Zaključak konferencije: Klimatske promjene prijete Hrvatskoj više nego što mislimo

Dio rješenja za klimatske promjene dolazi iz prirode, iz zdravih ekosustava, jer ukoliko su oni narušeni, onda će i posljedice koje ćemo osjetiti biti puno veće, istaknuo je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Aljoša Duplić.

Duplić je to rekao na brifingu o odjecima konferencije o klimatskim promjenama COP30 Brazil, održanom u organizaciji Zbora novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva (HND) i udruge Terra Hub.

Objasnio je da se najčešće govori da su klimatske promjene izravna posljedica emisija fosilnih goriva, međutim, isto tako moramo biti svjesni da procjene pokazuju da je do 15 posto tih emisija uzrokovano trajnom izmjenom zemljišnog pokrova, odnosno gubitkom šuma.

"Kada bismo gledali Hrvatsku, onda klimazonalna vegetacija koja je optimalna za prostor u kojem živimo jest šuma. Da danas nema ljudi, de facto 98 posto površine Hrvatske prirodno bi bilo pod šumom. Ono što bi eventualno otvaralo šume bile bi oluje, vjetrolomi, požari, dugotrajne poplave. Sve ostalo osim najviših vrhova bila bi šuma", rekao je.

Klimatske promjene najslabije praćene

Istaknuo je da postoji pet glavnih pritisaka na bioraznolikost, a klimatske promjene su jedna od njih i dosad su najslabije bile prepoznavane kao pritisak i najslabije su bile praćene.

Naglasio je da će kod analiza procjene ugroženosti vrsta za Hrvatsku sve više iskakati klimatske promjene kao razlog ugroženosti, osobito vrsta vezanih uz morske i slatkovodne ekosustave.

"Nažalost, posljednjih godina svjedočimo tomu da upravo klimatske promjene imaju utjecaj pojačivača na sve one pritiske koji postoje od prije i ubrzavaju, kataliziraju cijeli proces degradacije ekosustava", upozorio je Duplić.

Osvrćući se na tvrdnje da su nepogode najbolje sredstvo koje nas natjera da shvatimo da se nešto događa, da postajemo svjesni klimatskih promjena, kaže da toplinski valovi posebno pogađaju život u moru, ali i u kopnenim vodama, o čemu se malo govori. "To je posebno zabrinjavajuće budući da će imati izravan utjecaj na kvalitetu vode."

Smatra kako možda nije najsretnije stalno isticati kako je Hrvatska iznimno bogata vodom, s obzirom na to da se 70 posto naših slijevova puni iz okolnih područja koja nisu pod našom kontrolom.

Zelena tranzicija - odmak od tradicionalnih metoda

Primjerice, zbog velikih hidroenergetskih projekata Donji horizonti i Gornji horizonti u BiH, rijeka Neretva bi mogla izgubiti vodu. Jedno od naših najvrjednijih poljoprivrednih područja, kada govorimo o proizvodnji voća i povrća, ostat će bez značajnih količina vode i to će se osjetiti kroz dodatno zaslanjenje, rekao je.

Duplić ističe kako je potrebna prilagodba i inovacija u odgovoru na nepogode djelovanjem različitih sektora. "Napraviti odmak od tradicionalnih metoda, to je zelena tranzicija."

"Odgovor traži prilagodbu u rješavanju situacije u kojoj se nalazimo, traži veću efikasnost, maštovitost i drugačiji pristup", poručio je.

Kada se govori o obrani od poplava, u Hrvatskoj i dalje još uvijek često koristimo tradicionalne metode, ali imamo i lijepe primjere rješenja temeljenih na prirodi umjesto kanaliziranja vodotoka, betonskog uređivanja obala i korita, a to onda prenosi problem nizvodno.

"Znači, dajmo prostora rijekama, odmaknimo nasipe, područja koja nisu naseljena iskoristimo kao dodatne retencije", poručio je Duplić.

Tako se, kaže, primjerice u Hrvatskoj štite Zagreb, srednje Posavlje, ali to je pristup koji se implementira u kombinaciji s tehničkim rješenjima kod Siska i Karlovca.

Kada govorimo o Zagrebu, ima mogućnosti povećati retencijski potencijal i sigurnost obrane od poplava.

Pohlepa kao uzrok klimatske krize

Upozorio je da korito Save uslijed kanaliziranja erodira, ukopava se, u dijelovima Zagreba je minus četiri, pa čak i minus pet metara, a to ima utjecaj na zagrebački vodonosnik.

"Zelena tranzicija je horizontalan proces koji traži rad svih sektora u svom području na optimalnim rješenjima u suglasju s prirodom kako bi se povećala otpornost društva na klimatske promjene", poručio je Duplić.

Kaže da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije otvara te teme i razgovara sa svim sektorima, znanstvenicima, gospodarstvom, civilnim društvom.

Meteorolog i bivši ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Čačić poručio je da imamo moralni problem jer je pohlepa najveći generator i zapravo uzrok klimatske krize. "Imamo prostorne planove u kojima nestaju zelene površine", upozorio je. On smatra kako je potrebno djelovati na te temeljne uzroke.

Predsjednik Zbora novinara za okoliš HND-a Ivan Hlupić rekao je da se oni lokalno trude govoriti o klimatskim promjenama, ali je činjenica da ljudi najviše reagiraju kada se nešto loše dogodi.

Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja i stručnjakinja za klimatske politike, kaže da je to zato što su jako dugo komunicirali klimatske promjene kao nešto što je sporovozno, što je u perspektivi od nekoliko desetljeća pred nama, a klimatske promjene su tu, neposredno pred nama.

Sandra Vlašić iz udruge Terra Hub predstavila je podatke iz istraživanja koji upozoravaju na čak 80 posto onih koji još uvijek negiraju klimatske promjene.