Oni su pravi junaci u prirodi: tapkaju šumama tražeći zmije, postavljaju istraživačke vrše za kornjače, kajakare rijekama u potrazi za vretencima, hvataju leptire entomološkim mrežicama ili pregledavaju mrtva stabla u potrazi za kornjašima... Zvuče kao pravi superjunaci koji pomažu prirodi, a sve ih povezuje jedna značajka - zaposlenici su zagrebačke udruge Hyla.
Onima koji prate životinje udruga je dobro poznata. Osnovana je 1997. godine, tada pod nazivom Društvo za zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova Hrvatske – Hyla. Pokrenuli su je biolozi, studenti i entuzijasti koji su shvatili kako netko treba poduzeti sve što može kako bi se zaštitili vodozemci i gmazovi. Bili su često proganjani i ubijani iz straha, pa su zato zasukali rukave. Odlučili su sami naći načine na koje mogu provesti istraživanja o životinjama, koja su na kraju često i sami plaćali, i počeli su se povezivati s drugim organizacijama i institucijama...
- Od početka smo fokusirani na vodozemce i gmazove - dakle, žabe, vodenjake, daždevnjake, zmije, guštere i kornjače. Tijekom godina proširili smo fokus i na razne skupine kukaca - recimo, leptire, vretenca, kornjaše... - kaže Anja Neduk, edukatorica zaposlena u udruzi.
Puno se toga promijenilo od njihova osnutka do danas. Jedno od toga je svakako i činjenica da je javnost više svjesna životinja i opasnosti s kojima se one suočavaju.
- No, još uvijek nedostaje konkretnih znanja. Recimo, raspoznavanja vrsta, razumijevanja osnovnih ekoloških pojmova, znanja o tome što se smije, a što ne smije u zaštićenim područjima i u odnosu na zaštićene vrste. Drago nam je što ljudi sve više prepoznaju važnost zaštite okoliša, ali sljedeći, još važniji korak je promjena ponašanja: da ne ubijaju životinje koje izazivaju nelagodu, već da se jave stručnjacima; da ne devastiraju staništa; da prilagode potrošačke navike i smanje proizvodnju otpada; da sudjeluju u inicijativama građanske znanosti i slično - dodaje Neduk.
S kolegama se bavi životinjama u prirodnim staništima i zaštićenim područjima. No, proveli su i nekoliko projekata o urbanoj bioraznolikosti - recimo, istraživali su livadne kornjaše i oprašivače u Maksimiru.
- Ako se ukaže potreba i ako smo u mogućnosti, odazivamo se na intervencije u slučajevima kada se u urbanim sredinama pojavi zmija, koju je potom potrebno zbrinuti i izmjestiti dalje od ljudi. No, intervencije ne spadaju u našu nadležnost, već mi samo povremeno, prema potrebi, pomažemo nadležnim službama - pojašnjava Neduk.
Udruga je poznata i po održavanju brojnih predavanja. Nekad su ona vezana uz projekte koje provode, ali znaju i odlaziti u škole i pričati o, recimo, radu biologa te s učenicima pričati o zanimljivostima vezanima za životinje.
- Kada planiramo teme naših online predavanja, važno nam je da odaberemo inspirativne sugovornike, stručnjake za neku vrstu životinja ili voditelje zanimljivih projekata. Često osluškujemo koje su teme aktualne i o čemu primamo najviše upita od naših članova i šire javnosti - pa se trudimo odgovoriti baš na ta pitanja. Evo, vama prvima možemo najaviti sljedeće online predavanje koje pripremamo na uvijek aktualnu temu istraživanja i prepoznavanja otrovnica u Hrvatskoj te kako se ponašati prilikom susreta s njima. Pratite naše društvene mreže kako ga ne biste propustili - poručuje Neduk, s kojom (uz jednu iznimku) rade biolozi. Najviše surađuju s fakultetima, javnim ustanovama, nacionalnim parkovima.
U sklopu većih projekata provode i terenske akcije, najčešće vezane uz očuvanje staništa vrsta. Primjerice, u projektu “LIFE for Mauremys” čiste zarasle kanale i obnavljaju zapuštene lokve kako bi se riječna kornjača u Konavoskom polju lakše kretala. Njihova kolegica koja je speleoronioc provodi projekte uklanjanja otpada iz raznih špilja i korita rijeka. Ponekad se dogode i neplanirane akcije – pa su se tako uključili u potragu za odbjeglim mladim kravosasom na zagrebačkoj Trešnjevci.
- Kad god imamo priliku, volimo pozvati ljude da se pridruže Biologer zajednici i aktivno uključe u zaštitu prirode. Iako su naši istraživači tijekom ovih tridesetak godina obišli mnoge dijelove Hrvatske i zabilježili stotine tisuća nalaza životinja, svaki novi podatak i dalje je iznimno važan za naš rad. Putem aplikacije Biologer svatko može poslati fotografiju svog susreta s našim zavičajnim vrstama – predznanje nije potrebno. Uz povratne informacije koje će dobiti o vrstama koje su zabilježili, korisnici istovremeno uče i sami prepoznavati životinje u prirodi. Njihovi potvrđeni nalazi pomažu znanstvenoj zajednici u praćenju rasprostranjenosti vrsta i temelj su za buduća istraživanja, predlaganje mjera očuvanja i promicanje održivog upravljanja staništima - poručuje Neduk.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....