Nevidljivi suveniri: Evo što iz prtljage s putovanja može ugroziti naš okoliš

Putovanja su mnogima omiljen način provođenja slobodnog vremena, no pritom rijetko koji putnik razmišlja što točno sa sobom nosi kući i kako može utjecati na okoliš. Na to je u Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu upozorila kampanja #PlantHealth4Life, kroz interaktivan pop-up event koji je putnike poticao na razmišljanje o važnosti očuvanja zdravlja bilja i kako tome može doprinijeti odgovorno ponašanje tijekom putovanja.

Kampanju već treću godinu zaredom provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) diljem Europe, a ovogodišnje izdanje okuplja 26 država članica EU-a, pet zemalja kandidatkinja te Švicarsku. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) je nositelj kampanje u našoj zemlji.

Putnici su imali priliku sudjelovati u kratkom digitalnom kvizu, zaviriti u “kofer” s predmetima koji se smiju i ne smiju donositi kući s putovanja te saznati zašto biljke, plodovi, sjeme i ostali slični biljni suveniri mogu predstavljati ozbiljan rizik za domaći ekosustav. Putnike je educirao Dario Ivić iz HAPIH-a, koji je istaknuo kako se biljni štetni organizmi često šire upravo nenamjerno, putem prtljage i biljnih suvenira s putovanja.

- Ljudi najčešće nemaju lošu namjeru – biljku, plod ili sjeme ponesu kao uspomenu, ne razmišljajući da time mogu unijeti biljne štetne organizme koji se kasnije vrlo teško suzbijaju. U današnje vrijeme putovanja su brza i česta, a s njima se brže šire i biljne bolesti i nametnici, zbog čega je informiranost putnika jedan od ključnih alata prevencije - upozorio je Ivić.

U foto-zoni putnici su se mogli snimiti i fotografiju ponijeti sa sobom, kao podsjetnik na poruku kampanje – da biljke s putovanja ostanu na fotografijama ili u sjećanjima, a ne u prtljazi. Naime, unošenje biljaka može imati dugoročne posljedice ne samo na poljoprivrednim gospodarstvima, već se odražavaju na šume, urbane zelene površine i ekosustave u kojima živimo.

- Strani biljni štetni organizmi često putuju s nama, u našoj prtljazi, s biljkama koje prenosimo bez loše namjere i bez znanja o posljedicama. No, jedna biljka ili plod mogu biti dovoljni da se nametnik proširi i uzrokuje dugoročnu štetu. Prevencija je ključna, jer je sprječavanje unošenja štetnika neusporedivo jednostavnije od njihova suzbijanja - istaknuo je Hrvoje Hefer, ravnatelj HAPIH-a.

Primjeri poput bakterije Xylella fastidiosa, koja je u južnoj Italiji uništila milijune stabala maslina, pokazuju koliko ozbiljne posljedice može imati unošenje biljnih štetnih organizama iz drugih dijelova svijeta.