U nastavku donosimo:
- ključne smjernice veterinara Branimira Rebselja za pse tijekom ljetnih vrućina
- koje pasmine s kratkom njuškom i stariji ljubimci čine rizičnu skupinu te što to znači za dnevnu rutinu
- konkretne korake prve pomoći kod sumnje na toplinski udar bez otkrivanja detalja postupka
- najčešće urbane legende o psećem hlađenju i što vlasnici pogrešno rade
- iskustva i stavove vlasnika te profesionalna zapažanja iz popularne ambulante Veterina Branimir
Ljeto jedva da je počelo, a temperaturni rekordi se ruše. Vruće je, sparno, ne znamo kako bismo se rashladili, najradije ne bismo izašli iz kuće. Ali moramo, c’est la vie. Ali ajde, uče nas kako izbjeći toplinski udar, kako sačuvati (u doslovnom smislu) hladnu glavu. Ali što je s našim psima?
Kako sačuvati njihovo zdravlje dok sunce nemilosrdno prži i planet nas kažnjava za sve ono čime smo ga u moderna vremena uništavali? A životinje, pa tako i naši ljubimci, padaju kao kolateralne žrtve ljudskih grijeha. I ne samo što se klimatskih promjena i temperaturnih katastrofa tiče, ali to je već neka druga priča.
Bez filozofije
Iako, Branimir Rebselj, veterinar i vlasnik popularne zagrebačke veterinarske ambulante Veterina Branimir, sve će to povezati. Pa reći, OK, ne baš tim riječima, ali to je poanta, da su naši psi refleksija naše nebrige prema sebi samima. Ali doći ćemo i do toga, krenimo prvo na ono zbog čega smo ga i zvali: kako olakšati našem psu da preživi sve užarenija ljeta.
Jer on nam ne može reći da mu je vruće, da će kolabirati, da mu se baš sada, iako je pala večer pa i temperatura, ne igra lopticom. I da sve to sada radi samo da bi ugodio nama, a jedva čeka otići pod klima-uređaj i disati “kao čovjek”. Da, točno tako, pas će se ljeti rado odreći svih svojih rituala u korist klima-uređaja. A sve ostalo je, kaže nam Branimir, urbana legenda. Kao i niz stvari za koje vjerujemo da su istina o našim psima, ali opet skrećemo s teme.
Kako utvrditi je li vani previše vruće za šetnju? Evo kako to možete brzo saznati!
Dakle, psi i vrućine. Barem zasad, a onda kuda nas priča ponese.
Kako se brinuti za psa kad je ovako vruće?
“Samo upalite klima-uređaj i riješili ste problem. Bez filozofije. Jasno, ako ste doma, a kad idete u šetnju, neka to bude ranije ujutro i kasnije navečer, i to kratko. Otkad psi, kao i mačke, žive s ljudima, oni uživaju jednak komfor kao ljudi. Znači, kad je ovako vruće i sparno, lijepo se zavuku u klimatizirani prostor i baš ih briga. Neki uopće ne žele van, ali moraju obaviti svoje, no tada nema istrčavanja, igre, čak ni šetnje. Dosta je da izađu, obave i vratimo ih pod klima-uređaj. To vrijedi za sve pse, a dodatno rizična skupina su oni stariji, srčani bolesnici i psi s kratkom njuškom, poput boksera, francuskog buldoga, engleskog buldoga, mopsa, pekinezera… Prvi će reagirati i nastradati. Oni imaju deformirane dišne putove, manja pluća u odnosu na tijelo, a znamo da se pas hladi samo dahtanjem, znači otpuštanjem vlažnog zraka, pa se jednostavno ne mogu dovoljno rashladiti. Nemaju taj kapacitet pluća da bi taj topli, vlažni zrak uopće otpustili van, a to je još veći rizik da pas doživi toplinski udar. Zato kažem, najsretnije je rješenje ostaviti ih u klimatiziranom prostoru i bok.”
Toplinski udar
Pas je, kaže, pas, ponekad malo glup, osobito ako je mlad i razigran pa ne može dozirati duljinu igranja. Jednako kao mala djeca, oni nemaju granica, a kada dođu do nje, već je prekasno. Zato nijedan pas, taman da to i želi, po ovim vrućinama, govori nam Branimir, ne smije biti dugo vani.
