UJEDINJUJU HRVATE

ODAKLE SU NAŠI VATRENI Iz kojih sve krajeva dolaze hrvatski reprezentativci: Među njima je više teških sudbina prognaničke ili djece iseljenika...

Foto: Tom Dubravec / CROPIX

 

Startna postaja bila bi u Vinjanima Donjim, a onda bi slijedio put prema Omišu, Splitu i Solinu, zatim Šibeniku i Zadru, pa onda malo unatrag i skretanje u susjednu BiH do Livna, pa preko Zenice i Doboja povratak u Hrvatsku, u Slavonski Brod, a onda “poprijeko” Slavonijom do Donjeg Miholjca i za kraj hrvatskog dijela rute - Zagreb. Nakon toga austrijski Linz i za kraj švicarski Möhlin.

Tako bi izgledala ruta nekog velikog nogometnog fanatika i navijača hrvatske nogometne reprezentacije ako bi odlučio krenuti na tour “Putevima ‘vatrenih’ 2018.”. Na toj ruti dugoj 2140 kilometara, koju bi “čiste vožnje” prevalio za 26 i pol sati, naš zamišljeni navijač obišao bi mjesta rođenja, odnosno odrastanja aktualne generacije “vatrenih” koja ovih dana u Rusiji juri svoje snove i traži potvrdu mišljenja mnogih nogometnih stručnjaka da je riječ o momčadi koja se najviše približila legendarnim brončanim “vatrenima” iz 1998. godine.

Kamen, krš

Posljednjih mjeseci iznad nogometne Hrvatske stoji veliki upitnik ispred kojega piše: “Može li Lukina generacija napokon izaći iz sjene Zvonetove?” Dok ovo čitate, dio odgovora ste već i dobili s obzirom na ishod sinoćnjeg meča protiv “gaučosa” predvođenih magičnim Leo Messijem, a mi smo za ovu prigodu odlučili među naše reprezentativce zaviriti iz jedne druge perspektive - njihova podrijetla, odnosno mjesta njihova rođenja i odrastanja, zaselaka, sela, kvartova i gradova koji su ih, naravno uz njihove obitelji, formirali i igrački i ljudski.

Čak jedanaestorica dolaze iz Dalmacije, odnosno sad desetorica bez Nikole Kalinića, šestorici kao mjesto rođenja stoji Zagreb, dvojica su iz Slavonije, a isto toliko ih je iz susjedne BiH, odnosno dijaspore. No, kada odjenu dresove s crveno-bijelim kvadratićima, svi su oni “vatreni Hrvati” koji na terenu izgaraju za svoju domovinu, bez obzira na to jesu li rođeni u Splitu, Zagrebu, Zadru, Našicama, Doboju, Zenici ili Möhlinu i Linzu. Mnogi će se danas složiti kako naš omaleni čarobnjak, kapetan i lider ove generacije Luka Modrić svoju nesalomljivu čvrstinu i jake nožne mišiće, od kojih se suparnički igrači često odbijaju kao od kakve stijene, ima zahvaliti svojim genima s dalmatinskog krša, iz zadarskog zaleđa. Točnije, iz zaseoka Modrići koje je bilo sastavni dio obližnjeg Zatona Obrovačkog. Luka je živio u Modrićima s ocem Stipom, majkom Radojkom i djedom Lukom sve do 1991. i krvavoga Domovinskog rata.

LENS, FRANCE - JUNE 25: Milan Badelj of Croatia in action during the UEFA EURO 2016 round of 16 match between Croatia and Portugal at Stade Bollaert-Delelis on June 25, 2016 in Lens, France. (Photo by Paul Gilham/Getty Images)
Getty Images

Milan Badelj

Zagreb, 080914. Trening Hrvatske reprezentacije na igralistu Hitrec-Kacian uoci sutrasnje kvalifikacijske utakmice za Europsko prvenstvo s Maltom. Na fotografiji: Tin Jedvaj.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ronald Gorsic / CROPIX

Tin Jedvaj

Rovinj, 310518.
Priprema Hrvatske nogometne reprezentacije u Rovinju na stadionu Valbruna. Reprezentaciji danas poslijepodne prikljucili su se i Dejan Lovren i Mateo Kovacic.
Na fotografiji: Marko Pjaca.
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Sebelic / CROPIX

Marko Pjaca

 

