Vrt je bio zapušten i ozloglašen. Na TripAdvisoru su ga nazivali "najgorim ZOO na svijetu". Nastambe su bile malene - recimo, medvjed je frustrirano hodao kavezom koji je bio širok četiri metra. Onda je taj užas 2015. godine konačno zatvoren, životinje su izmještene, pa se prionulo radovima kako bi postao nešto posve drugačija. Nakon tri godine radova, otvorio je vrata iza kojih su sada bili magarci, ovce, koze, kokoši, poniji... I premda korisnici za TripAdvisoru još uvijek nemaju dobro mišljenje o novom prostoru, jer neki od njih ističu da životinje izgledaju neuhranjeno i nesretno, situacija je ipak bolja.
Na čelu vrta je još od 1996. godine Nedjeljko Ževrnja, brat splitsko-dalmatinskog župana Zlatka Ževrnje. Kaže kako je po dolasku zatekao zapušten ZOO, u kojem su bile stare životinje, a desetak je kaveza bilo prazno i zapušteno. Kad su oni srušeni, a nastambe povećane, stvari su se promijenile nabolje, tvrdi on. Danas su od nekadašnjeg životinjskog fonda ostali su samo magarci, dalmatinska pramenka, patuljasta koza i poni.
- Za sada imamo devet vrsta, od kojih dvije imaju više pasmina. Čak šest pasmina su izvorne hrvatske pasmine - buš govedo, primorsko-dinarski magarac, hrvatska bijela i hrvatska šarena koza, dalmatinska pramenka – soj bračka ovca, veliki crnoopaljeno kunić. Ukupno imamo 44 jedinke - nabraja Ževrnja.
Dodaje kako je zadovoljan interesom građana, premda još uvijek nisu dostigli broj posjetitelja iz godina koje su prethodile zatvaranju. Siguran je da će popularnosti vrta doprinijeti proširenje kojeg planiraju: ideja je da urede nove nastambe, pa da budu novi dom za 11 vrsta s ukupno 18 pasmina.
- Predložena koncepcija je nastavak rada s izvornim hrvatskim pasminama koji je započet u Vrtu još 1997. godine kada su dovedene nove mlade jedinke magaraca, izvorne pasmine ovaca. Možemo reći da promjena niti je bolja niti je lošija, jednostavno drugačija je… Pošto su samo domaće životinje u ZOO vrtu, drugačiji je pristup životinjama kako zaposlenika, koji još više vremena provode u njihovoj socijalizaciji, tako i posjetitelja, posebno onih najmlađih - pojašnjava Ževrnj i dodaje kako su zadnje dvije godine počeli su s provođenjem nekoliko programa: od edukativnog programa Marjanska magareća staza, koji uključuje magarca koji hoda uz posjetitelje, preko Dana tovara, pa Festival vune...
Pitamo ga koje su životinje posjetiteljima omiljene?
- Nekada su to kunići kod kojih se djeca znaju zadržati i po tri sata, a nekada koke. Razlog vidim u socijalizaciji životinja s kojima se već nekoliko godina aktivno radi kako bi bile pitome i prihvatljive za druženje, te u mogućnosti hranjenja životinja iz ruke. Na ovaj način stvaramo posebnu vrstu zoološkog vrta. koja se u inozemstvu naziva "petting zoo", "children's zoo", "petting farms" u kojem su smještene pripitomljene vrste životinja koje će posjetitelji slobodno hrane rukom - zaključuje Ževrnja.
