Jeste li ih vidjeli: Agencija traži barske nutrije, ako ih vidite, javite im

Barske nutrije simpatična su mala stvorenja, no Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) svrstala ih je na listu invazivnih stranih vrsta. Osim toga, ta stvorenja su i na popisu vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU. Institucije, naime, ističu kako one uništavaju staništa i uzrokuje promjene u sastavu lokalnih biljnih zajednica.

Njezina prehrana rizomima i trstikom smanjuje biološku raznolikost biljaka i biljnog pokrivača, što dovodi do promjene brzine vodotoka, erozije obala i poplava. Posljedično dolazi do nestanka staništa za ptice, kukce, ali i ostale životinje. Čini i velike štete u poljoprivredi jer se hrani usjevima. Može negativno utjecati na obale rijeka kopanjem jazbina, a domaćin je i brojnim parazitima, od kojih neki mogu biti preneseni na ljude, tvrde iz Agencije.

Ova vrsta u našoj zemlji ima prirodne predatore (npr. mladunci mogu nastradati od sova, jastreba, kuna, domaćih mačka i štuka) no oni samo djelomično mogu kontrolirati gustoću populacije.

- Budući da i mali broj jedinki može brzo obnoviti populaciju, iskorjenjivanje barske nutrije, nakon što je već uspostavila populacije, teško je te zahtjeva značajne vremenske i financijske resurse. Kako bi se spriječilo širenje vrste na nova staništa, a i smanjio štetan negativan utjecaj vrste važna je kontrola postojećih populacija koju u Hrvatskoj provode javne ustanove i lovačke udruge - poručuju iz HAOP-a.

Tijekom zimskih mjeseci zbog oskudnije vegetacije na staništima uz vodu i u vodi često uočavamo barsku nutriju. Riječ je o velikom glodavcu čije tijelo doseže duljinu od 40 do 60 centimetara i težinu od pet do devet kilograma. Prepoznaje se po karakterističnim narančastim prednjim zubima. Krzno joj je tamnosmeđe, tamnije na leđnom i svjetlije na trbušnom dijelu, a oko usta je bijele do svjetlosive boje. Rep joj je goli i cilindričan i dugačak između 30 i 45 centimetara.

Barske nutrije odlični su plivači, a kako bi lakše plivale na stražnjim nogama ima plivaću kožicu. Vizualno nema vidljive razlike između muške i ženske jedinke - obje su slične po boji i težini. Ženke nutrija mlade donose na svijet nekoliko puta godišnje, a veličina legla varira od dva do devet mladunaca. U zatočeništvu ove životinje mogu doživjeti šest do osam godina, dok je u divljini životni vijek upola kraći. Biljojedi su i dnevno pojedu oko četvrtinu svoje tjelesne mase. Većinom su noćne životinje, ali njihova aktivnost varira ovisno o godišnjem dobu i lokaciji.

Naseljavaju različita vodena staništa poput močvarnih područja, riječnih tokova i stajaćih voda te umjetna vodena staništa (jezera, ribnjake i kanale). Preferiraju stajaće vode s bogatom vegetacijom, ali prilagođavaju se i drugim uvjetima poput strmih obala rijeka, gdje grade nastambe s jednim ili više ulaza.

Vrsta je prirodno rasprostranjena u suptropskoj i umjerenoj Južnoj Americi. Unesena je na područje Sjeverne Amerike, srednje i istočne Azije, Afrike, Bliskog Istoka i Europe u svrhu uzgoja životinja za krzno te za biokontrolu. Zbog nedovoljne i neuspješne kontrole barska nutrija je pobjegla iz uzgoja i brzo se rasprostranila u močvarnim područjima i uz vodotoke.

U Hrvatskoj je rasprostranjena na vodnim tijelima zapadne Istre te kontinentalnom dijelu središnje i istočne Hrvatske.

- Ako primijetite ovu ili neku drugu stranu vrstu u prirodi, dojavite je putem mobilne aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj ili putem web obrasca. Podatci o rasprostranjenosti ove ali i ostalih invazivnih stranih vrsta omogućit će učinkovitije upravljanje tim vrstama - poručili su iz HAOP-a.