Pritajeni lider

Ubojstvo njegova voljenog djeda Luke, kojega su pripadnici srpskih paravojnih postrojbi ubili na kućnom pragu, Luku i njegovu obitelj natjeralo je u progonstvo u Zadar, grad u kojem se naš najbolji nogometaš rodio 9. rujna 1985. godine. U tom je gradu učinio prve nogometne korake, a onda se preko Dinama vinuo u svjetsku nogometnu orbitu gdje i danas ponosno stoji kao prvi na postolju najboljih veznih igrača svijeta. Za Vedrana Ćorluku mnogi kažu da je pritajeni lider ove generacije koja može biti sretna što u kadru ima dvojicu igrača s takvim osobinama. Tko zna, možda je upravo brzo odrastanje i sazrijevanje u ranom djetinjstvu utjecalo i na razvoj takvih osobina kakve imaju on i Luka. Naime, i Vedran je iz svoga rodnog Doboja protjeran 1992., kao i Luka u dobi od šest godina, kada se zaratilo i u susjednoj BiH, pa je odrastao u Zagrebu. Ćorluka je s obitelji živio u stanu koji je njegov otac dobio od tvrtke u kojoj je tada radio, a u Doboj su mu se roditelji doselili iz sela Modran kod Dervente gdje je i danas rodna kuća njegova oca. Modran pripada župi Sv. Marka evanđelista na Plehanu gdje je Vedran i kršten, a kako nam je potvrdio Anto Tomas, današnji župnik i gvardijan istoimenog samostana na Plehanu, nedavno je Vedranu izdao i potvrdu o krštenju za skoro vjenčanje s pjevačicom Frankom Batelić. “Nema stranca do Bosanca” poznata je uzrečica naših nogometnih novinara kada pišu ili govore o nogometašima iz BiH u našem nogometu. Ona se može primijeniti i u slučaju “vatrenih” jer je nemali broj naših ključnih igrača došao ili je dijelom podrijetlom iz BiH, samo što oni u ovom slučaju nisu stranci, nego naši. Među ostalima, to su i Mario Mandžukić, Ivan Rakitić, Dejan Lovren i Mateo Kovačić, ali i izbornik Zlatko Dalić. Iako rođen u Slavonskom Brodu, bosanskih je korijena i naš prvi napadač Mario Mandžukić. Njegova oca Matu u Slavonski je Brod iz rodnog sela Prud kod Bosanskog Šamca doveo nogomet.

Najdraži Švicarac

S lijeva na desno: Lovre Kalinić ; Filip Bradarić (gore), Duje Čaleta (dolje); Mateo Kovačić; Dominik Livaković

Kaliningran, Rusija, 150618.
Stadion Kaliningrad.
Hrvatska nogometna reprezentacija odradila je zadnji trening pred sutrasnju utakmicu s Nigerijom na stadionu Kaliningrad.
Na fotografiji: Marcelo Brozovic, Luka Modric.
Foto: Tom Dubravec/ CROPIX
Tom Dubravec/ CROPIX

Marcelo Brozović, Luka Modrić

 
Roscino, Rusija, 140618.
Stadion Roscino arena.
Svjetsko nogometno prvenstvo FIFA World cup 2018.
Hrvatska nogometna reprezentacija odradila je trening pred danasnji odlazak u Kalinjingrad gdje igraju prvu utakmicu s Nigerijom.
Na fotografiji: Vedran Corluka
Foto: Tom Dubravec/ CROPIX
Tom Dubravec/ CROPIX

Vedran Ćorluka

Bio je odličan stoper kojega su zbog karakteristične igre zvali Britva. Iz Bosanske Gradiške je preko Kozare stigao do ondašnjega BSK, a današnje Marsonije. Mario je rođen u Brodu, ali se 1992. s obitelji odselio u Njemačku gdje mu je otac dobio angažman u nižerazrednom klubu Ditzingen. Nakon rata vratili su se u Slavonski Brod iz kojega kreće Marijeva velika karijera, ispisana u nekima od najvećih svjetskih klubova. Rakitić je, pak, fenomenalna kombinacija Slavonije i Bosne, formirana u germanskom dijelu precizne Švicarske. Ivan je rođen u Möhlinu, gradiću s oko 10.000 stanovnika nedaleko od Basela, gdje su mu se roditelji Luka i Kata doselili 1986. godine. Otac Luka iz Sikirevaca je nedaleko od Slavonskog Broda, a i sam je bio nogometaš pa je tako jedno vrijeme igrao i za Čelik iz Zenice. Katu je upoznao na kirvaju u Sikirevcima gdje je ona došla rodbini u goste iz svog sela Ponijeva kod Žepča gdje Rakitići i danas imaju kuću. Ivan je odmalena želio samo nogometnu loptu, a Hrvatska je uvijek bila njegov prvi izbor.

