Nakon 180 godina divovske kornjače vratile su se na otok Floreanu

Divovske kornjače prvi put nakon 180 godina uljepšavaju otok Floreanu koji je nekad njima vrvio, no ta zanimljiva i korisna bića gotovo su izumrla u divljini na tom dijelu otočja Galapagos.

Zahvaljujući naporima konzervatora ponovno se, od ovog vikenda, mogu vidjeti na tamošnjim plažama. Naime, uprava Nacionalnog parka pustila je 158 mladih divovskih kornjača u divljinu otoka Floreane.

Uzgojene u zatočeništvu, u sklopu ekoprojekta obnove prirode Floreane, puštene su kako bi ponovno naselile otok s kojeg dolaze njihovi preci. Program parenja, naveli su znanstvenici, započeo je 2017. godine nakon što su potomci divovske kornjače s Floreane pronađeni na obližnjem otoku Isabela. Autohtona vrsta s Floreane, Chelonoidis niger niger, istrebljena je već 1840-ih. Mornari su ih masovno odvodili s otoka.

Naime, kornjače su bile vrlo praktične jer su mogle preživjeti bez hrane i vode tijekom dugih razdoblja, a pomorci su ih često držali na brodovima žive. Bile su izvor mesa, ali i vode, jer su znale imati rezerve vode u svojim tijelima. To je samo jedan od razloga njihova nestanka, no većina su povezana s neodgovornim ljudskim djelovanjem.

Brojne vrste znatno su smanjene ili potpuno izumrle. "Trenutak u kojem puštamo divovske kornjače, potomke onih s otoka, u prirodu značajan je korak, ne samo za budućnost Floreane nego za budućnost obnove otoka diljem svijeta", rekli su voditelji projekta. Jen Jones, direktorica, rekla je da je puštanje 158 divovskih kornjača u prirodu na otoku rezultat 20-godišnjeg rada, suradnje znanstvenika, udruga i lokalne zajednice.

Na početku projekta odabrane su 23 kornjače koje su imale najveće genetske veze s kornjačama s Floreane. Pojedine nose između 40 i 80 posto genetskog materijala prijašnjih stanovnica otoka. Imaju između osam i 13 godina.

Do prošle godine izleglo se više od 600 jaja, a nekoliko stotina je sada dovoljno veliko da preživi u divljini. Njihov značaj još je veći ako se zna da imaju golemu ulogu u obnovi degradiranih ekosistema i način na koji utječu na krajolik. Planira se puštanje oko 700 kornjača u divljinu.

UNESCO je, podsjetimo, 1978. godine uvrstio otočje Galápagos na Popis svjetske baštine, i to kao jedno od prvih mjesta na svijetu koje je dobilo tu zaštitu. Razlog je njihova iznimna biološka raznolikost i velik broj endemskih vrsta, uključujući divovske kornjače, morske iguane i brojne vrste ptica.