Međunarodni je dan dabra! Obilježavanje ovog dana pokrenula je neprofitna organizacija Beavers: Wetlands & Wildlife kako bi javnost osvijestila o važnosti očuvanja dabra, vrste koju danas najviše ugrožava gubitak staništa.
Međunarodni dan dabra obilježava se od 2009. godine. Ovaj glodavac nastanjuje Sjevernu Ameriku, Europu i Aziju. U Europi je najveći glodavac, a na svijetu drugi po veličini. Od njega je veća samo kapibara.
Dabra nazivaju i jednim od najvećih inženjera među životinjama. Pri gradnji brane od koristi su mu sjajne plivačke i ronilačke sposobnosti. Izuzetno je važan za zdravlje okoliša i ekosustava kojem pripada. Gradnjom brana doprinosi očuvanju močvarnih staništa. Močvarna staništa bogata su bioraznolikošću, pročišćavaju vodu, pozitivno utječu na klimu i pomažu u obrani od poplava.
Dabra se u prošlosti lovilo zbog krzna i kastoreuma, mirisnog ulja koje nastaje u njegovoj ricinusovoj vrećici. Izlov je doveo skoro do izumiranja europskog dabra. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u Europi i Aziji je ostalo samo 1200 dabrova u osam odvojenih populacija.
Zato se u prošlom stoljeću krenulo u reintrodukciju te vrste u prirodu. Tako se dabar vratio i u Hrvatsku. Projekt povratka dabra u našu zemlju, proveden u suradnji Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Društva za divlje životinje iz Minhena, počeo je 1993. godine. U šumu Žuticu pušteno je nekoliko dabrova iz Bavarske. Njihovi su se potomci raselili po cijeloj zemlji. Danas je dabar u Hrvatskoj strogo zaštićen.
- Dabrovima koji se pronađu bolesni, ozlijeđeni ili iscrpljeni u prirodi, pomažemo u Oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba. Tako smo nedavno u šumu pustili dabra koji je pronađen onemoćao u našem susjedstvu – kraj Maksimirske ceste, a povratak u prirodu sada čeka dabar pronađen sredinom prošlog mjeseca u Hrastelnici kraj Siska. Taj je dabar zalutao na cestu gdje je podletio pod kotače automobila. Imao je tešku ozljedu glave i njegov oporavak bio je neizvjestan. Naši su veterinari i veterinarski tehničari odradili izvrstan posao. Dabar je iz dana u dan bio sve bolje, a sada se ponaša kao da mu nikada ništa nije ni bilo - poručili su iz ZOO Zagreb, gdje živi par dabrova – sedmogodišnja ženka i četverogodišnji mužjak. Oboje su u Zagreb stigli iz Njemačke. Par je imao dva okota. S njima je u nastambi još njihova jednogodišnja kćerkica, a ostali su im potomci odselili na sjever Europe. Jedan im sin sada živi u Nizozemskoj, a trojica u Finskoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....