MAME IH I UBIJAJU

Ilegalan biznis vrijedan milijune eura: ‘Gosti su bogati Talijani, plaćaju 8.000 kuna za vikend‘

U dva mjeseca ilegalno se odstrijeli 50 tisuća prepelica. Vrijednost? 17,5 milijuna kuna
Boleslaw Slocinski, član udruge BIOM
 Damir Krajač/Cropix

Mrkli je mrak, vidljivost u šumi nikakva je, a slabo pomažu i baterijske svjetiljke. Ipak, osjet vida ovdje nije ključan, nego je to sluh. Lociraju prepoznatljiv zvuk pjeva ptice prepelice. Ne bi u tome bilo ništa čudno da nije sredina noći, vrijeme kada ove ptice spavaju. Iskusni zaštitari životinja, istražitelji BIOM-a, nalaze se u Moslavini i odmah točno znaju o čemu se ovdje radi. Krivolov.

Netko je postavio električne vabilice koje emitiraju zvuk čitave noći kako bi privukao nesretne životinje koje će, kada svane zora, potamaniti, često i upotrebom zabranjenog automatskog oružja. Na vabilici je bijelom bojom ispisana oznaka “Griffo”. Poziva se policija, koja postavlja "sačekušu".

Malo iza pet sati ujutro pojavljuje se luksuzni terenac, a u njemu lokalni čovjek, član obližnjeg lovačkog društva. Vidi se da je tek ustao, nerazbuđen je i zbunjen, ali se odmah zapućuje prema vabilici, točno zna gdje ju je ostavio. Šokira se kada ga presreću policijski službenici. Kaže - pa to je samo lov. Igra.

Na žalost ili na sreću, nije, nego je riječ o kriminalu koji se člankom 204. Kaznenog zakona objašnjava ovako: “Tko lovi divljač upotrebom nedopuštenih pomoćnih sredstava, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine”. Muškarcu se oduzimaju vabilice, lov je propao, a protiv njega se podnosi prijava. Spriječen je masakr, no ovaj je lovac samo kap u moru.

Godišnje se, procjenjuju u udruzi BIOM, odstrijeli više od 166 tisuća ptica, a velik dio toga rezultat je samo i isključivo krivolova. Upućuje nas Boleslaw na službene podatke DZS-a: prema evidenciji, odstrijeljeno je (legalno) samo 50 tisuća močvarica 2018. i još 238 tisuća ostale pernate divljači, što je dvostruko više od 2017. godine. Teško je nadzirati apsolutno svako državno lovište, teško je provjeriti svaki prtljažnik automobila nakrcan ilegalno ubijenim pticama, no vabilice su, kaže, na svakom koraku i postale su uobičajena stvar.

Ponukani ovom pričom koju je s nama podijelio BIOM-ov znanstvenik Boleslaw Slocinski, kojeg slobodno možemo nazvati glavnim lovcem na krivolovce u Hrvatskoj, pridružujemo mu se na jednom od rutinskih terenskih obilazaka. Nalazimo se iza 20 sati u Zagrebu. Jesen je već odavno skratila dane, mrak je dok njegovim terencem krećemo prema šumama i poljima obližnjeg Ivanić-Grada.

Boleslaw, mladi geograf, Poljak koji je u Hrvatsku došao, pronašao ljubav, zasnovao obitelj i posvetio život borbi za zaštitu okoliša svoje nove domovine, naš je vodič kroz tminu područja od Zagreba prema Bjelovaru, omiljenom među krivolovcima jer se tu nalaze brojna staništva. Odjednom staje, gasi motor i rukom nam daje znak da šutimo. Smrzavamo se na laganoj kišici koja nam kvari planove jer lovaca vjerojatno neće biti po ovakvom vremenu. Boleslaw staje nasred puta, pa objema rukama naćuli uši.

image
Slocinski osluskuje vabilice
 
Damir Krajac/Cropix

- U idealnim uvjetima zvuk vabilice mogu čuti i do nekoliko kilometara - govori nam dok pažljivo osluškuje okolinu.

- Jedna je tu - kaže najednom, a sada i mi pomalo razabiremo zvuk ptičjeg pjeva usred noći. No, do ove ćemo teško doći. Obilne kiše proteklih dana teren su učinile neprohodnim za obične automobile, pa čak ni BIOM-ov terenac dotle neće doći bez poteškoća. Kiša je sve jača, ako se i zaputimo tamo, nećemo pronaći lovca. Odustajemo od ove akcije, a Boleslaw lokaciju bilježi u svoj mobitel.

