‘Sklonište As-Eko zatražilo povećanje kapaciteta, mi smatramo da ga treba zatvoriti‘

Udruga Prijatelji životinja u siječnju je podnijela prijave nadležnom državnom odvjetništvu i Državnom inspektoratu zbog zabrinjavajućeg stanja u skloništu za napuštene životinje tvrtke As-Eko u Šibeniku. Nadzor veterinarske inspekcije razotkrio je niz ozbiljnih nepravilnosti: pretrpavanje kapaciteta, neosiguravanje odgovarajuće veterinarske skrbi za pse, nepoštovanje biosigurnosnih mjera, izostanak sustavne kontrole zdravstvenog stanja, kašnjenja u mikročipiranju...

Stoga su Prijatelji životinja upozorili na činjenicu da veliki gradovi godinama izbjegavaju preuzeti punu odgovornost za zbrinjavanje napuštenih i ozlijeđenih životinja sa svojega područja te krenuti u izgradnju i registraciju vlastita gradskog skloništa. Povodom toga, uputili su dopise gradonačelnicima Šibenika i Splita.

Navode da je sklonište As-Eko, unatoč nalazu inspekcije da uvjeti smještaja pasa nisu na razini propisanoj zakonom, zatražilo od nadležnog ministarstva povećanje kapaciteta.

- Smještanje pasa u sklonište koje nema dovoljan kapacitet izravno dovodi do loših uvjeta držanja, širenja bolesti, sukoba i smrtnih slučajeva među psima i ugrožavanja njihove dobrobiti. To je posljedica dugogodišnjeg sustavnog propusta lokalnih vlasti i izostanka odgovornosti institucija koje godinama toleriraju isti obrazac postupanja - upozorava Snježana Klopotan Kačavenda iz Prijatelja životinja.

Ističe da je posebno problematično što je veterinarska inspekcija još 2020. godine utvrdila da u As-Eku umire svaki peti pas, odnosno da je smrtnost pasa znatno veća nego u drugim skloništima.

- Šokantno je da ni nakon pet godina u tom skloništu nije ništa bitno promijenjeno. Tko god obavlja djelatnost skloništa mora osigurati primjerenu skrb za svaku pojedinu životinju. Visoka stopa smrtnosti ukazuje na nedostatak zakonski propisanih uvjeta smještaja i osiguravanja zdravstvene i svake druge skrbi za pse. Takvo sklonište treba zatvoriti, a ne širiti kapacitete - istaknula je.

Prijatelji životinja ukazuju da su incidentna skloništa, s višegodišnjim prijavama, očita posljedica kršenja zakona i sklapanja velikoga broja ugovora o zbrinjavanju napuštenih životinja, iako realno temeljem kapaciteta koji posjeduju ne mogu isporučiti uslugu. S druge strane, umjesto da ispune svoju zakonsku obavezu i izgrade vlastita skloništa, lokalne zajednice prebacuju odgovornost na privatne ugovorne partnere, često preopterećene i bez stvarnog nadzora, a posljedice snose životinje.

Zakon o zaštiti životinja propisuje da su jedinice lokalne samouprave odgovorne ne samo za zbrinjavanje napuštenih životinja nego i za sprječavanje njihova nastanka te za uvjete u kojima se životinje drže. To uključuje kontrolu mikročipiranja pasa, financiranje kastracija i edukaciju građana, ali i nadzor nad radom skloništa s kojima imaju sklopljene ugovore. Međutim, naglašavaju Prijatelji životinja, u praksi mnogi gradovi godinama ispunjavaju samo formalni minimum, a to je sklapanje ugovora sa skloništem, bez stvarne kontrole uvjeta u kojima životinje završavaju.

Osobito zabrinjava činjenica da veći gradovi poput Splita i Šibenika nemaju vlastita registrirana skloništa, iako za to imaju i zakonsku obavezu i financijske kapacitete.

- Grad Split, primjerice, napuštene životinje smješta u sklonište As-Eko, dakle, u drugoj županiji, što dodatno otežava provedbu zakona, osobito obavezu da ozlijeđena životinja mora dobiti veterinarsku pomoć najkasnije unutar dva sata od prijave. Takav sustav u praksi je teško provediv i ide na štetu životinja. I Šibenik godinama financira As-Eko umjesto da izgradi i registrira sklonište pod vlastitim nadzorom - poručuju iz udruge.

Direktor šibenskog As-eka, Damir Vrvilo, rekao je za Slobodnu Dalmaciju kako je zapravo o riječ o formalnosti, odnosno zahtjevu za odobrenjem i registraciju već postojećeg smještajnog kapaciteta.

- Službeno imamo 128 mjesta za pse i 20 za mačke, međutim to rješenje je iz 2017. godine. Mi smo u međuvremenu, od 2017. godine do danas izgradili, odnosno osigurali još jedan dio skloništa tako da smo ustvari od Ministarstva zatražili da nam službeno odobri taj novi dio skloništa. On je zapravo u funkciji, napravljen je 2020. godine, međutim nemamo rješenje Ministarstva, nije službeno odobren. Nije to proširenje kapaciteta u smislu da ćemo nešto novo graditi, već ćemo samo postojeći kapacitet službeno registrirati, da tako kažem, a riječ je o još nekih 100 mjesta. Sveukupno ćemo dakle imati oko 226 mjesta, a trenutno je kod nas oko 100 pasa. Dakle, doći će ljudi iz Ministarstva i donijeti sa sobom metar, izmjerit će boksove te prema zakonski reguliranim pravilima koliko kvadrata ide po psu, i u otvorenim i u zatvorenim prostorima, odrediti, odnosno odobriti ili ne odobriti smještajni kapacitet. Postoje zakoni i pravilnici Republike Hrvatske i da ih ne poštujemo, mislim da bi nas odavno zatvorilo. Radimo normalno, nikad nije bilo težih prekršaja, i tko god želi može nas posjetiti i uvjeriti se u naš rad - zaključuje Vrvilo.