Prošle nedjelje je na Farskim otocima tijekom tradicionalnog lova ubijen rekordan broj bijelih dupina. Njih čak 1400 otjerano je u plitke vode uvale Skálabotnur na otoku Eysturoy, a nakon nekoliko sati mučenja i grčenja, ubijeni su noževima na oduševljenje lokalnog stanovništva koji su plijen ponijeli kući. Neki od dupina čak su i pregaženi čamcima.
Udruga za očuvanje mora, Sea Shepherd, vjeruje da je ovo najveći pojedinačni lov na morske sisavce u povijesti Farskih Otoka od 1940., kada je ubijeno 1200 kitova. Naime, ovaj stravičan događaj najveći je pojedinačni lov na dupine ikada zabilježen u svijetu.
Lov na morske sisavce, primarno kitove, naziva se „grindadrap” i tradicija je koja se prakticira stotinama godina na Farskim Otocima. Njihova Vlada tvrdi da se svake godine u prosjeku ulovi oko 600 kitova, dok je broj ulovljenih dupina mnogo manji. Prošle godine ih je ulovljeno 35, a pretprošle 10.
Heri Petersen, bivši predsjednik udruge „Grind” koja se bavi lovom na morske sisavce u spomenutoj uvali u kojoj se dogodilo ubojstvo, rekao je da je previše dupina ugurano u zaljev, a premalo ljudi ih je čekalo na plaži da ih dokrajči.
- Zaprepašten sam zbog ovog što se dogodilo - rekao je za lokalnu stranicu vijesti In.fo i dodao da su dupini predugo ležali na plaži grčeći prije nego što su ubijeni.
Oni koji podržavaju ovu tradiciju tvrde da je lov na kitove održiv način prikupljanja hrane iz prirode i važan dio njihovog kulturnog identiteta. S druge strane, aktivisti koji se bore za zaštitu životinja se ne slažu te ubijanje kitova nazivaju okrutnom i nepotrebnom praksom.
- S obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo, s globalnom pandemijom i svijetom koji se zaustavlja, apsolutno je užasno vidjeti napad na prirodu ove veličine na Farskim otocima - rekao je kapetan Alex Cornelissen, globalni izvršni direktor Sea Shepherda.
- Ako smo išta naučili iz ove pandemije, to je da moramo živjeti u skladu s prirodom umjesto da je brišemo – dodao je Cornelissen koji tvrdi da svake godine Sea Shepherd nailazi na sve više mještana na Farskim otocima koji se protive lovu na dupine, ali koji ne mogu javno govoriti zbog straha.
Europski parlament naglašava kako su klimatske promjene i uništavanje okoliša sve više u interakciji s čimbenicima koji uzrokuju raseljavanje ljudi jer je stanovništvo prisilno raseljeno iz svojih domova zbog posljedica klimatskih promjena, degradacije okoliša i katastrofa; naglašava da će se, zbog klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, u sljedećim desetljećima broj takvih kriza samo povećavati ako se ne poduzmu hitne i učinkovite mjere; naglašava da EU mora biti spreman na raseljavanje uzrokovano klimatskim promjenama i raseljavanje zbog degradacije okoliša i katastrofa te prepoznaje potrebu za poduzimanjem prikladnih mjera kojima će se zaštititi ljudska prava pogođenog stanovništva;
Jednako tako Parlament poziva Komisiju da osobito olakša izgradnju kapaciteta, uključujući prijenos znanja, razmjenu tehnologije i osposobljavanje za vještine kako bi zemlje korisnice provele Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka te druge konvencije i sporazume ključne za zaštitu biološke raznolikosti u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju i Instrumenta za pomoć u trgovini; ustraje na potrebi za jačanjem programa suradnje sa zemljama izvan EU-a radi očuvanja njihove autohtone bioraznolikosti, među ostalim kroz međuparlamentarni dijalog, te za pomaganjem zemljama u razvoju u provedbi tih programa; nadalje poziva na poboljšanje zajedničkog upravljanja prekograničnim ekosustavima i migracijskim rutama i vrstama te na smanjenje mogućnosti prijenosa rizika od gubitka biološke raznolikosti u druge dijelove svijeta;