- Vratit ću se ovamo. Ionako uvijek koriste gotovo iste lokacije jer znaju da su pogodne za lov - kaže dok u pametni telefon ukucava GPS poziciju mogućeg kriminala. Slocinski nam objašnjava kako je riječ o unosnom biznisu. Gosti su uglavnom imućni Talijani koji u Hrvatsku dolaze samo kako bi lovili. Lovnim agencijama plaćaju od šest do osam tisuća kuna za vikend.

O kolikom je novcu riječ, govore procjene Hrvatskog lovačkog saveza. Oni su, nezadovoljni što je država produljila razdoblje lovostaja na 20. kolovoza, umjesto kao dosad, do 31. srpnja, izračunali da će samo u tih dvadeset dana šteta biti oko 20 milijuna eura. To se odnosi na štetu lovačkih društava i lovnih agencija koje ovise o “turističkim” aranžmanima lovaca koji jedva čekaju kraj ljeta kako bi nasrnuli na populaciju prepelica, ali i drugih ptica.

Drugim riječima, ako je službena vrijednost lova milijun eura dnevno, postavlja se pitanje na koje baš nitko ne zna jasan odgovor - kolika je stvarna vrijednost ovog posla kada se lovi “u mutnom”. Spomenuti Talijani najčešći su gosti. Tradicionalno su ljubitelji divljih ptica u svojoj prehrani, pa je prepelice, liske i druge pjevice moguće pronaći u brojnim talijanskim restoranima.

image
Zapljena ptica na GP Bajakovo

- No, propisi i kontrole u Italiji su mnogo stroži i rigorozniji, pa se kao logično lovište nameću hrvatske šume. Od Like, Korduna i Banije pa sve do Dalmatinske zagore, tamo gdje ptice obitavaju - objašnjava nam Boleslaw.

Zločini protiv ptica, dodaje, javljaju se u različitim oblicima: to su krivolov, nezakonito ubijanje i hvatanje strogo zaštićenih vrsta ptica te trgovina divljim vrstama pticama.

- U našem radu najčešće se susrećemo s krivolovom (protuzakonit lov, nezakonito izlovljavanje), kada se vrste ptica koje se u pravilu smiju izlovljavati, kao što su prepelica pućpura ili crna liska, ubijaju protivno propisima. Delta rijeke Neretve i kontinentalni ribnjaci, ključna staništa za gniježđenje, zimovanje i odmor ptica na putu iz Europe u Afriku na jesen ili na povratku iz toplijih krajeva u proljeće, crne su točke kriminala protiv ptica u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je redovito prisutno više od 300 vrsta divljih ptica, od kojih trećina vrsta strada u značajnim brojevima zbog kriminala protiv ptica - objašnjava.

Procjenjuje se da minimalno 50 tisuća jedinki prepelica godišnje strada u krivolovu pomoću umjetnog vaba, no brojka je vjerojatno mnogo veća. Svake godine od početka kolovoza do listopada na poljima u cijeloj Hrvatskoj odzvanja električni “pućpuruć”. Prepelice u tom razdoblju završavanju gniježđenje i počinju migrirati preko Hrvatske, a korištenjem umjetne vabilice umjesto nekoliko jedinki u lovu odstrijeli se 30 do 50 jedinki u krivolovu.

Hrvatska je po pitanju krivolova na lisku na visokom trećem mjestu u Europi. Procjenjuje se da godišnje strada oko 50 tisuća jedinki, od toga najviše na području delte Neretve, jednom od najvažnijih staništa ptica močvarica u Hrvatskoj, kažu u BIOM-u. Na Neretvi se liska nelegalno lovi noću pod reflektorima, uz pomoć vabilica, iz plovila na motorni pogon, te na moru i u ornitološkim rezervatima, u kojima je lov ptica zabranjen.

Zbog male brojnosti i spore stope razmnožavanja ptice grabljivice i sove posebno su osjetljive. Neke vrste grabljivica tradicionalno se smatraju štetočinama jer se hrane divljači, primjerice zečevima ili fazanima, zbog čega ih se nastoji istrijebiti. Grabljivice stradavaju i kao kolateralne žrtve trovanja drugih životinja poput vuka ili čaglja, što je druga, iako nimalo manje važna priča.

image
Damir Krajac/Cropix

- Ubijanja nisu pošteđene ni impozantne ptice poput surog orla ili bjeglogavog supa. Sve ptice grabljivice u Hrvatskoj su strogo zaštićene - podsjeća Boleslaw. Uporno pokušavamo doznati koja je vrijednost ovog nezakonitog posla, jer službenih podataka nema. Morat ćemo se stoga zadovoljiti računicom samo kada su u pitanju prepelice.

