Zagrebački ZOO poručio da se ptice ne hrane, stručnjaci: ‘Ne može se to pitanje svesti na opću zabranu‘

Tema hranjenja ptica posebno je aktualna svake godine tijekom zimskih mjeseci. Ove godine ona je posebno živa u Zagrebu, gdje je ZOO izdao obavijest građanima da ne hrane ptice jer tako privlače vrane. Uz to su zamolili građane da savjesno odlažu otpad te da obavezno zatvaraju kontejnere, kako bi se spriječilo da vrane kopaju po smeću, hrane se njime i razbacuju ga uokolo. Obavijest je uzrokovala zbunjenost kod građana koji zimi pomažu pticama, pa su se mnogi javili članovima udruge BIOM i pitali ih što da rade.

- U ovom se slučaju radi o nepotpunom prenošenju informacija, jer se u službenoj Obavijesti o pravilnom odlaganju otpada radi sprječavanja okupljanja vrana naglasak stavlja na pravilno odlaganje otpada, zatvaranje kontejnera te prestanak prakse ostavljanja ostataka hrane na zelenim površinama. Obavijest također navodi da, ako se ostavlja hrana za ptice, to treba biti odgovarajuća hrana na odgovarajućem mjestu, recimo sjemenke u hranilicama - poručili su iz udruge i dodali:

- Hranjenje ptica u gradovima nije jednoznačno štetna praksa i ne može se svesti na opću zabranu. U određenim razdobljima godine, osobito zimi, pravilno i umjereno hranjenje ptica može imati pozitivan učinak, osobito za male pjevice. Ključno je pritom naglasiti da se ptice trebaju hraniti primjerenom hranom, na odgovarajućim mjestima i u ograničenim količinama, kako se ne bi stvarali higijenski problemi ili ovisnost o ljudskoj hrani - istaknuli su.

Jedna od ključnih pogrešaka, pojašnjavaju ornitolozi, koje ljudi čine pri hranjenju ptica, jest ostavljanje velike količine kruha, a nekad i ostataka obroka, na javnim površinama u gradu. Ljudi to čine u dobroj namjeri, jer im je žao bacati hranu, a istodobno smatraju da je pticama potrebna. No, istraživanja upozoravaju na slabu nutritivnu vrijednost kruha za ptice, koji im ispunjava želudac, ali ne osigurava količinu ni raznolikost nutrijenata koje bi dobile hranjenjem prirodnom hranom.

Dodatno, intenzivno cjelogodišnje hranjenje zadržava veći broj ptica na istom području, na kojem možda ni nema dovoljno mjesta za gniježđenje ili slobodnih teritorija da se tamo nastane trajno. Također ih čini ovisnima o jednom, često jednoličnom i nezdravom, izvoru hrane. Na taj se način neravnomjerno povećava lokalna gustoća populacije pojedinih vrsta. Ovaj oblik hranjenja ptica nije dobra osnova za zdrav gradski ekosustav i praksa je koju bismo trebali napustiti, smatraju ornitolozi.

- Važno je istaknuti da su vrane autohtone, visoko inteligentne ptice koje su se uspješno prilagodile životu u urbanim sredinama. Njihova prisutnost u gradovima prvenstveno je posljedica obilja lako dostupne hrane, ponajprije nepropisno odloženog otpada, kao i opisanih slučajeva bacanja kruha i ostataka hrane u okoliš, a ne, npr., hranjenja ptica na hranilicama. Usmjeravanje fokusa isključivo na hranjenje ptica može stvoriti pogrešan dojam da su same ptice ili građani koji ih hrane glavni uzrok problema - poručuju iz BIOM-a, čiji stručnjaci smatraju da su odgovorno gospodarenje otpadom te prestanak ostavljanja kruha na javnim površinama važne i učinkovite mjere za utjecaj na populaciju i ostvarivanje suživota s vranama. Upravo ljudske navike vezane uz otpad presudno oblikuju ponašanje ovih ptica u urbanom prostoru.

- Od zimskog je hranjenja čak važnije pticama omogućiti dugoročnije izvore hrane sadnjom biljaka koje će privlačiti kukce, stvarati hranjive plodove i sjemenke u različitim razdobljima godine, ali i pružati im skrovište i mjesto za gniježđenje. Također je važno, pogotovo ljeti, osigurati izvor vode u obliku pojilice. Dugoročna rješenja leže upravo u edukaciji, odgovornom ponašanju i razumijevanju ekoloških odnosa koji oblikuju život u urbanom okolišu - istaknuli su.