NEZAUSTAVLJIVO

Strane vrste osvajaju nova područja: Mijenjaju lice prirode, znanstvenici su zabrinuti

Klimatske promjene i globalizacija ubrzavaju njihovo širenje, što bi do 2050. moglo izazvati ekološku krizu

Vatrenjača je u našoj zemlji na popisu invazivnih vrsta

 Damir Zurub/Cropix
Klimatske promjene i globalizacija ubrzavaju njihovo širenje, što bi do 2050. moglo izazvati ekološku krizu

Globalizacija je povećala kretanje ljudi i robe diljem svijeta, što je dovelo do porasta broja stranih vrsta, od kojih su mnoge postale invazivne. Stopa novih unosa ne pokazuje da negativni trendovi usporavaju, dapače. No, ako se to ne promijeni, smatra se kako će doći do porasta broja stranih vrsta za 36 posto do 2050. godine. Tome bi mogle doprinijeti klimatske promjene i promjene do kojih dolazi zbog korištenja mora i zemljišta.

Klimatske promjene olakšavaju i ubrzavaju naseljavanje i širenje mnogih stranih vrsta, a s druge strane, invazivne strane vrste mogu smanjiti otpornost prirodnih staništa, poljoprivrednih i urbanih područja, čineći ih ranjivijima na utjecaje klimatskih promjena.

- Klimatski ekstremi (uragani, poplave i suše) mogu prenijeti životinje na nova područja i ubrzati njihovo širenje. Promjene klime i zatopljenje također otvaraju neke nove puteve unošenja te omogućuju brže širenje na više geografske širine i nadmorske visine. Primjerice, neka staništa u umjerenom pojasu poput šuma i slatkovodnih ekosustava, koja trenutno nisu pogodna za širenje IAS-a, postat će pogodna za naseljavanje stranih vrsta s povećanjem temperature. Isto tako, zbog topljenja leda, otvorit će se i novi arktički brodski prolazi čime će se skratiti put iz Azije u Europu i povećati rizik da ga strane vrste prežive i unesu na nova područja - poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša.

Ono što je najgore jest što invazivne vrste utječu na sve: požare, sigurnost hrane, ali i na druge vrste, koje izumiru. Pitanje koje se nameće jest što se može učiniti. Odgovor je jednostavan: smanjiti unošenje i širenje vrsta. Svakako pomaže i ako se invazivne vrste rano otkriju i brzo se reagira na njihovu pojavu, što je posebno važno u osjetljivim ekosustavima, kakvi su otoci.

- Mjere za borbu s klimatskim promjenama ne smiju povećavati negativni utjecaj invazivnih vrsta - primjerice, zavičajne vrste drveća bi se trebale saditi za sekvestraciju ugljika ili kontrolu erozije, umjesto stranih vrsta poput bagrema ili eukaliptusa - dodali su iz ministarstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. studeni 2025 16:42