“Stavite ga na lajnu, a kad se popiški i pokaka, ide doma. Definitivno bih izbjegavao šetnje, igranje i istrčavanje. Po ovom vremenu nikako ne bih to preporučio. Uopće po ljeti ne, a osobito za ovih toplinskih udara. Imate pse poput boksera ili staforda koji u svojoj igri oslobađaju velike količine toplinske energije i naprosto se ne mogu dovoljno ohladiti. Vanjska temperatura zraka toplija je od njegove tjelesne temperature i u roku od 15 minuta igre doživjet će toplinski udar. Ovo vrijeme uopće nije za igru i definitivno je treba izbjegavati.”
Kažemo da će lijenčine, kojima je šetnja i igra sa psom ionako muka, nakon ovih riječi doći na svoje, Branimir odgovara “apsolutno”. Iako stalno spominje klima-uređaj, kaže da tu vrijede ista pravila kao i za ljude – klimatizirani prostor da, ali izravno puhanje ne. Iako se većina, ugradnjom klima-uređaja, iz kuće riješila ventilatora, žele li dobro svojem psu, neka ga vrate u dom. Taman ugašen smetao u kutu.
‘Psi na lancima ljeti umiru od žeđi i toplotnog udara, jer se ne mogu maknuti sa užarenog sunca‘
“Jer, kad životinja doživi toplinski udar, spasiti je može samo jedno. Ne smijete je naglo staviti u prehladnu prostoriju ili zatrpati ledom, kako to imbecilno rade u nekim TV serijama, jer napravite protuefekt. Dakle, kad se životinja pregrije, još nije doživjela toplinski udar, ali temperatura tijela joj skoči na 39, 40 stupnjeva, stavite li je izravno pod klima-uređaj, ta hladnoća uzrokuje stiskanje perifernih krvnih žila. I što ste napravili? Samo ohladili površinu tijela, ali stisnuli krvne žile, smanjili cirkulaciju na površini i sva toplina ostaje u tijelu. Dakle, poanta je životinju što prije rashladiti, da se toplina iz tijela što prije otpusti u prostor, a to ćete postići tako da je istuširate ili polijete mlakom vodom i u nju uperite ventilator. Tada se putem isparavanja smanjuje tjelesna temperatura.”
A što ako nemamo ventilator? Poslužiti može i hladni fen, treba potaknuti cirkulaciju zraka da voda brže ishlapi jer, kako voda hlapi, tako ona odvlači toplinu iz tijela. “To su osnovni zakoni termodinamike. Sad sam se sjetio prve godine veterine kad sam se pitao što će nam na veterini fizika, e pa evo zašto.”
Pitate li se kako znati da vam je pas doživio toplinski udar, simptomi su toliko drastični da ih je nemoguće ne primijetiti. Životinja postane malaksala, ne može se micati… Vremena za reakciju vrlo je malo, a jedino što možete učiniti jest ovo što je rečeno. Problem kod toplinskog udara jest to što on nema ranijih naznaka.
Razmazili ih
“Nema postupnog prijelaza. To je kao kod auta, vozite se, zasvijetli crvena lampica i ne ugasite li isti tren auto, ode mašina, gotovo je. Tako je i sa životinjama. Zato ponavljam, ne istrčavati pse jer im se brzo digne temperatura i odmah se pregriju, a to je situacija vrlo opasna po život. Toplinski udar se događa brzo. Ponekad vlasnici pasa iz kvarta došeću s njima po vrućini i asfaltu 300–400 metara do naše ambulante na bezvezno cijepljenje ili kontrolu, pas se zadiše i dogodi se ovo o čemu pričamo. Dakle, priča je vrlo ozbiljna.”
Ovo je trenutak u kojem skrećemo s teme. Branimir Rebselj kaže da danas veterinari više ne liječe životinje, njihove primarne bolesti, nego liječe bolesti koje se javljaju kod ljudi i “ljudske gluposti”.
Vruće nam je, ali psima je još gore. Evo kako im bar malo olakšati ove vrele dane...