Prema našim sugovorncima, računica je poprilično jasna. Jedna prepelica, naime, u talijanskim restoranima može dosegnuti cijenu od oko 50 eura, odnosno oko 350 kuna. Uzmemo li u obzir ulovljenih, prema procjenama, 50 tisuća jedinki prepelica, dolazimo do iznosa od oko 17,5 milijuna kuna koje se zarade samo na ovoj, jednoj vrsti.

Za sve ostalo procjene je teško donijeti. Baš poput prstaca, tržište zabranjenim pticama teški je “underground”, a cijene se formiraju ovisno o ponudi i potražnji, pa je nemoguće donijeti egzaktne podatke. No, uvjeravaju nas naši sugovornici, radi se o milijunima eura godišnje. Češljugar, u narodu znan i kao štiglić ili grdelin, također je pjevica na udaru krivolovaca.

- Hvataju se na cijelom priobalju i na kontinentu. Love se mrežama, kamenim pločama i ljepkom. Nezakonito hvatanje prati i nezakonita prodaja ovih ptica na gradskim tržnicama u Hrvatskoj. Ptice iz uzgoja moraju imati zatvoreni uzgajivački prsten koji se postavlja dok su ptići - objašnjavaju u BIOM-u.

Boleslaw Slocinski ukazuje na to da su krivolovci toliko opušteni da nerijetko na internetske stranice stavljaju oglase u kojima je “lov zajamčen”. Bez nedopuštenih sredstava, to je vrlo teško jamčiti. Nije tako samo u Hrvatskoj. Zemlje istočne Europe raj su za krivolovce, a mnogi smatraju kako se radi o biznisu koji je usporediv sa švercom droge. No, za razliku od narkotika, gdje su policijske i pravosudne službe poprilično aktivne, teško se oteti dojmu da dobar dio krijumčarskih i krivolovnih aktivnosti prolazi ispod radara. Govori nam to bivši lovočuvar iz Male Kapele Milan Grahovac, koji je prošle godine izbačen iz Lovačkog društva Jelen jer je, kako kaže, prijavio krivolov. Njegov sin, također lovac, pronašao je krajem kolovoza zabranjenu vabilicu.

- Riječ je o lovištu u koje su stalno dolazili Talijani. Dovodio ih je jedan čovjek iz Zadra, vlasnik agencije za lovni turizam - počinje svoju priču Grahovac. Napominjemo da lovni turizam nije ilegalan, ali podliježe vrlo strogim zakonskim propisima, a problem je što se oni rijetko poštuju u interesu profita.

- To su aranžmani koji se plaćaju šest do sedam tisuća eura. Kao, godišnja dozvola, a zapravo pucaju samo šest, sedam dana. Mislite li da bi taj novac dali samo za tri ptice po osobi dnevno - pita nas iskusni lovočuvar. Kaže kako takve, elektroničke vabilice ptice privlače kilometrima, pa dolaze i iz drugih državnih lovišta, što nanosi štetu ostalim lovačkim društvima. No, dodaje, nitko ne reagira jer novac je ispred svega.

- A ujutro je divlji Zapad. Pucnjava od same zore, kako bi se odstrijelilo što više jedinki. Sin je odmah nazvao 112, jer je tamo zatekao krivolovca. Pritom je čovjek bio mrtav pijan. Čuvao je vabilice, uključivao ih kako bi ujutro sve bilo spremno za Talijane. Centar 112 spojio je policiju. Došli su, obavili očevid, ali predmet stoji u ladici već mjesecima. Zatražio sam i nadzor Unutarnje kontrole MUP-a, jer mi nije jasno što se događa, a vjerujem da se radi o stranačkim vezama koje su ovaj put proradile kako bi se nekoga zaštitilo. No, umjesto da on završi u procesu, sin i ja izbačeni smo iz društva u kojem sam bio član Upravnog odbora - govori nam uznemireni Grahovac koji, kaže, samo pokušava istjerati pravdu na vidjelo.

S tvrdnjom da je krivolov velik problem, slaže se i predsjednik Lovačkog društva Jelen Dražen Vučić. No, on ima drugačiji pogled na spornu večer.