Drugi bećar

Nije zbog toga požalio, iako je to njegovim roditeljima donijelo i neugodnosti u Švicarskoj, no on je znao gdje mu je srce, a mi možemo biti sretni što je ovaj fantastičan nogometaš, ali i iznimno pristojan i kulturan čovjek odabrao “vatrene”. Premda rođen u Splitu, kao i još petorica “vatrenih”, Ivan Perišić zapravo je Omišanin, ujedno i najpopularniji lik u tom dalmatinskom turističkom gradiću na ušću Cetine iz kojega se rano otisnuo u nogometnu Europu, ne dočekavši ispunjenje sna da zaigra u “bilom” dresu na punom Poljudu. Velika je i zadarska kolonija - čine je čak četvorica, a među njima i naša posljednja brana Danijel Subašić. Rođen je i odrastao u Zadru gdje se i profilirao pa onda preko Hajduka izrastao u vratara svjetske klase i velikog čovjeka, s kojim svaku utakmicu igra i njegov veliki prijatelj, prerano preminuli igrač Zadra Hrvoje Ćustić. I Dejan Lovren je “izbjegličko dijete” koje je s obitelji moralo bježati iz Zenice u Njemačku, da bi se na kraju skrasili u Karlovcu odakle ga je otac Saša svaki dan vozio na treninge u Dinamo. Ime mu je dala baka, i to po jednom drugom velikom nogometašu - Dejanu Savićeviću. Zanimljivo, Dejanov mlađi brat Davor, također nogometaš, ime je dobio po Davoru Šukeru, a tako je odlučio sam Dejan koji tada vjerojatno nije niti sanjao da će Šukera danas oslovljavati s “predsjedniče”. Od brojnih Slavonaca koji su nekada bili neizostavni dio “vatrenih”, danas su tu samo dva, ali vrijedna. O Mandži smo već pisali, a drugi naš “bećar” je Domagoj Vida, plavokosa obrambena Dalićeva snaga. Rođen je u Našicama, odrastao i živio u Donjem Miholjcu, a nogometno se profilirao u Osijeku, čime je zahvatio “pola Slavonije”. Za razliku od Mandže kojemu je otac bio stoper, kod “Dome” je obrnuto. Njegov otac Rudika bio je vrhunski napadač i klasni strijelac, jednom u Belišću čak i treći strijelac HNL-a, tik do Vlaovića i Cvitanovića. Domagoj je, pak, polivalentni branič, ali prije svega stoper te omiljeni lik gdje god se pojavi. Ponajviše u svom Donjem Miholjcu i svom Osijeku. Kovačić je, pak, rođen u Linzu odakle su mu roditelji preko Kanade došli iz Kotor Varoša. No, Mateo je već s 14 godina prešao u Zagreb i Dinamo gdje se obrazovao i nogometno profilirao. Današnja “vatrena devetka”, dijete zagrebačkih cesta Andrej Kramarić, najbolji srtijelac Škole nogometa Dinama u njezinoj povijesti, nikad u Maksimiru nije dobio pravu priliku pa je put do slave pronašao preko Rijeke.

Solinski kvartovi

Ne treba posebno naglašavati koliko su u Donjim Vinjanima, gdje je odrastao i gdje se svake godine vraća, ponosni na Antu Rebića, odnosno u solinskim kvartovima Rupotina i Priko Vode na prezimenjake Nikolu i Lovru Kalinića.

I za kraj, kad ih se već uspoređuje s “vatrenima ‘98.”, treba reći da je ona generacija bila znatno disperziranija od ove. U njoj su bila petorica Dalmatinaca (Boban, Bilić, Asanović, Štimac i Tudor) i Zagrepčana, odnosno Zagoraca (Prosinečki, Šimić, Soldo, Marić i Mamić), četvorica iz BiH (Stanić, Jurić, Jurčić i Vasilj), tri Slavonca (Šuker, Vlaović i Krpan), dva Međimurca (Jarni i Ladić), odnosno “stranca” (Kozniku i Šerić) i jedan iz središnje Hrvatske (Mrmić).

Izdvajamo