“Čak 80 posto svih problema koji danas ulaze u ambulantu jesu problemi uzrokovani ili ljudskim neznanjem, ili ljudskom glupošću ili njihovim načinom života. Životinje žive s nama i poput nas. Uzmimo prehranu, što su psi jeli prije, što jedu danas. Osobno svoje pse hranim sirovim namirnicama. Mi u Hrvatskoj volimo pratiti trendove sa Zapada, osobito one koji dođu iz Amerike, pa kupujemo razne gluposti. Među njima je i brza hrana, a što su kod ljudi lanci brze hrane, kod pasa su dehidrati. Zato je jedna od čestih boleština pasa dijabetes, i to tipa 2, znači uzrokovan pretilošću. Gdje mačka ili pas u prirodi mogu biti pretili? No, ovo čime ih hranimo prepuno je šećera i aditiva, pojačivača okusa… Mi smo ih zarazili svojim načinom života. Put do pakla popločen je dobrim namjerama, često mislimo da našem ljubimcu činimo dobro, a zapravo mu činimo zlo. Sebe smo komfor-zonama uništili, isto radimo sa životinjama. Danas je normalno voziti pse i mačke u kolicima, šetati ih u torbicama, odijevati… Ali to jednostavno nije normalno. Priča je jasnija kad znamo da je industrija za životinje danas profitabilnija od ratne, odmah iza farmaceutske. U interesu je isključivo zarada.”
Iako smo naizgled skrenuli s teme, rekli smo u početku da Branimir sve povezuje. Tako će reći da mislimo li da ljeti treba voziti psa u kolicima i zamatati u hladne ručnike, jednostavno nije ni točno ni normalno. Da trošimo novac na razne suplemente, apsolutno nepotrebne, a kad se pas od svega toga razboli, neće imati novca za veterinara kako bi popravili štetu koju su sami nanijeli.
Slično je s geliranom podlogom za hlađenje psa. “Slično jer trenutačno pomaže, ali ne toliko da bismo na njih potrošili novac. Uostalom, podloga će se temperirati za pola sata. Vraćamo se na ono o čemu smo govorili. Na vodu i ventilator kao najbrži način rashlađivanja psa kad se pregrije i na klimatizirani prostor. Ništa osim toga vam ne treba. I financijski je puno isplativije ako vam klima-uređaj danonoćno radi na 25–26 stupnjeva, nego ga gasiti pa ujutro iznova rashlađivati prostor.”
Urbane legende
Treba li psu ostaviti otvoreni izlaz na balkon pa da ondje spava kad je vruće? “Osobno bih im dao na izbor, samo ih ne zatvoriti. Životinje su u pravilu vrlo pametna bića i djeluju instinktivno. Ponekad žele na sunce i pustimo ih na sunce. Oni znaju kad će se maknuti s njega, nema potrebe panično ih micati. Ali to nije isto kao kad bacate psu lopticu po vrućini, a on je cijeli dan prije toga zatvoren u kući pa sad, sretan vani s vlasnikom koji se igra s njim, divlja kao idiot.”
Rizik od ugibanja pasa raste 10 posto kad je temperatura iznad 32 Celzijeva stupnja
A što je s odlaskom na more? Od puta pa do plivanja.
“Mnogi vlasnici zbog pasa kupuju karavane ili SUV-ove da bi imali više mjesta, ali pritom zaboravljaju da je taj prostor straga namijenjen prtljazi i nije klimatiziran, u njemu je temperatura znatno viša nego u ostatku kabine. Zato, imate li takav auto, obavezno na put krenite vrlo rano ujutro ili predvečer. Pauza treba biti redovita, svaka dva sata najrjeđe kako bi se pas odmorio, popio vode i obavio nuždu. Pas u vožnji obavezno mora biti vezan. Pse za koje smo rekli da spadaju u rizičnu skupinu nikako ne vodite na plažu, neka ostanu pod klima-uređajem. Iako će pas ponekad sam poželjeti leći na sunce, mora imati i alternativu hlada. Ne treba govoriti da uvijek treba imati dovoljno vode. Vole li plivati, sjajno, plivanje je zdravo, što više to bolje, a pritom se i rashlade, ali pazite da ne popiju morsku vodu, jer ona je za njih vrlo nezdrava. Poslije kupanja ih obavezno istuširajte mlakom vodom. A priča o opasnostima od ulaska vode u uho, morske ili obične, čista je urbana legenda.”
I za kraj se vratimo osnovnim postavkama. Kada znati da je vrijeme rashladiti psa tuširanjem i ventilatorom?
“Pas je životinja koja se hladi jedino dahtanjem, tako izbacuje vlažni i topli zrak, i po intenzitetu tog disanja može se primijetiti koliko mu je vruće. Dahće li bez prestanka i ne može doći k sebi, vrijeme je. Svaki bi vlasnik trebao najbolje poznavati svojeg psa i to prepoznati.”
Urbanih je legendi mnogo, ali to nije i da pas može na betonu opeći šape. Opipamo li gornjim dijelom šake asfalt i vrućina nam je prejaka, bit će prevruća i za pseće šape.