- Radilo se o našem lovcu koji je bio u grupi s Talijanima za koju je preko agencije organiziran lov. Uredno su platili svoj aranžman, a više puta im je rečeno što se sve ne smije koristiti, od zabranjenog oružja do električnih vabilica i ljepila te mreža. Naš član bio je u šatoru i nije vidio kada su Talijani postavili zabranjene vabilice - govori nam Vučić.

Dodaje da je Grahovčev sin izbačen iz društva zbog nedopuštenog odstrijela srnjaka, a sam Grahovac tu je presudu zaradio jer je “nanio štetu društvu”. Grahovca te riječi bole.

- Odlično! Nanio sam štetu društvu jer sam prijavio kazneno djelo - kaže. To je samo jedna od anegdota iz hrvatskih šuma. U oči upada nevjerojatan podatak koji su nam dostavili iz Državnog inspektorata. Oni su, naime, samo 2016. u devet slučajeva zaplijenili čak 2772 jedinke zaštićenih ptica koje su krijumčari pokušali prevesti preko državne granice. Tada se uglavnom radilo o livadnim trepetaljkama. Ove godine - dvije. Samo dvije zaplijenjene ptice.

image
Damir Krajac/Cropix

- To je zato što nema sustavnog nadzora. Inspektorat ne odlazi na teren, nego se njegove akcije usmjeravaju samo na granične prijelaze. Mi na terenu svakodnevno smo svjedoci upotrebe nedopuštenih sredstava radi lova, a tko zna koliko ih prođe neopaženo. Lovna inspekcija nema kapaciteta da sve obilazi, tako da je cijelo ovo područje siva zona u kojoj mnogi jako dobro zarađuju, znajući koliko su male šanse da će biti uhvaćeni - govori nam Slocinski. U Državnom inspektoratu kažu da su itekako svjesni problema s krivolovom.

- Zapljene se najčešće odnose na vrstu češljugar (Carduelis carduelis) koja pripada porodici zeba, a dvije najveće, iz 2016. godine, uglavnom se odnose na vrstu livadna trepteljka (Anthus pratensis) iz porodice trepteljki. Najčešća mjesta pronalazaka i zapljena su tržnice, prodaja putem oglasnika i granični prijelazi. Kao nedopuštena sredstva za krivolov ptica bilježi se upotreba zvučnih/elektroničkih vabilica, ljepila i mreža za lov ptica. Nastavno na to lovna je inspekcija u 2016. godini podigla jedan optužni prijedlog, u 2017. dva, a u 2018. godini jedan optužni prijedlog, sve zbog lova divljači - u ovom slučaju ptica - zabranjenim sredstvima - kažu u Državnom inspektoratu. No, tvrde, država se odlučila uloviti ukoštac s ovim problemom.

- Inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata u proteklom je razdoblju organizirala edukaciju policije u svih 20 policijskih uprava na području cijele Republike Hrvatske (oko 600 policijskih službenika) na temu nezakonitih radnji nad pticama. Tijekom predavanja policijskim su službenicima dane upute kako bi im se olakšalo promptno postupanje na licu mjesta, u slučaju nailaska na krivolovce ili lovce s nedopuštenim sredstvima.

U pojedinačnim ili zajedničkim postupanjima inspekcije zaštite prirode, policijskih službenika s predstavnicima udruge BIOM, provedeno je više nadzora na raznim lokacijama u Republici Hrvatskoj, od delte Neretve do šireg područja Zagreba, kako bi se suzbile nezakonite radnje nad pticama.

Ostvarena je dobra suradnja i s Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode, od kojeg stižu dojave s terena o ilegalnim i nedopuštenim radnjama. Kako bi se poboljšalo razumijevanje i učinkovitost progona tj. odluka o visini kazne u prijestupima kojima se uništavaju divlje vrste, posebno ptice, Ministarstvu pravosuđa dostavljena je preporuka 177. Stalnog odbora Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) Vijeća Europe, u kojoj su navedeni glavni kriteriji po kojima bi trebalo razlikovati težinu prekršajnih i kaznenih djela - kažu.

image
Damir Krajac/Cropix

Bitno je naglasiti, dodaju, da je u tijeku izrada akcijskog plana za suzbijanje krivolova ptica. Upravo idućeg vikenda obilježava se Europski vikend promatranja ptica, razdoblje u kojem će se diljem kontinenta razmatrati zaštita ovih prekrasnih i korisnih životinjica. Ironično, vjerojatno će već istog vikenda u brojnim elitnim restoranima koje posjećuju samo odabrani u slast biti smljackane stotine jedinki, od kojih mnoge iz hrvatskih šumskih staništa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. listopad 2020 00:35