pa je jedan od mojih glavnih uvjeta bio da ću se organizacije festival prihvatiti isključivo ako nam se odmah da garancija da Ultra festival ostaje u Hrvatskoj daljnjih pet godina, u čemu sam i uspio. Amerikanci su nam dali apsolutnu podršku i povjerenje”, objašnjava Bašić.
200 milijuna impresija
Kako bi se razumjela težina situacije, treba u obzir uzeti kako je Ultra dokazano velika i pozitivna stvar za Hrvatsku, kako za njen proračun i potrošnju, a tako i razvoj turizma kao jedne od najvažnijih gospodarskih grana. Riječ je o festivalu koji svakog dana u Splitu posjeti oko 40 tisuća mladih iz cijelog svijeta, a u publici su pretežno stranci. Ultra je jedini svjetski festival koji se održava na svim kontinentima, a uglavnom se održava na prestižnim destinacijama poput Miamija, Rio De Janeira, Singapura… Jasno je koliko festival, čije održavanje u Hrvatskoj prati oko 200 milijuna impresija na društvenim mrežama i putem digitalnih kanala, znači za turističku promociju. Nakon višegodišnjih polemika o tome koliko Ultra zaista znači za Hrvatsku, prošle je godine objavljena analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta koja je nedvojbeno pokazala što festival znači za našu zemlju. Njihova je procjena da bi Hrvatska 2017. zaradila 394 milijuna kuna manje da nije bilo festivala. Procijenili su da je dodatna potrošnja za vrijeme sedam dana održavanja festivala oko 525 milijuna kuna. Bez Ultre, napisao je Ekonomski institut u opsežnoj studiji, hrvatski bi BDP bio niži za oko 188,6 milijuna kuna, a državna blagajna siromašnija za gotovo 24 milijuna kuna. No, ipak nije došlo do otkazivanja i Amerikanci su tu godinu, otkriva Joe Bašić, procijenili jednom od najuspješnijih dosad. No, tvrtka Adria bila je nezadovoljna takvim raspletom situacije, tvrdeći da jedino oni imaju pravo koristiti ime Ultre budući da navodno nije zaštićeno na domaćim, europskim sudovima, od strane tvrtke WEG, koja je vlasnik tog svjetski poznatog festivala.
Bašić ističe kako je američki sud vrlo rigorozan u svojim pravilima, zbog čega ne smije komentirati aktualni sudski spor (za kojeg do kraja mjeseca teče žalbeni rok), no napominje kako je njegova tvrtka MPG Live neprijeporni nositelj prava na licencu koju daje vlasnik - američki WEG. Naime, potpisan je posve novi ugovor na petogodišnje razdoblje do 2022. godine, a svi dosadašnji i trenutni pravni problemi vezuju se uz prethodni ugovor, potpisan za organizaciju festivala od 2013. do 2017.
Slučaj ne smije komentirati, no Bašić nam daje dosad neobjavljenu službenu izjavu grupacije WEG, vlasnika licence, iz koje proizlazi kako nisu nezadovoljni sudskim ishodom, iako je potvrđeno da moraju platiti odštetu Adriji.
Ultra 2018.
“WEG je zadovoljan sudskom odlukom. Sud je odbacio lažne optužbe za prevaru od strane prijašnjeg vlasnika licence, ali i potvrdio da su ugovori koje smo potpisali pravovaljani i na snazi. Sud nas je ispravno potvrdio kao jedinog stvarnog vlasnika imena Ultra, kao i žiga Ultre. Unatoč tim, neprijepornim činjenicama, u dijelu medija pogrešno je konstatirano kako je Adria dobila u ovom sporu. Adria je izgubila slučaj, osim u dijelu koji se ticao manjih problema oko naše odluke da oduzmemo organizaciju festivala toj tvrtki” ističu u WEG-u. Bašić kaže kako se nada da je da ta priča sada iza njegovog tima, jer se treba posvetiti organizaciji spektakla 2019. godine.
“Povećali smo ulaganje u izvođače za oko trideset posto. Želja nam je da Ultra nastavi rasti i postane jedan od tri najveća glazbena festivala u Europi. Naime, Amerikancima je Europa jako bitna jer je ona kolijevka elektronske dance glazbe. Zato im je bitno da njihov festival u Europi bude veći i drugačiji od ostalih, a to nije lako postići. Kada smo počinjali, u Hrvatskoj je bilo svega desetak glazbenih festivala, a danas ih je više od stotinu. Na razini Europe se borimo s konkurencijom od oko tri tisuće različitih glazbenih festivala. To je zdrava konkurencija, koja nas tjera da se borimo i radimo. Ultru sada svakog dana posjeti 40.000 ljudi, a naša je želja da ta brojka naraste na 60.000”, kaže Bašić.
Svijetla budućnost
Objašnjava da je tajna europske Ultre što jedina nosi naziv Ultra Destination, jer samo u Hrvatskoj partijaneri osim glazbe dobivaju i dodatno iskustvo prekrasnog ambijenta Splita i obližnjih otoka, partije na brodovima, boravak na uistinu jedinstvenoj turističkoj destinaciji. Taj glas se, kaže Bašić, ubrzano širi među mladim ljubiteljima elektronske glazbe pa je rast očekivan. Bašić napominje kako Split već sada ima potrebnu infrastrukturu za prihvat tolikog broja ljudi.
Ultra 2018.
“Ultra postoji 20 godina. Uspijeva zato što ima jasne kriterije i standarde, a mladi je prepoznaju kao mjesto na kojem nastaju svjetski glazbeni trendovi. Split se pokazao kao odličan partner, kao i svi njegovi stanovnici koji su dali sve od sebe kako bi se gosti iz cijelog svijeta dobro osjećali. Ultra Europe jedini je destinacijski festival u Ultra paleti festivala i iskustvo koje ovdje dobivaju ne mogu dobiti nigdje na svijetu. Ljudi su oduševljeni, reakcije su izuzetno pozitivne. Zahvalni smo i na dobroj suradnji s institucijama, kao i Turističkom zajednicom koja je uvidjela koliko je važan ovaj projekt. Ultra je pridonijela i razvoju Splita. Kada smo kretali, Split je imao oko šest tisuća kreveta u ponudi, a sada ih ima 34 tisuće. O novim kafićima, restoranima i trgovinama da i ne govorim. Nije to samo naša zasluga, naravno, ali smo pokrenuli festivalsku scenu i ubrzali turistički razvoj Dalmacije. Sada pokušavamo nametnuti jedan novi trend, a to je gradnja kvalitetnijeg turističkog smještaja. Naime, Split ima previše apartmana, no premalo hotela, a naši gosti imaju novca i žele si priuštiti boravak u hotelu. Nikada nemamo dovoljno soba, ove godine bismo ih mogli iznajmiti još 800, da ih je bilo”, zaključuje Bašić.