Kolumbijske vlasti odobrile su plan i uskoro kreće odstrjel nilskih konja koje je u tu zemlju doveo Pablo Escobar. Zapravo, riječ je o potomcima životinja koje je on doveo još u 80-im godinama prošlog stoljeća, a one su se razmnožile i sada predstavljaju prijetnju za autohtone vrste.
Ministrica okoliša Irene Vélez rekla je da je odluka donesena jer su druge metode kontrole broja životinja bile skupe i neuspješne, ciljajući pritom na kastracije ili premještanje u zoološke vrtove. Vélez je rekla da će mjerom biti obuhvaćeno do 80 nilskih konja, ali nije rekla kada će točno lov započeti.
- Ako to ne učinimo, nećemo moći kontrolirati populaciju. Moramo poduzeti ovu akciju kako bismo očuvali naše ekosustave - poručila je ministrica Vélez, piše Guardian.
Kolumbija je jedina zemlja izvan Afrike s populacijom divljih nilskih konja. Ona u potpunosti potječe od četiri jedinke koje je Escobar uvezao kako bi imao privatni zoološki vrt u Haciendi Nápoles, golemom ranču u dolini rijeke Magdalene. S vremenom su se životinje namnožile, a studija koju je objavilo Nacionalno sveučilište Kolumbije procijenila je da je oko 170 nilskih konja slobodno lutalo zemljom 2022. godine. Nedavno su nilski konji viđeni u područjima koja su više od 100 kilometara sjeverno od ranča na kojem je priča počela.
Kolumbijske vlasti su utvrdile da veliki sisavci predstavljaju prijetnju seljanima koji se s njima susreću na farmama, ali i u rijekama, na prometnicama... Također se natječu za hranu i prostor s lokalnim vrstama, kao što su riječni lamantini.
No, nije sve tako loše. Životinje su s vremenom postale turistička atrakcija, a stanovnici sela oko Haciende Nápoles sada nude obilaske u sklopu kojih se promatraju nilski konji, a osim toga prodaju i suvenire koji su povezani s njima. Nilski konji su također jedna od glavnih atrakcija na ranču Nápoles, koji je kolumbijska vlada konfiscirala kada je zaplijenila Escobarovu imovinu. Danas je on tematski park s bazenima, vodenim toboganima i zoološkim vrtom koji uključuje i nekoliko drugih afričkih vrsta.
Aktivisti za prava životinja u Kolumbiji dugo su se protivili prijedlozima za ubijanje nilskih konja, tvrdeći da zaslužuju živjeti te dodajući da rješavanje problema nasiljem postavlja loš primjer za zemlju koja je prošla kroz desetljeća unutarnjih sukoba.
Andrea Padilla, senatorica i aktivistica za prava životinja koja je pomogla izraditi zakon protiv borbi s bikovima u Kolumbiji, opisala je plan za odstrjel nilskih konja kao "okrutnu" odluku i optužila vladine dužnosnike da pokušavaju izabrati najlakši put.
- Ubojstva i masakr nikada neće biti prihvatljivi. Ovdje se radi o zdravim bićima koja su žrtve nemara državnih tijela - napisala je Padilla na X-u.
Tijekom posljednjih 12 godina, Kolumbija je pokušavala kastrirati neke od nilskih konja nastojeći smanjiti njihovu populaciju. No, ove su inicijative imale ograničen doseg zbog visokih troškova hvatanja opasnih životinja, kao i samih operacija. S druge strane, budući da kolumbijski nilski konji potječu iz ograničenog genskog fonda i mogli bi biti nosioci bolesti, vraćanje u njihovo prirodno stanište u Africi također nije izvedivo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....