Kada su zaštitari prirode postavili kamere u udaljenim područjima srednjoameričkih šuma, željeli su nadzirati ilegalno premještanje stoke koje može dovesti do krčenja šuma. No posljednjih mjeseci otkrili su nešto sasvim drugo, što uopće nisu planirali: divljač koja se brzo zarazila muhom ljudožderkom (screwworm).
- Dobili smo doista jedinstvenu perspektivu samog početka procesa - rekao je Jeremy Radachowsky iz Društva za zaštitu divljih životinja, koje je nedavno objavilo studiju o tom fenomenu, piše Guardian.
Kamere su snimile sve vrste divljih životinja – jaguare, pume, tapire, jelene, pekarije bijele njuške, pa čak i dikobraze – prekrivene prepoznatljivim ranama koje uzrokuje parazitska muha. Neki sisavci dijelili su izvore vode sa stokom koja je premještana preko državnih granica bez potrebnih zdravstvenih i sigurnosnih provjera. Odatle se muha proširila među divljač.
- Vidimo infestacije u najdubljim dijelovima unutrašnjosti šume - rekao je Radachowsky.
Riječ je o muhi koja je otkrivena kod 34 životinje u SAD-u – većinom u Teksasu, s jednom u Novom Meksiku. Za sada je pronađena samo kod stoke i kućnih ljubimaca. Trenutno je, koliko je ljudima poznato, u SAD-u nema u divljini. Ipak, stručnjaci su odlučili pustiti 100 milijuna sterilnih muha na jugozapadu i u Meksiku – što bi moglo biti dovoljno da se uspori kretanje parazitske muhe prema sjeveru, ali neće biti dovoljno da se iskorijeni iz regije. Za to bi im trebalo oko 500 milijuna sterilnih muha.
- Ono što nam nedostaje je dovoljno muha kako bismo počeli potiskivati populaciju natrag prema jugu - rekao je Phillip Kaufman, profesor i voditelj odjela entomologije na Sveučilištu Texas A&M.
Dužnosnici sada užurbano rade na povećanju kapaciteta za uzgoj sterilnih muha. Jedan pogon otvoren je u Meksiku krajem lipnja, a još jedan u Teksasu planiran je za otvaranje krajem iduće godine. Te se muhe zrače kako se ne bi mogle razmnožavati; kada se mužjaci pare sa ženkama, jaja nisu oplođena i tako populacija kolabira.
Na vidiku su i nove moguće inovacije za borbu protiv muhe, poput uzgoja samo sterilnih mužjaka (umjesto mužjaka i ženki) ili osmišljavanja boljih mamaca i klopki za hvatanje. Te bi metode mogle biti učinkovitije, ali također zahtijevaju vrijeme za razvoj.
- Moramo imati stvari koje funkcioniraju. Oslanjamo se na znanost da riješimo ovaj problem - rekao je Kaufman.
No, napori su se uglavnom usredotočili na samu muhu, a ne na temeljni uzrok brzog kretanja prema sjeveru, rekao je Radachowsky.
- Ili iskorjenjuju muhu ili stvaraju muhu koja se ne može razmnožavati ili pokušavaju uhvatiti muhu. Ono što ne rade jest rješavanje temeljnog uzroka krijumčarenja stoke. Ako se oslanjate samo na tehniku sterilnih muha, a imate druge čimbenike koji nadilaze vaše napore da prekrijete ta područja, nikada nećete imati kapacitet očistiti golema područja - istaknuo je.
Muha je prošla kroz Darienski tjesnac 2022. godine, probijajući se prema sjeveru dok nije stigla do Nikaragve. Odatle se praktički katapultirala prema sjeveru kroz Srednju Ameriku, prelazeći tisuće kilometara u samo četiri ili pet mjeseci.
- Sve to brzinom kamiona i točno duž onih ilegalnih ruta krijumčarenja stoke koje smo već dokumentirali - rekao je Radachowsky.
Ilegalno premještanje životinja doista se čini glavnim pokretačem povratka opake muhe, rekao je Kaufman.
- Nema puno divljih životinja koje idu na dugotrajne migracije u ovoj regiji. Kad vidite da muha ‘preskoči‘ dosta kilometara, jasno je da to nije bila odrasla muha koja je toliko daleko letjela. One to ne čine. To su bili ljudi - istaknuo je Kaufman.
Za SAD situacija je postala alarmantna prije otprilike godinu i pol, kada se muha ponovno pojavila u Meksiku. Odmah je krenula borba protiv nje.
- Meksiko vjerojatno 35 godina nije imao ovog štetnika, pa su svi ljudi koji su znali što treba učiniti ili preminuli ili odavno u mirovini - rekao je Kaufman.
U SAD-u se ova muha smatra štetnikom, pa postoje ograničenja kako je znanstvenici smiju proučavati.
- Nismo smjeli imati muhu u istraživačkim objektima u SAD-u posljednjih 50 godina, jer je to tako opasan organizam - rekao je Kaufman. Znanstvenici, primjerice, ne znaju koji mirisi privlače muhu kako bi stvorili učinkovite mamce i klopke.
Zaštitari prirode su, kako kažu, prilično zabrinuti da su u cijeloj ovoj situaciji otvorena vrata za prijenos zaraznih bolesti - ne samo vezano za ovu muhu, nego i drugih koje stoka prenosi: tuberkuloze, bruceloze, slinavke i šapa te ptičje gripe.
- Potrebno je više nadzora kako bi se ispitali populacije divljih životinja. Vjerojatno velik broj njih umire, a da nemamo nikakav dokaz o tome - rekao je Radachowsky.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....