Hibridi iz Fukušime: Znanstvenici proučavali što se dogodilo životinjama, prilično su se iznenadili

Nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi zabilježen je „neuobičajeno velik broj hibridizacije” između lokalnih divljih veprova i odbjeglih domaćih svinja. U samo nekoliko godina genetika dviju životinja postala je usko isprepletena, remeteći njihove uobičajene evolucijske procese na neočekivane načine.

Godine 2011. veliko topljenje jezgre u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi u Japanu dovelo je do toga da su napuštena golema prostranstva oko pogođenog područja. To je omogućilo domaćim svinjama da pobjegnu u divljinu, dok je divljim svinjama omogućilo širenje na područja koja su prethodno bila pod dominacijom domaćih životinja.

Nije iznenađenje da su se dvije podvrste parile i bile dovoljno blisko srodne da na svijet donesu plodno potomstvo. Populacija svinja-hibrida brzo je rasla, pružajući istraživačima jedinstvenu priliku za proučavanje prirodnog eksperimenta. Kako bi istražili ovaj neobičan događaj, znanstvenici u Japanu analizirali su mitohondrijsku DNK 191 divlje i deset domaćih svinja prikupljenih u regiji Fukushima između 2015. i 2018. godine. Budući da se mitohondrijska DNK prenosi preko majke, to im je omogućilo praćenje maternalnih loza među ukrštenim životinjama.

Domaće svinje imaju brz, cjelogodišnji reproduktivni ciklus, za razliku od divljih svinja, koje se obično razmnožavaju samo jednom godišnje. Zanimljivo je da je ta sposobnost brzog razmnožavanja opstala i nakon bijega svinja u divljinu te se prenosila kroz majčinsku lozu u hibride.

Međutim, kao posljedica ubrzanog razmnožavanja kroz generacije, geni domaćih svinja brzo su se razrijedili ponovljenim povratnim ukrštanjem s veprovima. Ovo superbrzo razmnožavanje omogućilo je hibridima početni procvat, ali je na kraju dovelo do njihova pada.

– Iako je ranije sugerirano da hibridizacija između ponovno podivljalih svinja i veprova može pridonijeti rastu populacije, ova studija – kroz analizu velikog događaja hibridizacije nakon nuklearne nesreće u Fukushimi – pokazuje da se brzi reproduktivni ciklus domaćih svinja nasljeđuje preko majčinske loze – rekao je u izjavi autor studije, profesor Shingo Kaneko sa Sveučilišta Fukushima, piše IFL Science.

Istraživači su istaknuli da su ovi uvjeti bili iznimni jer su proizašli iz jednokratnog puštanja domaćih svinja, dakle nije riječ o događaju koji se ponavljao. To je za razliku od drugih dijelova svijeta, poput Sjeverne Amerike, gdje svinje mogu neprestano bježati i ukrštati se s divljim svinjama, stalno obogaćujući genski fond osobinama koje održavaju hibride agresivnima i kompetitivnima.

U Fukushimi je genski fond bio „napumpan” velikom, jednokratnom količinom novih svinjskih gena, koje je populacija veprova brzo potisnula. Ipak, tim smatra da se informacije iz tog slučaja mogu koristiti u, recimo, upravljanju invazivnim vrstama.

– Nalazi se mogu primijeniti na upravljanje populacijama divljih životinja i strategije kontrole štete za invazivne vrste – pojasnio je profesor Kaneko.