FASCINANTNO

Hrvatska ima svoj veliki koraljni greben, najveći je takve vrste u Sredozemnom moru

Za koralje se prvotno mislilo da su biljka, pa čak i ruda. Danas se zna da su to životinje iz koljena žarnjaka
 Matthew Oldfield/Sciencephoto/Profimedia

Ako upitate „morskog čovika“ da vam opiše podvodni svijet malo koji bi izostavio spomenuti koralje, piše Gorgonia. Šarolikošću svojih boja i ljepotom svoje razgranate strukture koralji su fascinantna bića podmorja koja naseljavaju mora diljem svijeta unoseću u njih život.

Za koralje se prvotno mislilo da su biljka, pa čak i ruda. Danas se zna da su to životinje iz koljena žarnjaka koje pripadaju razredu Anthozoa ili „cvjetajuća životinja“ jer zaista izgledaju tako u moru, poput cvijeta.

Najpoznatiji su koralji tropa koji tvore koraljne grebene – najveće živuće strukture. Najveća među najvećima je Veliki koraljni greben. Proteže se duž 2030 km pokrajine Queensland u Australiji, a površinom je duplo veći od Jadranskog mora. I Jadransko more ima svoj veliki koraljni greben koji se nalazi u Velikom jezeru Nacionalnog parka Mljet.

Taj greben čini busenasti koralj bijele boje koji se rasprostire na dubini između 4 i 18 metara i predstavlja do sada najveći otkriveni greben ove vrste u Sredozemnom moru.

Busenastog koralja se može zamijetiti i drugdje u našem moru uglavnom kao solitarnu strukturu.

Koralj predivne roze boje, požudnog imena, draguljarka prekriva podvodne grebene Vrulje kod Brela doprinoseći mističnom ugođaju ovog jedinstvenog lokaliteta gdje se slatka voda Cetinskog sliva miješa s morskom vodom.

"Podvodno ušće" rijeke Cetine na lokalitetu Vrulja između Brela i Omiša obiluje kolonijama ružičastog žarnjaka

image
Ethan Daniels/Sciencephoto/Profimedia

Zaljubljenici mora uživat će roneći uzduž grebena jadranskih otoka, upoznavajući tako život koralja koji svu svoju raskoš stječu tek na većim dubinama, od 30 pa dublje, a ponekad pak pliće kao na Kampanelu kod Vodnjaka Paklinskih otoka.

Naročitu atrakciju grebenima daju žute gorgonije i velike rožnjače, te žuta gerardija engleskog naziva „gold coral“ koja tvori predivne lepezaste kolonije zlatnožute boje i velikih dimenzija.

Još dublje, nailazimo na istinsko blago podmorja Jadrana, crveni koralj koji je endem Sredozemnog mora i susjednog dijela Atlantika. Crveni koralj se od davnina eksploatirao za proizvodnju nakita i raznih ukrasnih predmeta.

Kod nas su najpoznatiji koraljari s otoka Zlarina za koje postoje zapisi da su u davna vremena vadili koralj čak do rta Matapan u Grčkoj. Tada se koristila sprava inženj (drveni križ s kamenom i mrežama) s kojom se odlazilo na pošte za koje su samo iskusni znali i gdje se vadio crveni koralj. Takva je praksa zasigurno značajno devastirala staništa koralja. Međutim, tada je ljuska svijet o zaštiti prirode i njenih resursa bila zanemariva, dok je prevladavala potreba za pukim preživljavanjem i razvojem.

Danas se koralj vadi ronjenjem koji je najselektivniji način vađenja koralja, međutim čovjek je ugrozi morski svijet, pa tako i koralje, na posve drugačiji način.

U želji za razvojem čovječanstva, industrijalizacija te današnja globalizacija su poremetile prirodnu ravnotežu. Svjedoci smo porasta temperature mora, pogotovo na dubinama između 20 i 40 m, koji uzrokuje masovno ugibanja koralja ali i drugih morskih organizama.

Kompleksnost klimatskih promjena i nedovoljno poznavanje biologije koralja dovodi nas u neizvjesnost i možebitan gubitak vrsta koje su nekada bile sveprisutne. Vjerojatno će budući „morski ljudi“ opisivati podvodni svijet na posve drugačiji način, piše Gorgonija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. ožujak 2022 19:59