EU ulaže milijardu eura za spas oceana, cilj je smanjiti zagađenja do 2030. godine

Europska unija donijela je akt o zaštiti oceana i najavila milijardu eura investicija za zaštitu mora i održivo ribarenje, a europski povjerenik za ribarstvo i oceane u utorak je naglasio da taj dokument mora biti „provediv” da bi bio značajan.

Nekoliko dana nakon dovršetka konferencije o oceanima koja se održala u Nici, a na kojoj je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila milijardu eura investicija u očuvanje mora, znanost i održivo ribarenje, ciparski povjerenik Costas Kadis u Europskom parlamentu naglasio je da se događa „zamah” po pitanju zaštite svjetskih mora.

Iznio je plan Komisije u tom smjeru koji uključuje prioritete poput širenja zaštićenih morskih područja, poticanja obalnih zajednica da razvijaju održive poslovne modele, razvoj morske industrijske strategije, obnovu ribarskih fondova, borbu protiv ilegalnog ribarstva te osnaživanje malih ribara i najudaljenijih regija.

Ciparski povjerenik, biolog po struci, naglasio je da je ključna provedivost Komisijinog plana kako bi on bio značajan. Komisija se obvezala i da će od 2030. prepoloviti zagađenje mora plastikom i kemikalijama te da će obnoviti 20 posto morskih ekosustava.

U raspravi u EP-u sudjelovala je i hrvatska zastupnica Željana Zovko, članica odbora za ribarstvo (PECH) i izvjestiteljica Europskog parlamenta za izvješće o ulozi oceanske diplomacije u jačanju konkurentnosti ribarstva i akvakulture.

Europski parlament o ovoj je temi razgovarao u tjednu nakon skupa koji se održao u Nici, uz sudjelovanje niza svjetskih čelnika, pa i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

Konferencija o oceanima u južnom francuskom gradu rezultirala je akcijskim planom s 800 dobrovoljno preuzetih obaveza za zaštitu svjetskih mora od strane vlada, znanstvenika, agencija UN-a i nevladinih organizacija.

U Nici je najavljeno i oko 8,7 milijardi eura investicija filantropa u idućih pet godina za zaštitu oceana, a nekoliko država proširilo je svoja područja zaštite mora, čime je zaštićeni svjetski teritorij narastao s osam na deset posto ukupnog mora.

Na konferenciji je još 19 država, među njima i Hrvatska, ratificiralo je Ugovor o otvorenom moru kojemu je cilj zaštititi i svjetske oceane na područjima izvan nacionalnih jurisdikcija, odnosno oko 60 posto ukupnih svjetskih mora. Da bi taj dokument stupio na snagu potrebna je ratifikacija najmanje 60 država, a dosad je to učinilo 50, no najavljeno je da bi se potreban broj mogao doseći do rujna ove godine.

Iz Nice je poslana i poruka vladi SAD-a koju su na konferenciji predstavljali samo promatrači. Američki predsjednik Donald Trump krajem travnja potpisao je izvršnu uredbu za ubrzavanje izdavanja dozvola za unilateralnu eksploataciju dna u međunarodnim vodama, praksu koju je njegov francuski kolega Emmanuel Macron proglasio „ludilom”, prenio je Le Monde.

Još četiri države pridružile su se globalnom savezu protiv rudarenja morskog dna, čime je njihov broj narastao na, kritičari kažu, „samo” 37 država.

U Nici je obaveze preuzelo i nekoliko europskih država. Njemačka je pokrenula program vrijedan 100 milijuna eura za čišćenje zaostalog streljiva iz Sjevernog mora i Baltika.

Italija izdvaja 6,5 ​​milijuna eura za jačanje nadzora obalne straže u zaštićenim morskim područjima te na naftnim platformama, uključujući i putem satelitskog sustava nadzora.

Španjolska se pak obvezala na stvaranje pet novih morskih zaštićenih područja koja bi omogućila zaštitu 25 posto njezinog morskog teritorija.