PRIJATELJI ŽIVOTINJA

‘Kastracijom pomažemo mačkama, a ujedno ih se štiti od prijenosa mačjih zaraznih bolesti‘

Ulične odnosno slobodnoživuće mačke završavaju napuštene zbog neodgovornih i bešćutnih vlasnika

Mačka Anastazija

 Maris Sisevic/Afp

Povodom Međunarodnog dana kastracije slobodnoživućih mačaka, udruga Prijatelji životinja uputila je dopis svim gradovima i općinama pozivajući ih na aktivnu provedbu programa „Uhvati-Kastriraj-Vrati”.

„Uspješnost i nužnost takva programa dokazuju primjeri diljem svijeta. I u Hrvatskoj dosta gradova i općina provodi kastracije slobodnoživućih mačaka upravo po istoj metodi. Grad Zagreb donio je gradsku odluku, pravilnik i poziv vezano za organiziranje hranilišta za slobodnoživuće mačke te osigurava za njih kućice kako bi bile na sigurnom”, kaže veterinarka Svjetlana Prodanović, koordinatorica projekta Mreža za zaštitu životinja udruge Prijatelji životinja.

Podsjetila je i na aktualnu kampanju Prijatelja životinja „Svibanj – mjesec kastracije pasa i mačaka” kojoj se pridružilo više od stotinu veterinara u Hrvatskoj, a koja ima za cilj i povećanje broja općina i gradova koji (su)financiraju kastracije skrbničkih pasa i mačaka te slobodnoživućih mačaka. Prijatelji životinja pozvali su sve da se raspitaju kod svojih veterinara o kastraciji svojeg muškog i ženskog psa i mačke po promotivnim cijenama ili o mogućem sufinanciranju kastracija te da rezerviraju termin kastracije u svibnju.

„Kastracijom pomažemo slobodnoživućim mačkama, koje inače rađaju i nekoliko puta godišnje, a ujedno ih se štiti od prijenosa mačjih zaraznih bolesti. Mačke koje nisu iscrpljene rađanjem mačića imat će znatno bolji imunitet i bolje opće zdravstveno stanje te se neće međusobno ozljeđivati”, naglašava Prodanović.

Ulične odnosno slobodnoživuće mačke završavaju napuštene zbog neodgovornih i bešćutnih vlasnika koji neželjene mačiće ostave na ulici gdje se nastavljaju razmnožavati. Ako se njihova brojnost ne kontrolira kastracijom, osuđene su na lutanje, stalnu potragu za hranom, neprestane cikluse rađanja mačića koji često umiru od bolesti i pothranjenosti, zarazne i neliječene bolesti, borbe za teritorij, smrt od trovanja ili udarca automobila i slično.

O njima skrbe brižni građani i udruge za zaštitu životinja, iako su gradovi i općine ti koji su dužni provoditi programe kastracije slobodnoživućih mačaka i omogućiti organiziranje hranilišta za mačke. „Slobodnoživuće mačke ne smiju se razmještati, a s druge strane, teško se udomljuju. Zato je jedino rješenje njihova kastracija i organiziranje hranilišta za mačke koje treba biti definirano na razini lokalnih zajednica”, pojašnjavaju Prijatelji životinja.

Primjer mačke Anastazije iz Dubrovnika, koja je ambasadorica ovogodišnjeg Međunarodnog dana kastracije slobodnoživućih mačaka, pokazuje da kastrirana ulična mačka, čak i u maloj kućici od stiropora, može biti sjajna turistička promocija. Briga o slobodnoživućim mačkama tako nije samo zakonska obaveza gradova i općina, već može biti pokazatelj njihova suosjećanja, njegovanja humanih vrijednosti i senzibiliteta za zaštitu životinja. Potrebno je sustavno djelovanje lokalnih zajednica koje iz udruge Prijatelji životinja pozivaju na financiranje kastracija i slobodnoživućih i skrbničkih mačaka kao preventive i najučinkovitijeg rješenja problema.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. listopad 2022 04:38